ZAGREB
Zastupnici Hrvatskog sabora s radom će nastaviti sutra raspravom o vladinoj Informaciji o tijeku i rezultatima pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. U informaciji se, među ostalim, podsjeća da je Hrvatska zahtjev za članstvom podnijela 21. veljače 2003. godine, da su pregovori o pristupanju formalno započeli 3. listopada 2005. u Luxembourgu, a formalno završeni na sastanku Međuvladine konferencije o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, u Bruxellesu, 30. lipnja prošle godine. Rezultati pregovora o pristupanju odnosno uvjeti pod kojima Hrvatska pristupa Uniji sadržani su u tekstu Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji koji je potpisan u Bruxellesu 9. prosinca prošle godine. Konačnu odluku o pristupanju donijet će građani na referendumu, a Hrvatski sabor je 23. prosinca prošle godine donio Odluku o raspisivanju državnog referenduma o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, koji će se održati u nedjelju, 22. siječnja. Odluka o udruživanju Hrvatske donosi se na referendumu većinom glasova birača koji su pristupili referendumu, a ako ishod referenduma bude pozitivan vlada upućuje Saboru Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o pristupanju za koji je potrebna dvotrećinska većina glasova svih zastupnika. Nakon toga slijedi polaganje isprave o ratifikaciji Republike Hrvatske što predstavlja konačan pristanak Hrvatske da će biti vezana Ugovorom o pristupanju. Hrvatska postaje članicom EU stupanjem Ugovora o pristupanju na snagu nakon što ga ratificira svih 27 država članica. Sjednica počinje u 9,30 sati.
ZAGREB
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić istaknula je danas kako je referendum o ulasku Republike Hrvatske u EU, koji će se održati u nedjelju, vrlo ozbiljna odluka za zemlju, te da znači osiguranje ili gubitak šanse za Hrvatsku. Ministrica Vesna Pusić je u središtu Zagreba, od Gajeve ulice do Trga bana Jelačića, u sklopu akcije Hrvatske narodne stranke (HNS) animirala građane za izlazak na referendum 22. siječnja i glasovanje ZA Hrvatsku u Europskoj uniji. Na novinarski upit što ako referendum ne uspije, odgovorila je kako ćemo tada svi snositi ekonomske posljedice te odluke. "Vjerojatno unutar prvog tjedna vidjeti će se na kreditnom rejtingu i cijeni kapitala. Nakon toga na povlačenju investicija i reduciranju radnih mjesta. Vrlo brzo će se vidjeti taj efekt", ocijenila je Pusić, dodavši kako će se sve vrlo brzo vidjeti u brojkama. Na pitanje novinara je li točno da građani mogu 'zaboraviti na mirovine' ako Hrvatska ne uđe u EU, Pusić je odgovorila kako je sada teško pitanje s mirovinama, a teško će biti ukoliko i Hrvatska krene na put oporavka, jer mirovine i plaće u državnim službama ovise o snazi nacionalnog gospodarstva. Podsjetila je da sada jedan umirovljenik dolazi na manje od dva zaposlena, što je neizdrživo za gospodarstvo. Za Hrvatsku je ključno da počne izlaziti iz gospodarske krize, da počne zapošljavati ljude i ima višu stopu zaposlenosti, rekla je ministrica Pusić, istaknuvši kako to nije moguće bez gospodarske stabilnosti.
PULA
Predsjednik Sindikata Istre i Kvarnera Bruno Bulić ustvrdio je na današnjoj konferenciji za novinare u Puli kako zakon koji omogućuje jednodnevno aktiviranje povlaštenih mirovina "generira nemoral". Po njegovu mišljenju, potpuno je neprihvatljivio to što od hrvatske neovisnosti 560 saborskih zastupnika otišlo u mirovinu s različitim iznosima. "Niti jedna od povlaštenih mirovina ne bi smjela biti veća od prosječne plaće u Hrvatskoj", rekao je Bulić. S tim u vezi naglasio je da prosječna mirovina onih koji sada idu u mirovinu iznosi 39 posto plaće. Po njegovim riječima, evidentno je da mirovinski sustav na taj način u Hrvatskoj u cijelosti ne može funkcionirati jer - da bi on funkcionirao - "potrebno je 36 milijarda kuna, a raspoloživo je tek 19 milijarda, što znači da mirovinskom sustavu na godinu nedostaje 17 milijarda kuna". Dodao je kako velik broj građana sa svojom mirovinom, kako je rekao, "ne može egzistirati", te je napomenuo kako se "s obzirom na nerazmjer prihodovne i rashodovne strane mirovinskog sustava" u budućnosti ne može očekivati samo zamrzavanje mirovina, nego i njihovo smanjivanje.
ZAGREB
Nakon što je skupina pravnih i vojnih stručnjaka nedavno zatražila u podnesku Haaškom sudu status prijatelja suda u slučaju generala Ante Gotovine i Mladena Markača, odvjetnica Vesna Alaburić rekla je Hini kako nema dvojbe da se pojedinci ili institucije mogu pojaviti kao prijatelji suda i u žalbenom postupku jer to jasno propisuju pravila tog suda, a odvjetnica Jadranka Sloković smatra da za to nema uporišta u žalbenoj fazi, no obje se slažu da podnesak može utjecati na sudsku odluku. "Postoji niz predmeta pred Haškim sudom u kojima su se kao prijatelji suda u žalbenom postupku pojavile određene institucije, kao što su predmeti Florence Hartmann, Brđani i Milutinović", rekla je Alaburić. Ona smatra da je podnesak u predmetu Gotovina i Markač pravovremen pa ga se doista može razmatrati kao potencijalni podnesak, o čemu će, dodala je, žalbeno vijeće donijeti odgovarajuću odluku. Iako sud nema obvezujućih rokova za donošenje odluke, Alaburić drži da sud o podnesku mora odlučiti u tijeku žalbenog postupka. "Nezamislivo je da se netko obrati sudu sa zamolbom ili zahtjevom, a da sud ne donese odluku već da to prešuti", ustvrdila je. Pravilo je, napomenula je Alaburić, da sud kao prijatelje suda prihvaća one podneske za koje ocijeni da mogu pomoći u analizi i potpunijem sagledavanju pravnih aspekata pitanja o kojima treba odlučiti presudom. Prema javnosti dostupnim informacijama o sadržaju podneska skupine vojnih i pravnih stručnjaka u predmetu Gotovina i Markač, Alaburić zaključuje da se radi o pravnim aspektima inkriminiranih događaja i pokušaju obrazlaganja sudu pravila postupanja jedne vojske prema vojnim pravilima.
ZADAR
Na današnjem nastavku suđenja bivšemu šibenskom vatrogasnom zapovjedniku Draženu Slavici, optuženom za kornatsku tagediju, na Županijskome sudu u Zadru svjedočio je Vinko Prizmić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja. Pročelnik Prizmić, koji je koordinirao akcijom spašavanja, rekao je kako mu je bilo neobično što ga o nesreći obavještavaju iz vatrogasnog središta u Divuljama, a ne iz Centra 112. Osim toga, dobio je šture i dijelom pogrešne informacije o samoj nesreći, zbog čega se trošilo vrijeme, a do 19 sati nije znao ima li ranjenih ili mrtvih vatrogasaca. Tvrdi kako mu je u Divuljama na izričit upit ima li ranjenika odgovoreno da nema. "Nisam shvatio da je eksplicitno rečeno da ima ozlijeđenih, već da se ne zna što im je. Žao mi je ako se ti razgovori ne snimaju, razgovor se vodio o tome da treba ponijeti nosila, ali da se ne zna točno što im je", posvjedočio je Prizmić. Također je rekao kako mu je bilo čudno što mu iz Divulja daju malo informacija i bez točne lokacije nesreće. Činilo mu se, rekao je Prizmić, da je sve to bila improvizacija jer osoba koja ga je nazvala nije znala što se točno dogodilo i ima li uopće ozlijeđenih. "Da se spašavanje stradalih vatrogasaca s otoka Kornata odvijalo po propisanoj proceduri, Gorskoj službi spašavanja bilo bi puno jednostavnije i brže izvući stradale", rekao je Prizmić.
SPLIT
Općinsko državno odvjetništvo u Splitu zatražilo je od splitske gradske uprave cjelokupnu dokumentaciju o poništenju natječaja za prodaju nekretnine u vlasništvu Grada Splita. "Općinsko državno odvjetništvo u Splitu zatražilo je od prodavatelja nekretnine dostavu cjelokupne dokumentacije i započelo s prikupljanjem i drugih obavijesti radi utvrđenja postojanja osnova sumnje na počinjenje kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti", navodi se u priopćenju objavljenom na internetskoj stranici DORH-a. Riječ je o odluci od 5. prosinca 2011. godine o poništenju natječaja za prodaju dvije tisuće četvornih površine građevinskog zemljišta u vlasništvu grada, o čemu su jučer na konferenciji za novinare govorili vijećnici SDP-a u splitskom Gradskom vijeću. Oni su zbog te odluke oštro kritizirali gradonačelnika Željka Keruma, ustvrdivši da je tako gradski proračun izgubio devet milijuna kuna, kolika je vrijednost tog zemljišta. SDP-ov vijećnik Ivo Baldasar je upozorio kako odluku u poništenju tog natječaja ne može donijeti gradonačelnik Kerum, nego to može učiniti Gradsko vijeće koje je početkom 2011. godine i odlučilo raspisati natječaj za prodaju zemljišta. On je također upozorio kako je dogradonačelnik Jure Šundov nedavno lokalnim medijima izjavio da odluku o prodaji tog zemljišta nije potpisao gradonačelnik Kerum, nego je on, Šundov, stavio Kerumov faksimil na taj dokument, što je, po Baldasarovu tumačenju, protuzakonito.