ZAGREB - Kućanstva u Hrvatskoj ne očekuju poboljšanje financijske situacije u sljedećih godinu dana, pokazuju rezultati novog istraživanja GfK Barometra. Oko sedam posto kućanstava svoju financijsku situaciju smatra nešto boljom nego prije godinu dana, da su ostali na istom smatra 46 posto kućanstava, a za oko 47 posto njihovo sadašnje financijsko stanje je gore. Približno 12 posto kućanstava nada se da će im financijska situacija u idućih godinu biti barem malo bolja, oko 50 posto procjenjuje da će ostati približno ista, a trećina, odnosno 34 posto, očekuje da će im financijski biti teže. Hrvatska kućanstva koja po vlastitoj ocjeni jedva spajaju kraj s krajem najviše su zastupljena u Slavoniji (50 posto), a najmanje u Zagrebu (41 posto). No, u Zagrebu je najviše onih koji kažu da moraju smanjivati postojeću štednju (15 posto). Podaci za Hrvatsku rezultat su ankete koja je provedena na reprezentativnom uzorku 1.000 građana Hrvatske starijih od 15 godina.
ZAGREB - Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosincu lani su u odnosu na studeni pale za 0,4 posto, dok su u odnosu na prosinac 2010. porasle za 2,1 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. To je usporavanje inflacije na godišnjoj razini s obzirom da je stopa inflacije u studenom prošle u odnosu na studeni 2010. godine iznosila 2,6 posto. U godišnjem su prosjeku cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, bile više za 2,3 posto. Na godišnjoj su razini (prosinac 2011./prosinac 2010.) najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, za 5,2 posto, te cijene prehrane i bezalkoholnih pića, za 3,7 posto. Cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva na godišnjoj su razini porasle za 3 posto, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje za 2,9 posto, ostalih dobra i usluga za 2,1 posto, te prometa za 2 posto. U prosincu prošle u odnosu na prosinac 2010. godine najviše su pale cijene komunikacija, za 9,5 posto, a statistika pad bilježi i kod cijena rekreacije i kulture za 0,6 posto.
ZAGREB - Hrvatska je u razdoblju od 1993. do kraja prve polovine 2011. inozemnim izravnim ulaganjima ukupno privukla 24,7 milijardi eura stranog kapitala, što je oko 5.600 eura po stanovniku, pa iako to Hrvatsku relativno visoko pozicionira na ljestvici zemalja primatelja stranih investicija, ključni je problem nepovoljna struktura prikupljenih ulaganja, upozoravaju iz Hrvatske narodne banke. Tako polovicu ukupnih inozemnih izravnih ulaganja čine ulaganja u postojeće projekte (brownfield investments), a samo mali dio odnosi se na ulaganja u potpuno nove projekte (greenfield investments), koji izravno otvaraju nova radna mjesta i pridonose razvoju domaćeg gospodarstva, navodi se u najnovijem Biltenu HNB-a. Premda se očekivalo da će uoči pristupanja EU inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku biti dinamizirana, recentni pokazatelji ne potvrđuju takva kretanja. Tijekom 2010. i 2011. inozemni ulagači osjetno su smanjili svoja ulaganja u Hrvatsku. Iako bi u 2011. izravna ulaganja mogla nominalno premašiti ostvarenja u prethodnoj godini, najveći dio novih ulaganja ipak se odnosi na otplatu inozemnih dugova stranim bankama Izravna ulaganja u Hrvatsku iznosom od 1 milijarde eura u prva tri tromjesečja 2011. blago premašuju ostvarenja iz istog razdoblja prethodne godine, no tek je manji dio tog iznosa uložen u nove proizvodne kapacitete, a veći je dio iskorišten za otplatu dugova inozemnim vjerovnicima.
ZAGREB - Uz skromnu likvidnost, na Zagrebačkoj burzi indeksi su danas nastavili kliziti treći trgovinski dan zaredom, pri čemu je Crobex dotaknuo najnižu razinu od početka svibnja 2009. godine. Oko podneva Crobex indeks je bio u minusu 0,43 posto, na 1.719 bodova, što je njegova najniža razina od 6. svibnja 2009. godine, kada je na zatvaranju iznosio 1.717 bodova. Crobex10 spustio se do podneva 0,61 posto, na 962 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je oko 3 milijuna kuna, što je oko 400.000 kuna manje nego u petak u ovo doba. Nalikvidnija je do podneva bila dionica Ine, s 1,2 milijuna kuna prometa i blagim rastom cijene, za 0,03 posto, na 3.725 kuna. Slijedi dionica HT-a, s ostvarenih nešto više do pola milijuna kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,1 posto, na 241 kunu. Većina cijena dionica danas bilježi pad, pri čemu se izdvaja dionica Atlantske plovidbe, čija je cijena potonula 5,71 posto, na 302 kune, uz 134.000 kuna prometa.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na tečajnu listu od petka, oslabila prema euru za 0,03 posto, a oslabila je i prema ostalim promatranim inozemnim valutama, prema švicarskom franku za 0,12 posto te američkom dolaru za 0,99 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,544815 kuna, što je njegova najviša razina od kraja siječnja 2005. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a svakodnevno je iznad razine od 7,5 kuna od sredine prosinca prošle godine. Švicarski je franak na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a ojačao za 0,12 posto, na 6,240026 kuna, što je njegova najviša razina od tečaja na tečajnici utvrđenoj 5. rujna prošle godine. Na vrijednosti su prema kuni dobile danas dobili i američka i britanska valuta, američki je dolar ojačao za 0,99 posto, na 5,956276 kuna, a britanska funta za 0,87 posto, na 9,122011 kuna.