KARLOVAC - Dan priznanja Republike Hrvatske - 15. siječnja 1992. godine danas su svečanom akademijom u karlovačkom Gradskom kazalištu "Zorin dom" obilježili Karlovačka županija, Grad Karlovac i Koordinacija udruga iz Domovinskog rata. U ime ministra branitelja Predraga Matića pomoćnica ministra Nevenka Benić čestitala je svima dvadesetu obljetnicu međunarodnog priznanja neovisnosti, što je, istaknula je, to tada bio velik poticaj svim braniteljima širom Hrvatske da ustraju u teškim borbama u oslobađanju hrvatskog teritorija i uspostavi suverenosti. Odajući počast svim poginulim hrvatskim braniteljima, čiji su životi utkani u slobodu i samostalnost, Benić je obećala da će Ministarstvo branitelja raditi na dobrobit svih hrvatskih branitelja i njihovih obitelji i to prije svega uz poštivanje načela zakonitosti i pravičnosti. Župan Ivan Vučić u svom je govoru naglasio da je međunarodno priznanje Hrvatske bio onaj povijesni trenutak državno-pravnog legitimiteta nakon kojeg više nitko nije mogao spekulirati o građanskom ratu na tlu Hrvatske, već da je riječ o agresiji jedne raspadajuće države na drugu samostalnu i suverenu državu. Središnji je govor proslave održao vojni biskup Juraj Jezerinac. Uz riječi da su se hrvatski branitelji gotovo goloruki, s krunicom oko vrata, suprotstavili i obranili od agresora vođenog velikosrpskom idejom, Jezerinac je kazao da treba reći i istinu da je i jedan dio Srba, koji su živjeli u Hrvatskoj, stao u njezinu obranu, smatrajući je svojom domovinom.
SINJ - Istaknuti hrvatski stručnjak za međunarodno pravo dr. Neven Šimac danas je na okruglom stolu u Sinju u sklopu projekta "Mogućnosti i izazovi europskih integracija" pozvao građane da se raspitaju i saznaju zašto je već 27 država ušlo u Europsku uniju i da vide od kolikog je to interesa za Hrvatsku te da na referendumu odluče kako za sebe tako i za svoju djecu. Na početku izlaganja "Što EU jest, a što nije: pitanja, dvojbe, nade" dr. Šimac je, pred oko 50 okupljenih građa Sinja, naglasio da neće govoriti o tome trebaju li građani glasovati za ili protiv ulaska u Europsku uniju, nego da mu je cilj edukacija građana o tome što mogu očekivati od Europe. "Europa može pridonijeti miru, stabilnosti i napretku te će bitno pridonijeti solidarnosti te pomoći nama malima - koji smo slabiji i siromašniji - da se razvijemo. Mi građani moramo biti zauzeti i zainteresirani, a ne pasivni profiteri koji samo koriste prava koje daju državne ustanove", rekao je Šimac. Dodao je kako je glasovanje građansko pravo ali i dužnost te da je lijepo i dobro ne zanimati se samo za sebe i svoj interes nego za javni interes i opće dobro Republike Hrvatske.
ZAGREB - Predsjednica Hrvatske demokratske zajednice Jadranka Kosor izjavila je večeras da ima naznaka da će se za predsjednika stranke na predstojećim unutarstranačkim izborima, uz već poznata imena u javnosti, prijaviti još kandidata, no nije željela reći o kome se radi. "Dobro je da se otvara novi prostor a mi ćemo na unutarstranačkim izborima, koji će trajati oko tri mjeseca, birati ne samo predsjednika, već i vodstvo stranke, članove predsjedništva, potpredsjednike", izjavila je u večerašnjem Dnevniku RTL-a Jadranka Kosor, predsjednica HDZ-a i donedavna premijerka. Na upit je li dobro učinila što je u vladu pozvala neke suradnike koji su sada protiv nje, kazala je da je dobro činila kada je nastojala pojačati gospodarski potencijal vlade. Radi se o tome da neki imaju osjećaj odgovornosti, lojalnosti i pripadnosti, a neki to nemaju, istaknula je dodajući da je osjećaj odgovornosti i lojalnosti ključ za zajednički timski rad. Potvrdila je i da će uz njezin program stati i potpredsjednik HDZ-a Vladimir Šeks. "Sasvim sigurno će Vladimir Šeks biti uz moj program stranke za sljedeće četiri godine i više od toga", naglasila je Kosor odgovarajući na pitanje hoće li sadašnja Šeksova potpora ostati i do izbornoga sabora.
KARLOVAC - Hrvatskoj je mjesto u Europskoj uniji, istaknuo je vojni biskup Juraj Jezerinac nakon proslave 20. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske u Karlovcu te je poručio građanima da se apsolutno ne trebaju bojati ulaska u tu europsku zajednicu. "Ovaj datum međunarodnog priznanja Hrvatske jest poticaj da uvidimo da se ne trebamo bojati ulaska u Europsku uniju, apsolutno ne. Ako itko želi jedinstvo Europe i svijeta, to su prije svega kršćani. Isus je sam rekao 'da svi budu jedno', to je cilj", kazao je biskup Jezerinac u izjavi za Hinu. Na svečanoj akademiji u povodu Dan priznanja Republike Hrvatske - 15. siječnja 1992., Jezerinac je u svom govoru zamolio političare i medije da građanima ove zemlje pruže sve informacije koje mogu pomoći ljudima da donesu zreli sud savjesti. Istaknuo je kako je to apel da odgovorni ljudi ove zemlje budu odgovorni pred građanima, koji moraju donijeti odluku o kojoj ovisi neposredna budućnost Hrvatske.
SPLIT - Organizatori splitskog festivala neafirmiranih umjetnika izjavili su danas kako njihov festival nema nikakve veze s ozljeđivanjem 16-godišnje djevojke koja je rano jutros s teškim opeklinama lica dovezena iz "Akvarija" na Bačvicama, gdje je sinoć otvorena izložba neafirmiranih umjetnika. "Što se tiče incidenta i ozljeđivanja djevojke on je nastao nakon našeg programa. Naš se performans dogodio na plaži i to pet sati prije ozljeđivanja djevojke. Festival nema nikakve veze s tim događajem", rekla je za Hinu jedna od organizatorica Nina Jurić. Mi incident nismo vidjeli i ne bismo željeli da to ostavi negativan trag na našu organizaciju festivala mladih i neafirmiranih umjetnika, dodala je. Policija je medijima jutros kazala kako se djevojka ozlijedila u Akvariju i to u sklopu Festivala mladih i neafirmiranih umjetnika. Zdravstveno stanje jutros opečene 16-godišnje djevojke koja je ozlijeđena na Bačvicama i dalje je nepromijenjeno, doznaje se popodne u splitskoj bolnici. Policija istražuje koje su okolnosti događaja i kako se točno dogodilo da se maloljetnica ozlijedila, kazano je u policiji.
ZAGREB - Bosanskohercegovački pjesnik, prozaik i filmski scenarist Abdulah Sidran potpisivao je danas u Knjižari Ljevak romansiranu autobiografiju "Otkup sirove kože", u kojoj piše o ljudima, vremenima i gradovima koje je tijekom života upoznao i koji su ga odredili. U knjizi, koja je bila najprodavanija na prošlogodišnjem sajmu knjiga u Puli, Sidran piše, među ostalim, o politici, povijesti, ratovima i Golom otoku, o filmu i poeziji, iskustvu umjetnosti, te o Emiru Kusturici, Goranu Babiću, Slobodanu Praljku, Sarajevu, Goraždu i Veneciji. Sidran je, na književnom druženju u prepunoj knjižari svoga izdavača, rekao kako obiteljski romani i ispovijesti nastaju iz duboke boli, a njegova autobiografija istražuje zašto je njegov otac stradao na Golom otoku i proveo život u bijedi, te kako je i njega obilježilo to očevo iskustvo. Detektirajući uzroke toga pronašao sam i razloge svoje sadašnje patnje, prateći stradanje moga oca i generacije kojoj je pripadao, pratim i kako se taj križ dijelom prenio na moju generaciju, istaknuo je Sidran. Prostor u kojemu sami kreiramo sudbinu tako je neznatan da se ne može govoriti o slobodi, na nama je tek da prije smrti sačuvao barem mrvicu dostojanstva i časti, dodao je. Može se reći da je to roman o identitetu, no to mi nije bila namjera, napomenuo je Sidran, objasnivši kako je knjiga dijelom i fikcija jer je na činjenice nadograđivao svoje priče.
ZAGREB - U foyeru Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu sutra će biti izveden četvrti koncert popularnog ciklusa "Nedjeljne matineje uz kavu" pod nazivom Ukrajinska pjesma na kojem će nastupiti hrvatska mezzosopranistica Nataša Antoniazzo i ukrajinska pijanistica Ljudmila Šumarova. Na programu će biti ukrajinske narodne pjesme i obrade među kojima su i Huji vjetar, Crne obrve, Marama, Gledam nebo, Starinska pjesma, Oj, nesretna sam, Ne pitaj, Crne oči, Kišica, kišica pa zatim Večernja zora, Ima li na svijetu mladenki, Kakva mjesečeva noć i Zašto nisi došao. Premda su Antoniazzo i Šumarova već nastupale zajedno, ovo im je prvi put da zajedno izvode ukrajinske narodne pjesme. Nataša Antoniazzo studirala je pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Za vrijeme studija nastupala je u Opernom studiju HNK, te bila dobitnica treće nagrade na Nacionalnom glazbenom natjecanju u Hrvatskoj, nagrade publike glazbenog natjecanja Hrvatskog radija Radio podij, te Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu. Prvi internacionalni operni profesionalni debut ostvarila je ulogom Svećenice iz opere Aida G. Verdija na opernom Festivalu u Avenchesu u Švicarskoj. Osim niza opernih i oratorijskih nastupa na festivalima i kazalištima, redovito priređuje i solističke recitale u Njemačkoj, Švicarskoj i Španjolskoj gdje rado promiče vokalno stvaralaštvo hrvatskih autora.
ZAGREB - Knjiga "Hrvati u Argentini" Carmen Vrljičak Verlichak, argentinske spisateljice hrvatskoga podrijetla, posvećena "onima koji počivaju daleko od domovine i onima koji su se vratili u Hrvatsku", predstavljena je danas u Zagrebu. Hrvatski prijevod knjige koja je objavljena 2004. na španjolskome, uz pomoć povijesnih izvora i svjedočanstava prikazuje kako i zašto su se Hrvati doseljavali u Argentinu, kako su tamo živjeli, kojim su se poslovima bavili, a govori i o poslijeratnim tragedijama, Bleiburgu, te sudbinama ljudi nakon Drugog svjetskoga rata. Knjiga donosi i pregled hrvatskih prezimena u toj zemlji, koja je 2009. samo u Buenos Airesu, prema podacima iz knjige, nosilo 45 tisuća osoba, a u istoimenom provinciji njih oko 130 tisuća. Veliki broj osoba s hrvatskim prezimenima zabilježen je i Santa Feu (45 tisuća), te u Cordobi (oko 23 tisuće prezimena). Prisutnost Hrvata u Argentini vidljiva je i po toponimima, te imenima ulica i trgova, tako postoji ulica Jadransko more, Trg Republike Hrvatske, rijeke Milna, Drina, Sava, Jasna, Mirna, slap Mile Budak.