ZAGREB - Hrvatska sutra obilježava 20. obljetnicu međunarodnoga priznanja, sjećanje na 15. siječnja 1992., kada su hrvatsku neovisnost zajedno priznale članice Europske zajednice, a Njemačka, koja je uz Svetu Stolicu odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose s Hrvatskom. Tadašnji predsjednik hrvatske vlade Franjo Gregurić podsjeća kako se u povodu te zajedničke odluke zemalja EZ-a na Jelačićevu trgu spontano okupilo mnoštvo građana u slavljeničkom raspoloženju, kojima se pridružio i predsjednik Franjo Tuđman. Gregurić ističe kako je priznanje Hrvatske znači konačnu potvrdu borbe što ju je vodila za svoju samostalnost i suverenost. To je ujedno bilo i službeno priznanje da Jugoslavije više nema, što će omogućiti da se lakše i brže okonča prljavi rat protiv Republike Hrvatske te da se što prije krene u obnovu domovine. Tadašnji predsjednik Hrvatskoga sabora Žarko Domljan smatra kako je na odluku EZ-a da prizna Hrvatsku utjecalo barbarsko ponašanje JNA, koja se otvoreno stavila u službu velikosrpskog koncepta, te promjena političkih odnosa među europskim zemljama u kojima opstrukcija Francuske i Engleske više nije mogla proći bez velike štete za njihov politički i demokratski kredibilitet. Dodao je kako je to znala vješto iskoristiti njemačka diplomacija, koja je uz pomoć Vatikana i još nekoliko Hrvatskoj sklonih zemalja povela odlučnu akciju za priznanje Hrvatske prisilivši dotadašnje kočničare da se pridruže toj akciji.
ZAGREB - Sutra se navršava 14 godina od završetka procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Tim su procesom 15. siječnja 1998. nakon dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda mirno vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije u ustavno-pravni poredak RH, što je omogućilo povratak prognanika i izbjeglica na ta područja i njihovu obnovu. Nakon oslobodilačkih akcija "Bljeska" i "Oluje" hrvatsko državno vodstvo odlučilo je vratiti okupirane dijelove istočne Slavonije mirnim putem pa je, nakon nekoliko krugova pregovora s predstavnicima Srba iz Podunavlja, početak mirovnog procesa označilo potpisivanje Temeljnog (erdutskog) sporazuma o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu. Tadašnja predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Vesna Škare Ožbolt rekla je kako se ta već visoka obljetnica mirne reintegracije poklapa i s izlaskom Hrvatske na svoje najistočnije granice zaokruženjem hrvatskog teritorija i međunarodnim priznanjem Hrvatske. "Posljedice ratnih šteta već su dosta sanirane na području istočne Slavonije. Međutim, ono što sam tada posebno isticala, kada sam radila mirnu reintegraciju, a i sada posebno ističem, jest obnova gospodarstva", izjavila je za Hinu Vesna Škare Ožbolt. Istaknula je da pitanje suživota i obnove povjerenja teče sporo, ali se razvija i ide u dobrome smjeru, no, dodala je, pitanje gospodarstva sve više postaje pitanje normalizacije života na tom području.
VUKOVAR - Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić danas je u Vukovaru održala sastanak s gradonačelnikom Željkom Sabom i predstavnicima 10-tak gradskih udruga i društava koji se bave socijalnom politikom, mladima, žrtvama zlostavljanja, osobama starije životne dobi i djecom s posebnim potrebama. "Upoznala sam se s problemima vukovarskih udruga, činjenica je da je za njihovo rješavanje ponegdje potreban novac, no za neke stvari se možemo s postojećim stručnim kapacitetima bolje organizirati i biti dostupniji korisnicima", izjavila je, nakon sastanka zatvorenog za javnost, ministrica Opačić. Istaknula je da je u Vukovaru razvijeno puno socijalnih programa kako kroz nevladin sektor tako i kroz suradnju grada, Vukovarsko-srijemske županije i države. Svoj posjet Vukovaru ocijenila je kao upoznavanje sa socijalnom problematikom tog područja, a u svijetlu donošenja novog proračuna i određivanja proračunskih prioriteta. Ministrica Opačić danas je posjetila i vukovarski Centar za socijalnu skrb gdje je s djelatnicima razgovarala o problematici iz njihovog djelokruga rada.
ZAGREB - U organizaciji "Vijeća za Hrvatsku - Ne u EU", na zagrebačkom Trgu bana Jelačića održava se skup na kojemu predstavnici stranaka i udruga koje se protive ulasku Hrvatske u Europsku uniju pozivaju građana da na predstojećem referendumu o ulasku u EU glasuju protiv. Skup je organiziralo 14 izvanparlamentarnih stranaka i 15-tak udruga okoupljenih u "Vijeću za Hrvatsku - Ne u EU". Otvorivši skup, predsjednik Hrvatske čiste stranke prava Josip Miljak rekao je da se Europska unija raspada i puca po svim šavovima te da je dala svoje. Naveo je primjere gospodarskih problema zemalja Europske unije upitavši se "je li to blagostanje koje nam obećavaju". Proeuropsku politiku aktualne i prošle hrvatske vlade nazvao je izdajničkom upitavši se jesu li se hrvatski branitelji borili za novi ulazak Hrvatske u neku asocijaciju
ZAGREB - Hrvatsku rast - Hrast podržava europsku orijentaciju Hrvatske i njezino povezivanje s drugih europskim zemljama, no poziva građane da se na referendumu 22. siječnja izjasne protiv ulaska Hrvatske u EU, istaknuli su čelnici tog pokreta na konferenciji za novinare. "Ako će većina glasovati protiv, sigurno ćemo za pola godine imati još jedan referendum, a do tada ćemo biti bolje informirani", kazao je Ladislav Ilčić. U Hrastu drže da za glasanje protiv EU postoje tri razloga. Kao prvi navode nedostatak javne rasprave te premalo informacija i vremena zbog čega građani na referendumu, kažu, neće glasovati odgovorno i informirano već prema dojmu.
ŠKABRNJA - Jedna je osoba poginula, a jedna je ozlijeđena u jutrošnjem naletu vlaka na kombi u Škabrnji, izvijestila je zadarska Policijska uprava.
Nešto prije 10 sati u mjestu Škabrnja pokraj Zadra vlak je naletio na kombi vozilo, pri čemu je jedna osoba poginula, a drugu je ekipa Hitne medicinske pomoći prevezla u zadarsku Opću bolnicu. Identitet stradalih osoba, kao ni okolnosti te teške prometne nesreće za sada nisu poznati. Više informacija znat će se nakon očevida, kažu u policiji.