Predsjednik Udruge "Zeleni Osijek" Jasmin Sadiković izrazio je nezadovoljstvo odnosom Hrvatskih šuma prema njihovu radu u Ekološko-edukacijskome centru u pustari Zlatnoj gredi, koju su od Hrvatskih šuma dobili na korištenje 2003. godine. Riječ je o staroj baranjskoj pustari koju su zeleni uredili novcem Europske unije te osmislili mnoge programe i eko-sadržaje.
Rekao je da je u listopadu prošle godine odlukom Ministarstva kulture Zlatna greda proglašena kulturnim dobrom te se na nju primjenjuju mjere zaštite i Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Tim se rješenjem, dodao je Sadiković, osigurava očuvanje tradicijske arhitekture i povećava vrijednost koja će pridonijeti obnovi i oživljavanju Baranje. Po Sadikovićevim riječima, pustara je u budućemu "prekograničnom rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav, koji će biti zaštićen u sklopu UNESCO-ova programa 'Čovjek i biosfera'".
Izrazio je nezadovoljstvo i najavom otkaza ugovora o korištenju pustare Zlatne grede, ističući kako je "od ruševnog prostora Zlatne grede", pustare iz 19. stoljeća, "Zeleni Osijek" tijekom osam godina uredio Ekološko-edukacijski centar.
Direktor Hrvatskih šuma - Uprave šuma iz Osijeka Dragutin Vračević izjavio je za Hinu kako je vrlo zanimljivo to što je Ekološka udruga "Zeleni Osijek" hitno dobila rješenje Ministarstva kulture da je Zlatna greda kulturno dobro, a oni, pošto su uložili žalbu, na tu odluku čekaju odgovor više od dva mjeseca. Hrvatske šume imaju ugovor o zakupu prostora s Ekološkom udrugom "Zeleni Osijek", i to "za korištenje prostora u neprofitne svrhe", a udruga je osnovala turističku agenciju koja se bavi prodajom svojih programa na području kojim gospodare Hrvatske šume, ustvrdio je Vračević, dodajući da su Turističkoj agenciji "Zlatna greda" otkazali zakup.
Također je rekao kako smatra da je proglašenje pustare kulturnim dobrom financijski štetno jer bi hladnjača koju su planirali izgraditi po pravilima Europske unije bila jedina na tom području najbogatijem s divljači te bi se moglo izvoziti traženo meso divljači.