ZAGREB/LUXEMBOURG - Industrijska proizvodnja u eurozoni i 27-članoj Europskoj uniji pala je u studenom za 0,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazale su u četvrtak procjene europskog statističkog ureda Eurostata. Najnoviji podaci ukazuju na usporavanje pada, budući da je u listopadu proizvodnja na mjesečnoj razini pala po stopi od 0,3 posto u obje zone. Pad je na mjesečnoj razini u studenom zabilježen u 10 članica dok ih je njih devet zabilježilo rast proizvodnje. Najveći pad zabilježile su Irska (9,4 posto), Švedska (3,0 posto) i Slovačka (2,4 posto), a najveći rast Češka (2,7 posto), Poljska (1,6 posto), te Grčka, Francuska i Litva (po 1,1 posto). Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja pala je u listopadu za 0,3 posto u eurozoni, te za 0,2 posto u EU27. Pad je na godišnjoj razini u studenom zabilježen u devet, a rast u 10 zemalja članica, pri čemu su najviše stope pada zabilježile Grčka (8,2 posto), Španjolska (7,0 posto) i Irska (4,4 posto) a najveći rast Poljska (9,9 posto), Latvija (8,5 posto) i Češka (5,4 posto).
RIM/MADRID - Talijanski troškovi zaduživanja naglo su pali na aukciji u četvrtak a snizili su se i oni španjolski, ukazujući na popuštanje napetosti na tržištima obveznica. Italija je tako bez problema prodala 12 milijardi eura dužničkih papira u prvoj provjeri raspoloženja na tržištu u novoj godini. Ulagači su kupili 8,5 milijardi eura talijanskih trezorskih zapisa s rokom dospijeća od godinu dana, i to uz kamatu od 2,735 posto, u odnosu na 5,95 posto koliko je iznosila na aukciji u prosincu. Rim je prodao i 3,5 milijardi eura zapisa koji dospijevaju na naplatu krajem svibnja, i to uz kamatu od samo 1,644 posto, u odnosu na 3,251 posto koliko su iznosili na prošloj sličnoj aukciji. Italija se našla u žarištu europske dužničke krize zbog čak 1.900 milijardi eura javnog duga i ogromne potrebe za financiranjem u ovoj godini. Španjolska je također u četvrtak bez problema prikupila gotovo 10 milijardi eura, što je protumačeno kao znak pojačanog povjerenja ulagača u nastojanja vlade da obuzda javni dug. Ministarstvo je objavilo da je potražnja za tri obveznice koje dospijevaju na naplatu u 2015. i 2016. bila više nego dvostruko veća od ponude.
FRANKFURT - Inflacija u Njemačkoj skočila je u 2011. na 2,3 posto, što je njezina najviša razina u posljednje tri godine i iznad preporučene gornje granice Europske središnje banke, pokazali su službeni podaci u četvrtak. Skok cijena energenata gurnuo je indeks potrošačkih cijena u najvećem gospodarstvu eurozone naviše, na prosječnih 2,3 posto u prošloj godini, u usporedbi s 1,1 posto u 2010. i 0,4 posto u 2009., naveo je njemački statistički ured Destatis u priopćenju. Ukoliko se ne uračunaju cijene energije, inflacija je iznosila samo 1,3 posto, navode u Destatisu. Europska središnja banka cilja na inflaciju u 17-članoj eurozoni nešto ispod dva posto. U Njemačkoj je inflacija u prošloj godini premašila tu razinu u svakom mjesecu, napominju u Destatisu. U posljednjim je mjesecima ipak usporila pa je u prosincu godišnja inflacija iznosila 2,1 posto, u odnosu na 2,4 posto u prethodnom mjesecu.
BRUXELLES - Mjere štednje koje je Europska komisija nametnula zemljama u Europskoj uniji gurnut će Europu u 15-godišnju recesiju, upozorio je belgijski ministar u intervjuu objavljenom u četvrtak. "Europska komisija griješi, ekonomska politika koju nameće državama nije ispravna", naglasio je ministar industrije Paul Magnette za La Libre Belgique. Priznao je da vlade u krizom pogođenoj eurozoni "moraju nametnuti štednju" ali je dodao da im Europska središnja banka i Europska investicijska banka moraju pomoći u borbi sa "povijesnim dugovima". Europska komisija pozvala je vlade da smanje potrošnju i dugove kako bi obnovile povjerenje u 17-članu eurozonu. Tako je EK, koja je u prosincu dobila nove ovlasti i sada može zaprijetiti vladama sankcijama ako imaju prekomjerne proračunske manjkove, prisilila je ovog tjedna Belgiju na zamrzavanje dodatnih milijardu eura potrošnje. "Europska komisija priprema Europi 15-godišnju recesiju. Svi veliki ekonomisti to govore", zaključio je belgijski ministar.
KOPENHAGEN - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao je u četvrtak kako bi trebalo ojačati fondove za stabilnost eura što bi uvjerilo tržišta, iako se Njemačka zasad protivi izdvajanju više novca za u Europski fond za financijsku stabilnost. "Da, treba postaviti bolju protupožarnu zaštitu eruozone", izjavio je na konferenciji za novinare u Kopenhagenu, glavnome gradu Danske koja je preuzela rotirajuće predsjedanje Europskom unijom. Europsak komisija zagovara protupožarnu zaštitu koja bi bila vjerodostojnija, to je važno za povjerenje ulagača u sposobnost eurozone da prebrodi krizu", rekao je Barroso. Pitanje je sada "koliko daleko žele ići države članice eurozone", rekao je barroso. Monetarnoj uniji na raspolaganju je privremeni mehanizamm za pomoć zemljama u financijskim teškoćama (EFSF) koji još ima u zalihama oko 250 milijardi eura. Taj se iznos smatra nedostatnim, ako dođe do širenja dužničke krize na zemlje poput Italije ili Španjolske. U krugovima erozone vodi se žestoka rasprava o tome da li treba povećati stalni fond za spašavanje posrnulih članica čemu se njemačka kancelarka Angela Merkel dosad protivila.
DETROIT - Europska autoindustrija mora smanjiti kapacitete za 10 do 20 posto s obzirom na smanjenu potražnju koja će se vjerojatno nastaviti do 2014., upozorio je čelnik Fiata Sergio Marchionne. "Ako obujam prodaje u Europi ostane na istoj razini, mislim da bi smanjenje kapaciteta u Europi za 10 do 15, možda i 20 posto" svelo proizvodnju na održivu razinu, kazao je Marchionne novinarima u srijedu navečer u Detroitu. Na pitanje o prognozi europske potražnje za vozilima, odgovorio je da očekuje da će "ostati na istoj razini do 2014." Takvo dramatično smanjenje kapaciteta, koje bi zahtijevalo masovna otpuštanja u razdoblju kad Europa tetura u ekonomskim previranjima i još nije pronašlo načina da smanji dugove članica, bit će teško izvedivo, napominje on. "Jamčim vam da će reakcije europskih industrijskih zemalja na moj prijedlog biti vrlo negativne", kazao je Marchionne na marginama sajma Automotive News World Congress. Fiatovi talijanski pogoni trenutno rade ispod 60 posto kapaciteta, što Marchionne smatra neodrživim a slično je stanje i s drugim europskim proizvođačima. Europa je na prekretnici i mora odlučiti hoće li "sačuvati održivu industriju ili ne", zaključio je.
LJUBLJANA - Zbog približavanja roka u kojem bi slovenski trgovački lanac Mercator trebao dati ponudu za preuzimanje Pivovarne Laško (PL), u Sloveniji se u medijima ponovo aktualizira pitanje hoće li tim potezom uprava slovenskog trgovačkog lanca onemogućiti ponudu Agrokora za kupnju 52 posto dionica Mercatora. Mariborski dnevnik "Večer" objavio je u četvrtak informaciju da će nadzorni odbor Mercatora 19. siječnja uz poslovni plan za ovu godinu odlučivati i o namjeri Mercatorove uprave u vezi s njenom ponudom da u cijelosti preuzme skupinu Pivovarna Laško (PL), a time i 23,34 posto svojih dionica u njenom portfelju. Rok za predaju konkretizirane ponude istječe nekoliko dana kasnije. Mercatorova uprava je 23. prosinca lani najavila namjeru u cijelosti preuzeti PL, računajući na pozitivne efekte takvog spajanja, te da bi tu operaciju izvela monetizacijom svojih nekretnina. Potez uprave Mercatora na čelu sa Žigom Debeljakom tada je uglavnom ipak ocijenjen kao njihov pokušaj da se onemogući dogovor Agrokora s bankama i PL-om o kupnji 52 posto dionica Mercatora, čemu Mercatorova uprava od početka nije naklonjena.
BERLIN - Njemačka regionalna banka BayernLB, bivši vlasnik austrijske Hypo Alpe Adria Bank, objavila je u četvrtak da očekuje da će izvijestiti o neto gubitku u 2011. nakon otpisa knjigovodstvene vrijednosti mađarske podružnice MKB Bank. U BayernLB-u nisu naveli točan iznos otpisa ni razmjere gubitka o kojem bi trebali izvijestiti po njemačkim računovodstvenim standardima. Ističu da su ih na otpis prisilili potezi mađarske vlade, uključujući uvođenje poreza na banke i zakon o konverziji deviznih kredita, koji su "znatno umanjili izglede za zaradu banke MKB". MKB spada među pet mađarskih banaka čiji je kreditni i rejting depozita agencija Moody's snizila prošlog mjeseca.
NEW YORK - Hong Kong je potvrdio poziciju najslobodnijeg gospodarstva u svijetu u proteklih godinu dana, pokazuje u četvrtak objavljeno istraživanje američkim konzervativcima bliske Zaklade Heritage i Wall Street Journala. Time je to azijsko gospodarstvo obranilo vodeću poziciju 18. godinu zaredom. U izvješću se pritom navodi da je uvođenje minimalne plaće u svibnju prošle godine "umjereno poguralo Hong Kong u smjeru više birokratiziranog i politiziranog gospodarstva". Drugo je mjesto pripalo Singapuru, zatim dolazi Australija, Novi Zeland a na petom mjestu je Švicarska, pokazuje istraživanje temeljeno na neoliberalnoj ekonomskoj teoriji. Ta peteročlana skupina ujedno jedina okuplja "slobodna gospodarstva". Hrvatska se među 179 zemalja plasirala na 83. mjesto, za mjesto niže od prošle godine, u skupini "umjereno slobodnih gospodarstava", u društvu sa Češkom, Južnom Korejom, Španjolskom, Norveškom, Mađarskom, Slovačkom, Portugalom, Slovenijom, Poljskom, Bugarskom i Rumunjskom. Indeks vrednuje ekonomsku slobodu zemalja na temelju vladavine prava, regulatorne efikasnosti, veličine vlade i otvorenosti tržišta. U kategoriji potlačenih gospodarstava nalaze se, između ostalih, Argentina, Venezuela, Libija, Iran, Ukrajina, Bjelorusija i Kuba.
BRUXELLES - Europski parlament "ne može poduprijeti najnoviji nacrt ugovora o fiskalnoj disciplini u njegovom sadašnjem obliku", kazali su europski zastupnici u zajedničkom priopćenju objavljenom u srijedu. Tekst nije kompatibilan s postojećim europskim pravilima i ne poštuje "metodu zajednice" u procesu donošenja odluka po kojoj europske institucije, a ne prijestolnice imaju glavnu ulogu, kazali su. Četvorica zastupnika koji predstavljaju EP u radnoj skupini za izradu novog fiskalnog pakta snažno su kritizirali novi nacrt, ali, iako parlament sudjeluje u procesu, on nema ovlasti staviti veto na ugovor. Zastupnici Elmar Brok (konzervativac), Roberto Gualtieri iz socijalističkog bloka, liberal Guy Verhofstadt i Daniel Cohn-Bendit kao predstavnik Zelenih pozvali su na veću ulogu "parlamenta u ojačanoj ekonomskoj koordinaciji". Najnovija verzija teksta, u koju je uvid imala agencija France presse, predviđa manju ulogu Europske komisije i Europskog suda pravde. Inicijalna verzija davala je Bruxellesu ovlasti da državu koja krši proračunsku disciplinu izravno tuži sudu, ali novi tekst kaže da samo države članice pojedinačno to mogu učiniti. Uloga suda također je limitirana u novoj verziji.
PEKING - Kineska stopa inflacije blago je oslabila u prosincu, unatoč vladinim naporima da obuzda cijene, pokazali su u četvrtak najnoviji vladini podaci. Potrošačke cijene porasle su u prosincu za 4,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. U studenom uvećane su na godišnjoj razini za 4,2 posto. U cijeloj prošloj godini inflacija je iznosila 5,4 posto i time je osjetno prekoračila zacrtanu razinu. Analitičari procjenjuju da bi u ovoj godini trebala dodatno i još više usporiti. Ekonomistica Barclays Capitala Jain Chang rekla je da cijene obično rastu mjesec dana prije i nakon kineske Nove godine, koja počinje 23. siječnja. Dodala je također kako se očekuje da će rast cijena usporiti u 2012. ali će kineski političari po njezinim riječima vjerojatno ostati na oprezu i neće značajno ublažiti svoju monetarnu politiku dok ne bude jasno da je inflacija u potpunosti pod kontrolom.
ZAGREB/TOKIO - Japan će poduzeti "konkretne korake" kako bi smanjio svoju ovisnost o iranskoj nafti, izjavio je u četvrtak japanski ministar financija Jun Azumi nakon sastanka sa svojim američkim kolegom Timothyjem Geithnerom u Tokiju, javlja BBC. "U posljednjih pet godina mi smo smanjili količinu uvezene nafte iz Irana", rekao je Azumi. "Želimo poduzeti planirane i konkretne korake kako bi još više smanjili taj udio koji sada iznosi 10 posto", kazao je. Geithner traži potporu Kine i Japana za nametanje oštrijih sankcija iranskoj naftnoj industriji u pokušaju da obuzda nuklearne ambicije Teherana. U srijedu je razgovarao o tome s kineskim čelnicima u Pekingu, ali nije dobio potporu za sankcije. Geithner je pozdravio odgovor Japana. "Mi tijesno surađujemo s Europom i Japanom i saveznicima širom svijeta kako bi znatno povećali pritisak na Iran", kazao je. Također je zahvalio Japanu na potpori u tom "važnom strateškom cilju". Japan je drugi najveći potrošač iranske nafte i već je pozvao zemlje u Perzijskom zaljevu da povećaju svoj izvoz kako bi nadoknadio eventualni manjak nafte.
ZAGREB - Više od milijun ljudi potpisalo je peticiju kojom se traži da Europska unija donese novi zakon koji bi propisao bolje uvjete za transport životinja do klaonica, a cilj je da maksimalno dopušteno trajanje transporta bude osam sati, piše ovoga tjedna BBC. Europski zastupnik koji stoji iza kampanje, danski socijalist Dan Jorgensen, kaže da toliki broj potpisa na peticiju "pokazuje veliki javni interes da se pokrene akcija". Po Lisabonskom ugovoru, Europska komisija mora razmotriti donošenje novog zakona o određenom pitanju ako postoji peticija s najmanje milijun potpisa. "Definitivno očekujem od Europske komisije da djeluje na tom pitanju", rekao je Jorgensen za BBC. Zemlje bi se trebalo potaknuti da transportiraju životinje u klaonicu najbližu farmi na kojoj su uzgojene, smatra Jorgensen. Jorgensen također sakuplja potpise od eurozastupnika koji podupiru kampanju. Europski parlament službeno će poduprijeti kampanju ako peticiju potpiše 378 zastupnika, a dosad ih je to učinilo 119.
LONDON - Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima temeljem zabrinutosti da bi sukob Irana i Zapada i štrajk u Nigeriji mogli ugroziti opskrbu naftom. Tako je cijena barela na londonskom tržištu poskočila 1,64 dolara, na 113,88 dolara. Na američkom tržištu porasla je više od dolara, premašivši 102 dolara. Napetosti u odnosima Zapada i Irana zbog iranskog nuklearnog programa dodatno su se zaoštrile nakon umorstva iranskog nuklearnog znanstvenika u srijedu, za što je Teheran okrivio izraelske i američke agente. Iran je zaprijetio da će zatvoriti Hormuški tjesnac, važan morski put za prijevoz nafte, ako Sjedinjene Države i njihovi saveznici uvedu embargo na uvoz iranske nafte. Washington je uveo dodatne sankcije Iranu prošlog mjeseca, a Europska unija će odlučivati o naftnom embargu na sastanku zakazanom 23. siječnja. Naftna tržišta zabrinjavaju i štrajk i prosvjedi u Nigeriji zbog ukidanja subvencija na gorivo zbog prijetnji sindikata da će zaustaviti proizvodnju. Proizvodnja se za sada nije mijenjala ali su tržišta uznemirena jer afrički najveći izvoznik nafte dnevno proizvodi oko dva milijuna barela sirove nafte i važan je za Sjedinjene Države i Europu.
NEW YORK - U srijedu su na Wall Streetu burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer su ulagači oprezni uoči aukcija obveznica Španjolske i Italije, koje bi mogle pokazati u kojem se smjeru kreće europska dužnička kriza. Dow Jones indeks oslabio je 0,10 posto, na 12.449 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,03 posto, na 1.292 boda, a Nasdaq indeks 0,31 posto, na 2.710 bodova. Jučerašnje trgovanje počelo je padom cijena dionica zbog upozorenja agencije Fitch o ozbiljnim posljedicama, pa i mogućem kolapsu eura, ako Europska središnja banka ne poduzme agresivnije mjere u borbi protiv dužničke krize. Viši dužnosnik Fitcha kazao je za Reuters da bi ECB trebao povećati kupnju obveznica problematičnih zemalja eurozone kako bi podržao Italiju i spriječio kataklizmički raspad eura. To je izazvalo pad tečaja eura prema dolaru na novu najnižu razinu u 16 mjeseci, što bi prethodnih mjeseci potaknulo oštar pad cijena dionica.
TOKYO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno jer ulagači nisu spremni značajnije mijenjati pozicije uoči sjednice Europske središnje banke i aukcije obveznica Španjolske. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,7 posto, dok su cijene dionica u Australiji oslabile 0,1 posto. Burzovni indeksi u Hong Kongu, Singapuru, Šangaju i Južnoj Koreji ojačali su između 0,1 i 1 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio gotovo nepromijenjen. Nevelike oscilacije cijena dionica posljedica su opreza ulagača uoči današnje aukcije španjolskih obveznica, koja će pokazati jesu li europske banke spremne ulagati u obveznice prezaduženih članica eurozone, ili će cijena njihovog zaduživanja i dalje rasti. Uz to, danas zasjedaju čelnici ECB-a. Ne očekuje se smanjenje ključnih kamata, koje se ionako kreću na rekordno niskih 1 posto.