VATIKAN - Papa Benedikt XVI. najavio je u petak na Trgu svetog Petra održavanje konzistorija 18. veljače na kojemu će kreirati 22 kardinala, među kojima će njih 18 moći birati njegova nasljednika na konklavama. Sveti Otac je pročitao imena budućih kardinala nakon molitve angelusa, na misi na blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenja, pred više desetaka tisuća vjernika okupljenih na trgu. Među kardinalima su osamnaestorica crkvenih prelata do 80 godina života koji će moći sudjelovati u izboru novog pape među svojim redovima, a četvorica su starija od 80 godina. Među njima se ističe ime Timothyja Dolana, njujorškog nadbiskupa. Ostali su iz Italije, Portugala, Španjolske, Brazila, Indije, Kanade, Češke, Nizozemske, Njemačke, Kine, Rumunjske, Belgije i Malte. Bit će to četvrti konzistorij koji saziva Benedikt XVI. od početka svog pontifikata u travnja 2005. Ovime se broj kardinala penje na 214, među kojima 125 može birati papu na konklavama, što za pet premašuje broj što ga je predvidio Pavao VI. Papa Pavao VI. (1963.-1978.) uveo je tradiciju da papu bira 120 kardinala. Sada više od polovice kardinala koji će na konklavama moći birati novog poglavara Katoličke crkve s 1,3 milijarde vjernika, duguje svoje imenovanje papi Benediktu XVI.
BRUXELLES - Nekoliko mjeseci moglo bi proći do uvođenja naftnog embarga EU-a protiv Irana zbog zahtjeva nekih europskih država za odgodom koja im je potrebna radi zaštite svojih gospodarstava pogođenih krizom, izjavio je u petak europski diplomat. Članice EU-a u načelu su se dogovorile oko uvođenja naftnog embarga Iranu, u sklopu napora Zapada da izvrši pritisak na Teheran zbog njegova spornog nuklearnog programa. O pojedinostima embarga još se raspravlja u Bruxellesu, a cilj je konačnu odluku donijeti do kraja siječnja. Diplomat je rekao da su neke članice predložile "razdoblje odgode" na postojeće ugovore od jednog do 12 mjeseci. Grčka, koja ovisi o iranskoj nafti, traži najdulju odgodu, kaže diplomat. Velika Britanija, Francuska, Nizozemska i Njemačka žele odgodu od najviše tri mjeseca, dodao je. Europske mjere protiv iranske naftne industrije nadovezat će se na sankcije SAD-a objavljene na Silvestrovo kojima je cilj većini rafinerija onemogućiti da kupuju iransku naftu.
BUDIMPEŠTA - Mađarska je u petak učinila korak naprijed u smirivanju napetosti s međunarodnim ulagačima, nakon što je kontroverzni premijer Viktor Orban izjavio da njegova vlada i središnja banka žele što prije postići sporazum s MMF-om. "Vlada i središnja banka suglasne su da je što brži sporazum s MMF-om u interesu gospodarstva", rekao je Orban novinarima nakon sastanka vlade i Narodne banke Mađarske. Njegova konzervativna vlada suočena je s teškim pregovorima o novome sporazumu s dužnosnicima MMF-a i EU-a kasnije ovoga mjeseca. Oni su jasno dali do znanja da mađarska vlada mora promijeniti stav oko zakona koji, po njihovu mišljenju, smanjuje neovisnost središnje banke. Pod sve većim pritiskom financijskih tržišta, vlada je ustuknula od ranijeg stava da će se pod svaku cijenu držati zakona koji osporavaju EU i MMF te je dala određene ustupke zajmodavcima kako bi omogućila brz početak pregovora i osigurala novi financijski sporazum.
SARAJEVO - Banjolučki muftija Edhem Čamdžić odbio je primiti odličje koje mu je dodijelio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik želeći ukazati na činjenicu da Bošnjaci u tom entitetu i dalje predstavljaju građane drugog reda kojima su uskraćena temeljna ljudska prava, objavljeno je u petak iz ureda banjolučkog muftije. U muftijstvo je pristigla obavijest predstojnika Dodikova ureda Siniše Karana kako je muftija Čamdžić odlukom entitetskog predsjednika odlikovan "Ordenom časti sa zlatnim zracima". To mu je odličje dodijeljeno u povodu obilježavanja dana RS-a. U priopćenju muftijstva izražava se zadovoljstvo jer je Dodik ovime pokazao kako cijeni rad muftije Čamdžića a posebice njegovo zalaganje za mir i pomirenje među ljudima. "Međutim muftija banjolučki Edhem Čamdžić ne može primiti nikakvo odličje od predsjednika Republike Srpske dok njegove džematlije, muslimani Bošnjaci, u ovom entitetu nemaju ona prava koja zaslužuju po svim zakonima i propisima, Božjim i ljudskim, a to su jednakopravnost u raspodjeli radnih mjesta u državnim institucijama, slobodu od straha u kući i džamiji te potrebne uvjete za povratak i ostanak u svojim domovima, na svojim imanjima i svojim školama", stoji u priopćenju.
KAIRO - Muslimansko bratstvo osvojilo je više od trećine glasova u posljednoj fazi izbora za donji dom egipatskog parlamenta, prema djelomičnim rezultatima objavljenima u petak koji pokazuju da će islamisti dominirati zakonodavnim tijelom. Nekoć zabranjeno u režimu bivšeg predsjednika Hosnija Mubaraka, Muslimansko bratstvo postalo je najveći dobitnik pobune kojom je svrgnut dugogodišnji predsjednik, koristeći dobro organiziranu bazu za pobjedu na prvim parlamentarnim izborima nakon više desetljeća. Njegova stranka Slobode i pravde osvojila je 37,5 posto glasova u trećoj i posljednjoj fazi izbora. Slično kao i u prethodnim fazama, tvrdolinijaška islamistička stranka Nour druga je u većini okruga nakon ovotjednog glasovanja, objavila je ta stranka na svojim internetskim stranicama.
TOKIO - Japanska vlada razmišlja o preuzimanju nadzora nad nuklearkama, objavio je u petak list Yomiuri a vlada je najavila da će ograničiti trajanje reaktora na 40 godina. Preuzimanjem nuklearki iz privatnoga vlasništva vlada želi unaprijediti odgovornost nuklearne industrije, piše Yomiuri, a ministar za nuklearnu krizu izjavio je kako će nakon 40 godina reaktor smjeti raditi samo iznimno, a tvrtka koja upravlja elektranom dobit će zakonsku obvezu da se pripremi za teške nesreće. Taj je plan dio izmjena zakona o upravljanju nuklearnim elektranama. Zakon se mijenja nakon razornoga potresa 11. ožujka prošle godine koji je, zajedno s tsunamijem koji je izazvao, teško oštetio nuklearku Fukushimu i doveo do najgore svjetske nuklearne krize od Černobila 1986.
KABUL - Osmorica vojnika iz NATO-ovih međunarodnih snaga (ISAF) poginula su u trima napadima u četvrtak i u petak na jugu Afganistana, doznaje se od ISAF-a. Trojica vojnika poginula su u eksploziji u četvrtak. U petak je jedan vojnik ubijen u napadu pobunjenika, a još četvorica poginula su u eksploziji druge eksplozivne naprave nešto kasnije. Najmanje je sedam osoba, među kojima šestero djece, izgubilo život, a četiri su ranjene u eksploziji koja se u petak dogodila u pokrajini Oruzganu, na jugu zemlje, doznaje se od policijskog izvora. "U petak poslijepodne dogodila se eksplozija u Trinkotu. Po prvim podacima, poginulo je šestero djece i muškarac, a najmanje četvero djece je ranjeno", rekao je Fardi Ayel, glasnogovornik policije u Oruzganu. Nitko od zapadnih vojnika nije bio u blizini mjesta eksplozije čija je meta bila obližnja policijska postaja, dodao je Ayel.
DAMASK - Najmanje je 25 osoba poginulo a 46 je ranjeno u bombaškom napadu u petak u četvrti Midanu, u staroj gradskoj jezgri Damaska, izvijestila je sirijska javna televizija. "Deset osoba je poginulo, a pronađeni su i ostaci tijela najmanje petnaest osoba. Četrdeset šest civila je ranjeno", objavila je televizija u svom prvom izvješću o tom događaju, dodajući da su većina žrtava civili.