Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je u studenome industrija oslabila za 1,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Pritom njih troje očekuje pad proizvodnje između 0,8 i 3,5 posto, a jedan stagnaciju.
Podaci o industrijskoj proizvodnji posljednjih mjeseci znatno osciliraju. Nakon umjerenog rasta u lipnju i srpnju, u kolovozu i rujnu industrijska je proizvodnja oštro pala, da bi u listopadu porasla za blagih 0,6 posto.
Razloge za pad proizvodnje makroekonomisti nalaze u usporavanju rasta europskih gospodarstava, najvećih hrvatskih trgovinskih partnera, zbog čega slabi tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima.
„Očekujemo pad proizvodnje jer ponovni ulazak eurozone u recesiju i snažno usporavanje regionalnih gospodarstava nepovoljno utječu na inozemnu potražnju. Slabost domaće potrošnje i investicija, niska konkurentnost, kao i restrukturiranje brodogradilišta, negativno utječu na oporavak proizvodnje“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
DZS će danas objaviti i izvješće o zaposlenosti u studenome. Nakon što je u listopadu broj zaposlenih pao za gotovo 17.000 osoba, ili 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, na ukupno 1,391 milijun, očekuje se daljnji pad zaposlenosti zbog slabosti gospodarstva.
Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je u studenome broj zaposlenih pao za 8.500 osoba. Svi anketirani očekuju pad broja zaposlenih, i to između 6.000 i 14.000.
„U posljednjem tromjesečju uobičajeno dolazi do rasta nezaposlenosti i pada zaposlenosti. Tržište rada, koje u pravilu na kretanja u realnom gospodarstvu reagira s odmakom od jednog do dva tromjesečja, nema osnove za oporavak, jer uz visoki pesimizam i nepovoljna očekivanja, još uvijek izostaje oporavak realnog sektora koji je preduvjet za stvaranje novih radnih mjesta“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.