Agencija u presjeku navodi da je opskrbljenost energijom iz vlastitih izvora i dalje oko 52 posto te da ukupan udio svih obnovljivih izvora energije, "tradicionalnih" (vodne snage, drva i biomasa) te "novih" u ukupnoj potrošnji energije iznosi 20,1 posto.
Međutim, navodi se kako unatoč rastu sam udio "novih obnovljivih izvora energije" (vjetra, sunca, biodizela, geotermalne energije, odlagališnog plina i bioplina) iznosi samo 0,35 posto.
Unatoč znatnu rastu površina pod ekološkom poljoprivredom, dodaje se, njihov je udio u ukupnim poljoprivrednim površinama i dalje malen (samo 1,7 posto u 2010.), a samo 0,6 posto poljoprivrednika bavi se ekološkom poljoprivredom.
Od 2001. do 2010. Hrvatska je za provedbu projekata iz područja zaštite okoliša iskoristila 317 milijuna eura iz EU-ovih pretpristupnih programa, navodi agencija.
Udio dizelskog goriva, kao okolišno manje prihvatljiva, i dalje prevladava, a udio alternativnih goriva (npr. UNP-ukapljeni naftni plin, biogorivo) malen je ili se gotovo i ne rabi. Hrvatska, po agenciji, ima 300 službenih odlagališta komunalnog otpada, a do kraja 2011. sanirana su 102 službena odlagališta te 750 divljih.
Većina službenih odlagališta bit će sanirana i zatvorena, a dio njih pretvoren u transfer-stanice s kojih će otpad biti prevožen u regionalne/županijske centre za gospodarenje otpadom, navodi se i dodaje da su intenzivne pripreme za gradnju tih centara u tijeku.
Nakon višegodišnjega rasta od 2008. smanjuje se količina proizvedenoga komunalnoga otpada pa je u 2010. iznosila 367 kilograma po stanovniku. "Uspostavom sustava za gospodarenje šest posebnih kategorija otpada (otpadna ulja, baterije, gume, vozila, elektronički i ambalažni otpad) znatno je unaprijeđeno odvojeno skupljanje i oporaba tih vrsta otpada (ukupno 264.353 tone u 2010.), a najviše je uznapredovao sustav gospodarenja elektroničkim otpadom, u kojem je postignut zadani cilj od četiri skupljena kilograma po stanovniku", navodi agencija.
Hrvatska ima 439 zaštićenih područja, a najbitnija su strogo zaštićena u osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode. Zabilježeno je nešto više od 38 tisuća svojta, od kojih se na crvenom popisu ugroženih nalazi 2456. U novije vrijeme, upozorava se, bogatoj bioraznolikosti u Hrvatskoj uvelike prijeti unos i pojačano širenje stranih invazivnih vrsta.
Iako je Hrvatska bogata zalihama vode, dostupnost vodi nejednoliko je prostorno i sezonski raspoređena. U posljednjem desetljeću kakvoća podzemnih i površinskih voda nije se znatnije mijenjala, a ekološko stanje prijelaznih, priobalnih i morskih voda vrlo je dobro. More za kupanje na hrvatskim plažama visoke je kakvoće.
U naseljenim područjima zrak je većinom prve kategorije, međutim neka urbana područja imaju drugu i treću kategoriju zraka, za što su glavni izvori energetika, promet te dijelom industrija.
Ukupne emisije stakleničkih plinova trenutačno su manje od obveza Hrvatske prema Kyotskom protokolu, navodi agencija i dodaje kako je udio energetike u emisijama najveći.