LJUBLJANA - Uprava slovenskog trgovačkog lanca Mercator svojom je ponudom da preuzme Pivovarnu Laško (PL) praktično onemogućila da ju preuzme njen hrvatski konkurent, koncern Agrokor, navode u subotu slovenski mediji. Postupak koji je u četvrtak otvorio direktor Mercatora Žiga Debeljak ponudom da će otkupiti PL, a time i 23,34 posto Mercatorovih dionica koje su se prodavale u paketu 52 posto dionica, a za koje je Agrokor ponudio 221 euro za dionicu, znači "de facto blokiranje Agrokorova pokušaja preuzimanja", navodi u subotu ljubljanski list Delo. Budući da je Mercator o svojoj ponudi PL-u sada obavijestio i državne regulatore i upravu PL-a, prodaja 23,34 posto dionica Mercatora koje su u portfelju pivovare iz Laškoga sada je zamrznuta najmanje na mjesec dana jer uprava ne smije voditi nikakve prodajne aktivnosti. To znači da je od 52 posto dionica koje su se nudile na međunarodnom tenderu u okviru kojega je Agrokor dao najbolju neobvezujuću ponudu sada raspoloživo za prodaju oko 29 posto, odnosno samo oko 18 posto ako se uzme u obzir činjenica da je odluku o prodaji svojih 10,75 posto odgodila i Nova Ljubljanska banka (NLB) čiji je direktor Božo Jašovič zbog navodnih političkih pritisaka podnio neopozivu ostavku, navode slovenski mediji. "Ako Mercator preuzme Pivovarnu Laško, banke će se riješiti agonije vezane na sanaciju njenih 370 milijuna eura duga, ali bi se u tom slučaju dugovi tako nastale udružene kompanije zbrajali", navodi Delo. Vodeći slovenski list pri tome upozorava na zakonsko ograničenje po kojemu kreditna izloženost neke banke prema pojedinoj kompaniji ne smije prijeći 25 posto njenog ukupnog kreditnog portfelja, što bi se u slučaju zbrajanja dugova Mercatora i PL-a moglo dogoditi Novoj Ljubljanskoj banci. Zato bi Mercator od te banke za svoje poteze prema Pivovarni Laško morao dobiti odobrenje nadzornog odbora NLB-a, a sama bi banka nakon spajanja Mercatora s PL-om morala smanjiti razinu kreditiranja te kompanije.
HAVANA - Kubanski predsjednik Raul Castro najavio je u petak pomilovanje za gotovo 3.000 zatvorenika, među kojima i 86 stranaca i potvrdio da želi "polagano" promicati reformu zakona o emigraciji koji bi ublažio restrikcije putovanja koje za Kubance traju pola stoljeća. Amnestija, koja će biti pokrenuta sljedećih dana, odnosi se na više od 2.900 osuđenika i 86 stranaca iz 25 zemalja, među kojima 13 žena, osuđenih zbog zločina počinjenih na Kubi, rekao je šef države. Ta mjera se neće odnositi na Amerikanca Alana Grossa, čija osuda u ožujku na 15 godina zatvora predstavlja veliku prepreku za poboljšanje odnosa između SAD-a i Kube. "Alan Gross neće biti na popisu oslobođenih", rekla je jedna visoka dužnosnica ministarstva za Sjevernu Ameriku, nekoliko minuta nakon objave amnestije. Predsjednik je također oprezno dotaknuo politiku migracije čiju reforma narod očekuje nakon liberalizacije tržišta vozila i stanova ove jeseni. Raul Castro je naglasio da će se ta reforma izvesti "bez pritisaka". Među glavnim mjerama koje se razmatraju su posebice ukidanje izlazne i ulazne dozvole na otok i koncept definitivne emigracije koji uključuje konfiskaciju sve imovine emigranta i nemogućnost povratka na Kubu.
SEUL - Tjedan dana nakon smrti sjevernokorejskog vođe Kim Jong-ila važne državne novine Sjeverna Koreje nazvale su u subotu njegova sina Kim Jong-una "vrhovnim zapovjednikom" vojnih snaga ove zatvorene zemlje koje broje 1,1 milijun vojnika. Ovo je prvi put da su sjevernokorejski mediji koje kontrolira komunistička vlada nazvali Kim Jong-una vojnim zapovjednikom. Državna novinska agencija KCNA navodi da list Rodong Sinmun kojega izdaje vladajuća Radnička stranka piše kako će sjevernokorejski narod dovršiti zadaću revolucije nazivajući druga Kim Jong-una "našim vrhovnim zapovjednikom". Pyongyang je u ponedjeljak objavio da je Kim Jong-il umro od srčanog udara. Vjeruje se da je imao 69 godina. Otada su sjevernokorejski državni mediji nazvali mlađeg Kima, koji ima blizu 30 godina, "velikim nasljednikom". Također je nazivan svojom službenom titulom potpredsjednika Središnjog vojnog povjerenstva sjevernokorejske Komunističke partije.
LYON - Međunarodna policijska organizacija Interpol je zatražila od zemalja članica uhićenje Jean-Claude Masa, osnivača francuske tvrtke "Poli implant proteze" (PIP), koja se nalazi u središtu afere o ugradnji potencijalno opasnih implantata grudi, prema internet stranici Interpola. Masa (72) traži Kostarika zbog ugrožavanja života i zdravlja. Interpol je u okviru "crvene potjernice" objavio i dvije policijske fotografije Masa koji je tvrtku utemeljio 1991. u Seyne-sur-Mer na jugu Francuske. Francuska je u petak "preventivno i bez hitnosti" preporučila ženama, njih oko 30.000, da iz grudi uklone neispravne silikone kompanije PIP, zbog opasnosti od pucanja, ali nije dokazana njihova povezanost s rakom. Britanske vlasti smatraju da uklanjanje silikona nije neophodno, jer "nema dokaza" o opasnosti po zdravlje. Oko 40.000 Britanki ugradilo je ovakve silikone. Tijekom 2007. i 2008. stotinjak Britanki koji imaju implantate tužilo je PIP zbog manjkavih implantata iz kojih istječe silikonski gel.
NEW YORK - Petnaest članica UN-ova Vijeća sigurnosti osudile su u petak napade u Damasku, ali se još uvijek nisu uspjele dogovoriti o nacrtu rezolucije kojeg je podastrijela Rusija, a kritizira Zapad. Vijeće sigurnosti "najoštrije osuđuje napade" u kojima je ubijeno najmanje 44 ljudi u petak u Damasku, dan nakon dolaska arapske misije radi pripreme dolaska promatrača. Sirijske vlasti ta dva samoubilačka napada autobombama pripisuju Al Kaidi. Članovi Vijeća su uputili izraze sućuti obiteljima žrtava i sirijskom narodu, a uobičajeno ih upućuje vladi pogođene zemlje. Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon je nešto ranije rekao da je "vrlo zabrinut" eskalacijom nasilja u zemlji i pozvao je režim predsjednik Bashara Al-Assada da u potpunosti primijeni plan Arapske lige za izlazak iz krize. Petnaest članica Vijeća sigurnosti i dalje rade na nacrtu rezolucije koji je predložila Rusija i koji osuđuje nasilja koja provode "sve strane, uključujući i nerazmjernu uporabu sile sirijskih vlasti". Zapadne sile su taj tekst ocijenile preblagim. Njemački veleposlanik Peter Wittig je rekao da europski narodi žele da tekst odlučnije podrži odluku Arapske lige o sankcioniranju Sirije. Rusija i Kina su već uložile veto na rezoluciju europskih zemalja kojom se osuđuje Sirija gdje je, prema podacima UN-a, u represiji prosvjeda protiv režima od ožujka poginulo više od 5.000 ljudi.
LONDON - Britanskom princu Philipu, 90-godišnjem suprugu kraljice Elizabete, ugrađen je stent u blokiranu arteriju nakon što je prevežen u bolnicu zbog bolova u prsima dok se pripremao za proslavu Božića s kraljevskom obitelji. Philip se pripremao provesti Božić s drugim članovima kraljevske obitelji, uključujući princa Williama i njegovu ženu Catherine, na kraljevskom posjedu Sandringham u istočnoj Engleskoj. Odvežen je u bolnicu Papworth, jedan od glavnih britanskih centara za bolesti srca i prsa, na oko 100 km od Cambridgea, rekla je glasnogovornica palače. "Kod vojvode od Edinburgha utvrđeno je da ima blokiranu srčanu arteriju što je uzrokovalo bol u prsima", rekla je palača u priopćenju. "Zahvat je uspješno izveden najmanje invazivnim postupkom ugradnje stenta". On će "kratko vrijeme" ostati u bolnici radi promatranja, dodaje se u priopćenju. Bolnica je odbila komentirati slučaj.