FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 14,30 sati

ZAGREB, 21. prosinca 2011. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 14,30 sati.

FRANKFURT - Banke eurozone zadužile su se u srijedu kod Europske središnje banke (ECB) u iznosu od čak 489 milijardi eura na prvoj aukciji zajmova s rokom vraćanja do tri godine u povijesti ECB-a, što je pružilo nadu da se kreditna kriza može izbjeći i da bi banke taj novac mogle iskoristiti za kupnju talijanskih i španjolskih obveznica. Ukupno su 523 banke pozajmile novac na današnjoj aukciji na kojoj je konačna potražnja bila daleko veća od oko 310 milijardi eura, koliko su u prosjeku prognozirali trgovci obuhvaćeni anketom Reutersa prije aukcije. Trogodišnji zajmovi najnoviji su u nizu odlučnih poteza kojima ECB nastoji ublažiti tekuće probleme 17-člane eurozone. Trogodišnji zajmovi ponuđeni su bankama po kamatnoj stopi koja će biti prosječna ECB-ova glavna kamatna stopa u iduće tri godine. Referentna kamatna stopa nakon prošlomjesečnog sniženja trenutno iznosi rekordno niskih jedan posto. Neke banke mogle bi tako pribaviti novac uz kamatnu stopu koja bi bila i do tri postotna boda niža od one koju moraju platiti na otvorenom tržištu. Također je dogovoreno da banke dio novca pozajmljenog u listopadu mogu zamijeniti trogodišnjim pozajmicama i da bi novac mogle po želji vratiti već nakon godinu dana.

MILANO/ZAGREB - Agencija Fitch snizila je u srijedu rejtinge talijanske banke UniCredit za dugoročno i kratkoročno zaduživanje, signalizirajući da bi to mogla ponovo učiniti s obzirom na aktualne teškoće u eurozoni i njihov utjecaj na Italiju i banke u cjelini. Rejting za dugoročno zaduživanje snižen je s 'A' na 'A-', a rejting za kratkoročno zaduživanje s 'F1' na 'F2'. Snižena je i opća ocjena sposobnosti talijanske banke da pravodobno podmiruje financijske obveze, s 'a' na 'a-'. Fitchov potez nadovezuje se na odluku od kraja prošlog tjedna kojom je rejting Italije, zajedno s onima Belgije, Španjolske, Slovenije, Irske i Cipra, stavljen na razmatranje radi mogućeg sniženja. U Fitchu ukazuju i na UniCreditovu visoku razinu problematičnih zajmova i slabu profitabilnost, posebno u Italiji, te na rizike koji proizlaze iz nedavno objavljenog strateškog plana s obzirom na sadašnje poslovno okruženje. U Fitchu naglašavaju da veza između rejtinga banaka i onih matičnih zemalja dodatno jača u slučaju sniženja rejtinga zemlje, podsjećajući da su nedavno snizili procjenu rasta talijanskog BDP-a i da sada očekuju njegov pad u idućoj godini za 0,5 posto.

RIM - Talijanski bruto domaći proizvod (BDP) u trećem je tromjesečju smanjen za 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, što se najvećim dijelom pripisuje oštrom padu domaće potražnje, pokazali su u srijedu desezonirani podaci talijanskog statističkog ureda Istata. U usporedbi s trećim tromjesečjem 2010. godine, talijanski BDP uvećan je pak za 0,2 posto, objavio je statistički ured. Uvoz je u trećem tromjesečju smanjen za 1,1 posto u odnosu na ranije tromjesečje i za 0,9 posto na godišnjoj razini. Izvoz je istodobno porastao, i to za 1,6 posto u odnosu na drugo tromjesečje i za 5,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju dalje podaci Istata. Takvi podaci ukazuju da bi dulja recesija mogla zahvatiti treće najveće gospodarstvo eurozone, smatraju analitičari. Za 2012. već smo snizili prognozu i sada očekujemo pad BDP-a od jedan posto, nasuprot ranije prognoze pada za 0,3 posto, tumači viši ekonomist Paolo Mameli u banci Intesa SanPaolo. Mišljenje da je Italija već u recesiji dijeli i ekonomistica UniCredita Chiara Corsa.

OSLO - Norveška je u srijedu Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) ponudila oko sedam milijardi eura kredita kako bi pomogla potaknuti europsko gospodarstvo, izjavio je premijer Jens Stoltenberg. "Norveška je danas Međunarodnom monetarnom fondu ponudila kredit od 55 milijardi kruna kako bi pomogla stabilizirati europsko gospodarstvo", rekao je Stoltenberg novinarima. "Činimo to zato što je u našem interesu da se u međunarodnoj ekonomiji ponovo uvede red u onoj mjeri koja je potrebna da bismo se izvukli iz aktualne krize", kazao je norveški premijer. Norveška nije članica EU-a, ali njezino je gospodarstvo jako ovisno o izvozu u eurozonu. "Posrijedi nije poklon već ulaganje", naglasio je Stoltenberg. Norveško gospodarstvo i dalje snažno raste zahvaljujući unosnoj naftnoj industriji ali bi usporeni rast u Europi mogao smanjiti norveški izvoz.

ZAGREB - Usluge prekograničnih plaćanja u Europskoj uniji trebale bi od 1. veljače 2014. biti brže, jeftinije i sigurnije zahvaljujući dogovoru europskih zastupnika i pregovarača država članica postignutom u utorak, objavio je Europski parlament. Dogovorom, koji još mora biti usvojen na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta i u Vijeću EU-a, uvode se zajednička europska pravila koja bi trebala osigurati pravedno tržišno natjecanje na tom području, eliminirati prikrivene bankovne naknade i ubrzati transfere, čime bi se u šest godina moglo uštedjeti do 123 milijardi eura, ističe Odbor za gospodarska i monetarna pitanja Europskog parlamenta. Sustav SEPA (Jedinstveni europski prostor plaćanja) uvele su u početku banke članice Europskog vijeća za plaćanja na dobrovoljnoj osnovi kako bi prekogranična elektronička plaćanja u eurima bila jednako lagana i sigurna kao i unutar nacionalnih granica. Taj će sustav, po dogovoru, postati obvezan, a rok za to je 1. veljače 2014. U sustavu sudjeluje 27 država članica EU-a, Lihtenštajn, Monako, Švicarska, Norveška i Island. Europskim tvrtkama tim se sustavom žele omogućiti brži, jeftiniji i sigurniji transferi novca.

WASHINGTON - Američka središnja banka Fed predložila je nove propise za velike američke banke kako bi se ojačao financijski sustav i spriječio njegov eventualni novi kolaps. Banke s više od 50 milijardi dolara imovine morat će povećati minimalni iznos gotovine u bilancama, a zahtjevi prema najvećim institucijama, uključujući Bank of America i Goldman Sachs, bit će još stroži. Američke banke usprotivile su se postroženju kapitalnih zahtjeva, tvrdeći da bi to moglo zakočiti kreditiranje. Prijedlozi Feda temelje se na zakonu o reformi financijskog sustava koji su sročili zastupnici Dodd i Frank i po njima je dobio ime. Američki Kongres usvojio ga je prošle godine. Njegov cilj je spriječiti novu financijsku krizu, nakon kolapsa investicijske banke Lehman Brothers 2008. Prema Fedovim prijedlozima, banke s više od 50 milijardi dolara imovine morat će podići stopu adekvatnosti kapitala na minimalno pet posto, te na 7,5 posto do 2019., što je u skladu s međunarodno usuglašenim paketom reformi Basel III. Javna rasprava o Fedovim prijedlozima bit će zaključena krajem ožujka iduće godine.

TOKIO - Japansko tužitaštvo pretreslo je sjedište proizvođača kamera i medicinske opreme Olympus u sklopu istrage o lažiranju poslovnih izvješća. Olympus je pod istragom zbog računovodstvenih metoda kojima je prikrivao gubitke, što je i priznao. Slučaj je izašao na vidjelo kada je bivši izvršni direktor Michael Woodford ustvrdio da je dobio otkaz nakon što je zatražio objašnjenje o isplatama provizija za transakcije spajanja. U Olympusu su priznali da su u protekla dva desetljeća skrivali gubitke od ukupno 1,5 milijardi dolara. Prema korigiranim podacima za polugodište do kraja rujna, kompanija je poslovala s gubitkom od 32,3 milijardi jena (414 milijuna dolara). Ujedno je naniže revidirala neto vrijednost imovine, na samo 46 milijardi jena, sa 225 milijardi prikazanih u ožujku 2007.

LONDON - Cijene sirove nafte balansirale su na međunarodnim tržištima između optimizma nakon novih pokazatelja iz SAD-a i mjera Europske središnje banke (ECB-a) za poticanje kreditiranja te obnovljenih bojazni da to neće biti dovoljno u prevladavanju krize eurozone. Cijena barela sirove nafte u Londonu ostala je gotovo nepromijenjena na 106,78 dolara, nakon što je u utorak zabilježila najveći dnevni rast od sredine listopada, poskočivši za 3,9 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 27 centi višoj cijeni od 97,51 dolara. ECB je u srijedu plasirao 489 milijardi eura trogodišnjih kredita bankama eurozone uz vrlo povoljne kamate kako bi potaknuo kreditiranje i rast u eurozoni. To je potaklo rast na tržištima dionica ali je optimizam ubrzo splasnuo. Tržišta su oraspoložili i pozitivni podaci iz SAD-a da je u studenom bilo najviše započete gradnje i izdano najviše dozvola u zadnjih godinu i pol. "Dva su čvrsta pokazatelja preporoda u SAD-u, zapošljavanje i nekretnine," rekao je Tony Nunan iz korporacije Mitsubishi. "A tu je i geopolitička neizvjesnost na Bliskom istoku, Iran i Sirija", dodao je. Najnovije tjedno izvješće Američkog instituta za naftu u utorak je pokazalo dvostruko veći pad zaliha sirove nafte nego su analitičari očekivali.

TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros znatno porasle, a ojačao je i euro, zahvaljujući dobrim gospodarskim podacima u SAD-u i Njemačkoj, kao i padu prinosa na španjolske obveznice, što je ublažilo strahovanja od produbljivanja dužničke krize. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 1,5 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Singapuru, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 1,5 i 3 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na dobitku 2,7 posto. „Nekoliko poticajnih vijesti odagnalo je privremeno strahovanja od dužničke krize, no stvarni preokret još nije na vidiku. S uvođenjem mjera štednje, rast će biti spor, a nekim europskim gospodarstvima prijeti i nova recesija“, kaže Suan Teck Kin, analitičar u banci UOB.

NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi skočili gotovo 3 posto, zahvaljujući snažnom rastu dionica u financijskom i građevinskom sektoru, ali i mršavom obujmu trgovanja, što omogućuje veće oscilacije cijena. Dow Jones indeks porastao je 335 bodova, ili 2,87 posto, na 12.103 boda, dok je S&P 500 skočio 2,98 posto, na 1.241 bod, a Nasdaq indeks 3,19 posto, na 2.603 boda. U svih 10 sektora S&P indeksa jučer su cijene dionica porasle više od 1,5 posto, a među najvećim je dobitnicima bio bankarski sektor. KBW indeks bankarskog sektora skočio je 4,1 posto, pri čemu su cijene dionica Wells Farga i JPMorgan Chasea porasle više od 4,5 posto. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 6,8 milijardi dionica, dok je lani dnevni prosjek iznosio 8,4 milijarde. Pritom je oko 86 posto dionica na Wall Streetu dobilo na vrijednosti.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙