U obrazloženju se navodi da bi to bilo neprimjereno s obzirom na Titov doprinos u svrstavanju Hrvatske na pobjedničku stranu u borbi protiv fašizma i jer su uz antifašizam i donošenje Ustava SFRJ iz 1974. stvoreni temelji uspostave samostalne hrvatske države.
Predsjednik odbora Marin Knezović (SDP) je navodeći Titove zasluge u narodnooslobodilačkoj i antifašističkoj borbi i stvaranju temelja za uspostavu hrvatske države posebno istaknuo da time ne želi umanjiti odgovornost za komunističke zločine iz Drugog svjetskog rata. Napomenuo je da ni HDZ, koji je obnašao vlast u Zagrebu i državi, nije mijenjao ime trgu maršala Tita.
Član odbora, nezavisni zastupnik Zvonko Maković kazao je kako trg već 64 godine nosi ime maršala Tita koji je svrstao Hrvatsku na pobjedničku stranu u borbi protiv fašizma i objedinio antifašističke snage. Na temelju antifašizma, uz donošenje Ustava iz 1974. uspostavljena je samostalna hrvatske država, podsjetio je.
Maković je također podsjetio na Titovu ulogu u suprotstavljanju Staljinovom totalitarističkom režimu 1948. i usprotivio se da se Tita zbog tragičnih događaja 1945. kvalificira kao ratnog zločinca. Stoga oduzimanje naziva Trga maršala Tita zbog njegovih brojnih zasluga smatra nepristojnim i napominje da se to pitanje ponavlja oko svakih izbora parlamentarnih, predsjedničkih ili lokalnih. Također je rekao da ni HDZ ni prvi hrvatski predsjednik i povjesničar dr. Franjo Tuđman nije podržao promjenu naziva tog trga.
Članica odbora Ivana Mlinar Horvat (SDP) istaknula je da je istraživanje internetskog portala zagrabancija i tv postaje Jabuka provedeno na tisuću ispitanika pokazalo da njih 57 posto želi Titov trg u gradu, te da inicijativa za promjenom naziva koju je potpisalo 500 uglednika jest legitimna, ali ne i presudna. Također je navela kako odbor ima načelan stav da se ne mijenjaju nazivlja pa tako nije podržao ni promjenu naziva Avenije Gojka Šuška.