ZAGREB - Predsjednica Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor nazočit će kongresu Europske pučke stranke u četvrtak u Marseilleu, dok će u petak u Bruxellesu potpisati Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, priopćeno je u srijedu iz HDZ-a i iz hrvatske vlade. U Marseilleu će biti održan tradicionalni sastanak čelnika EPP-a koji se uvijek održava prije summita EU-a, i na kojem se razgovara o temama koje su na dnevnom redu sastanka na vrhu Europske unije. Ovaj put summit EPP-a bit će u Marseilleu a ne u Bruxellesu. Uz sastanak na vrhu čelnika EPP-a, ovaj put se održava i izvještajni kongres pučana na kojem će biti usvojen novi politički program EPP-a za sljedećih deset godina. Kongres će u Marseilleu raspravljati o dokumentu pod nazivom "Pokrenuti Europu". U Marseilleu će, među ostalima, nazočni biti francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, njemačka kancelarka Angela Merkel, poljski premijer Donald Tusk, čija zemlja u ovom polugodištu predsjedava Europskom unijom, kao i predsjednici europskih institucija, Europske komisije Jose Manuel Barroso i Europskog parlamenta Jerzy Buzek. Kosor će dan nakon sudjelovanja na kongresu EPP-a potpisati u Bruxellesu, zajedno s predsjednikom Ivom Josipovićem, Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, čiji će punopravni član Hrvatska postati 1. srpnja 2013., a u međuvremenu će imati status promatrača. Nakon potpisivanja Ugovora, Kosor će sudjelovati na sastanku Europskog vijeća, što će biti prvi puta da neki čelnik hrvatske vlade sudjeluje u radu Vijeća, u statusu promatrača.
ZAGREB - Haaško tužiteljstvo neće biti spremno za suđenje bivšem vođi pobunjenih hrvatskih Srba Goranu Hadžiću, koje bi trebalo početi za nešto manje od godinu dana, jer još u proračunu tužiteljstva nema novca za taj slučaj te što je odlukom tajništva suda smanjen broj osoba koje će raditi na tom predmetu, navodi tužiteljstvo u podnesku objavljenu u srijedu u Den Haagu. Iako je prije tjedan dana predraspravno vijeće objavilo da bi suđenje moglo početi u siječnju 2013., datum je u međuvremenu promijenilo i ono bi trebalo početi 16. listopada 2012., vidi se iz podneska tužiteljstva. "Tužiteljstvo će tako moći dovršiti sve potrebne predraspravne pripreme i podneske te započeti suđenje u siječnju 2013.", pišu tužitelji, pokazujući da bi im odgovarao stari datum. Oni navode i kako neće moći podnijeti konačnu listu svjedoka do kraja travnja sljedeće godine, kao što je zatražilo sudsko vijeće, zbog toga što ne znaju jesu li svjedoci koje su planirali još na raspolaganju. Podsjetivši da su se zločini dogodili prije 20 godina, a da je Hadžić bio u bijegu sedam godina, tužitelji navode da moraju utvrditi jesu li svjedoci živi i sposobni svjedočiti te da one koji više nisu na raspolaganju moraju nadomjestiti novima koje tek trebaju pronaći. Bivši predsjednik tzv. RSK optužen je za progon tisuća i ubojstvo stotina Hrvata na okupiranim hrvatskim područjima tijekom Domovinskog rata te za niz drugih zločina među kojima su i zlostavljanja, razaranja i pljačka.
ZAGREB - Sirijski predsjednik Bašar al-Asad kazao je u intervjuu za američku televizijsku postaju ABC da on nije direktno odgovoran za nasilje koje su počinile njegove snage sigurnosti od početka ustanka u Siriji u ožujku ove godine, a tijekom razgovora zanijekao je i izvješća o mučenjima koja navodno čini sirijska vojska. "Postoji razlika između ciljane politike represije i nekih grešaka počinjenih od strane određenih dužnosnika. To je velika razlika", kazao je sirijski predsjednik, prema ABC-u. Američka televizijska kuća razgovor s Asadom objavila je u srijedu. Sirijski je predsjednik, u prvom razgovoru za američke medije od početka ustanka u Siriji, kazao da nasilje čine "pojedinci" a da ih ne naređuje sirijska vlada. Tijekom razgovora s novinarkom Barbarom Walters, Asad je kazao da to što je on predsjednik Sirije ne znači da "posjeduje zemlju, dakle to nisu moje snage". Analitičari smatraju da bi ovaj Asadov intervju mogao biti dio pokušaja Sirije da smanji međunarodni pritisak na Damask. Prema UN-u, od ožujka u Siriji je poginulo više od četiri tisuće osoba. Asad je u razgovoru za ABC opovrgao te brojke, tvrdeći da je većina Sirijaca poginula u uličnom naselju. Sirijski predsjednik kazao je da nije naredio ubijanje civila, ističući da "niti jedna vlada na svijetu ne ubija svoj narod, osim ako zemlju ne vodi luđak". Protiv Asada, osim njegovog naroda, izjasnili su se i UN, zapadnjački čelnici ali i Arapska liga. Dužnosnici UN-a smatraju da je Sirija blizu izbijanja "građanskog rata".
ZAGREB/MOSKVA - Rusko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je u srijedu da moskovske ulice i dalje čuva više od 51 tisuća policajaca nakon završetka dvodnevnih prosvjeda na kojima su oporba i njezini simpatizeri izrazili svoje nezadovoljstvo rezultatima parlamentarnih izbora održanih u nedjelju, na kojima je pobijedila Jedinstvena Rusija premijera Vladimira Putina, a za koje tvrde da su namješteni. Gradska policija navodi da ulice čuva više od 51 tisuća pripadnika ministarstva unutarnjih poslova te da su mjere sigurnosti pojačane još uoči izbora. Pristaše oporbe održale su u ponedeljak i utorak velike prosvjedne skupove u Moskvi i Sankt Peterburgu tijekom kojih je uhićeno više od tisuću ljudi. Moskovska policija uhitila je oko 600 ljudi zbog održavanja nedopuštenog prosvjeda u središtu grada u utorak, izjavio je jedan policijski izvor. Policija tvrdi da je postupala u skladu sa zakonom. "Policija je uhitila 569 ljudi za pokušaj održavanja nedopuštenog skupa na trgu Triumfaljnaja", rekao je. Oko 300 ljudi uhićeno je u ponedjeljak navečer na prosvjedu održanom kod metro postaje Čistije Prudi, također u središtu Moskve. Policija je u Putinovom rodnom gradu Sankt Peterburgu, gdje su također održani prosvjedi, uhitila oko 200 ljudi. Prosvjedi su održani zbog navodne prijevare i lažiranja rezultata izbora za Državnu Dumu, donji dom parlamenta, održanih u nedjelju. Ruska oporba obećala je u srijedu nove prosvjede protiv rezultata izbora na kojima je pobijedila Jedinstvena Rusija premijera Putina s nešto manje od 50 posto glasova, što je veliki pad nakon izbora 2007. na kojima je osvojila više od 64 posto, ali i dalje ima apsolutnu većinu u parlamentu.
ŽENEVA - Međunarodna konferencija o izbjeglicama i osobama bez državljanstva u organizaciji UN-ova Visokog povjereništva za izbjeglice počela je u četvrtak u Ženevi u nazočnosti američke državne tajnice Hillary Clinton. Pred izaslanicima 145 zemalja koji će dva dana zasjedati u Ženevi, Clinton je upozorila da "barem 30 zemalja u svijetu sprječava žene da steknu, zadrže i prenesu državljanstvo djeci i bračnom drugu koji je stranac". UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice Antonio Guterres upozorio je pak na donošenje restriktivnih politika zbog usporavanja svjetskog gospodarstva. "Populistički politički čelnici i neodgovorni pojedinci u medijima iskorištavaju osjećaj straha i nesigurnosti i od stranaca čine žrtvene jarce, pokušavajući iznuditi donošenje restriktivnih politika i djelatno potičući rasizam i ksenofobiju", ustvrdio je visoki povjerenik. Koncem 2010. u svijetu je zbog raznih sukoba bilo 43,7 milijuna izbjeglica, tražitelja azila i raseljenih osoba. Clinton, koja je naglasak stavila na 12 milijuna apatrida u svijetu, rekla je da "zbog diskriminacijskih zakona žene često ne mogu registrirati brak, rođenje djeteta ili smrt u svojoj obitelji". "Ti zakoni stvaraju naraštaje apatrida koji nerijetko ne mogu legalno raditi i slobodno putovati", požalila se. Više od 145 zemalja sudjeluje u toj velikoj međunarodnoj konferenciji, najvećoj koju je UNHCR dosad organizirao, a završtava u četvrtak.
ISLAMABAD - Pakistanski predsjednik Asif Ali Zardari stabilno je i na promatranju u bolnici u Dubaiju gdje mu je obavljen zahvat nakon lakšeg srčanog udara, objavila je njegova vlada i opovrgnula nagađanja o ostavci. "Liječnici tek trebaju utvrditi je li predsjednikovo stanje reakcija na neki lijek ili je vezano uz ranije srčane tegobe", objavio je ured premijera. Ured je objavio da je Zardariju obavljen zahvat na srčanim žilama i da će se u četvrtak vratiti u Pakistan. Odbacio je nagađanja o ostavci o čemu je pisao američki časopis Foreign Policy. Zardari je vrlo nepopularan u svojoj zemlji zbog sumnji u korupciju. Nedavno je optužen da je pokušao ishoditi potporu Sjedinjenih Država protiv vrlo moćne pakistanske vojske. Asif Ali Zardari (56), izabran je na petgodišnji predsjednički mandat 2008. Udovac je bivše premijerke Benazir Buto, ubijene u atentatu 2007., i smatra se stupom vladajuće Stranke pakistanskog naroda (PPP), koju je vodila Buto. U Pakistanu ga prate prijepori. Iako je pravosuđe, pošto je izabran za predsjednika, odustalo od suđenja, uz Zardarija se veže nadimak "gospodin 10 posto" koji je stekao 90-ih kada je na čelu vlade bila njegova supruga i on je navodno primao mito.
BRUXELLES - Godina 2011. tuče sve rekorde u visini otkupnina koje su naplatili somalijski gusari, tražeći sve veće iznose, dok se istodobno smanjuje broj uspješnih napada, istaknuo je u srijedu zamjenik zapovjednika operacije EU-a za suzbijanje gusarstva. "Ove godine tučemo sve rekorde u visini otkupnina. Gusari su u 2011. - koja još nije gotova - dobili 135 milijuna dolara, a lani 80 milijuna", rekao je kontraadmiral Christian Canova u razgovoru za internetsku stranicu Bruxelles2, koja se bavi europskom vanjskom politikom i obranom. Taj nagli skok povezan je s "eksponencijalnim povećanjem visine otkupnine po brodu". Gusari su 2007. u prosjeku dobivali oko 600.000 dolara po brodu, 2010. 3 milijuna, a 2011. 4,6 milijuna, dodao je, napomenuvši da se u novije vrijeme otkupnine penju i na 6 milijuna dolara. Zahvaljujući dijelom i nazočnosti međunarodnih vojnih snaga, broj trgovačkih brodova koje su gusari oteli "nikada nije bio niži", budući da je 2011. "oteto 8 brodova s 200 ljudi", a lani je oteto 30 brodova. Premda je broj napada porastao oko 15 posto na godinu, "oni nisu bili toliko uspješni", uspio je tek svaki četrnaesti napad, a godinu ranije je uspio svaki četvrti. Canova je rekao da se "ne trebamo zavaravati pričama o siromašnim Somalijcima koji postaju gusari zbog bijednih uvjeta u kojima žive. Gusarstvo je danas prije svega kriminalno poduzetništvo, sa skupinama koje imaju samo jedan cilj: novac".
LONDON - Britanska policija poziva građane da joj se jave ako raspolažu ikakvim informacijama koje bi pomogle da se uđe u trag bivšem načelniku albanske obavještajne službe optuženu za mučenja i otmice koji je u bijegu u Velikoj Britaniji. Ilir Nazmi Kumbaro (58) trebao se pojaviti pred londonskim sudom radi saslušanja o izručenju 1. prosinca, ali nije došao. Albanske vlasti optužile su Kumbara za mučenja i otmice, uključivo otmicu oca petogodišnjeg djeteta koji je zadnji put viđen 1995. Britanska policija je priopćila da je Kumbaro dobio azil u Britaniji prije 15 godina kad je tvrdio da je izbjeglica s Kosova i koristio se imenom Shaqa Shatri. Izdana mu je i britanska putovnica. Otkriven je kad je iskoristio svoje pravo ime kako bi zatražio socijalnu naknadu, javili su britanski mediji. Kumbaro se pojavio pred londonskim sudom u rujnu i tada je pušten uz jamčevinu.
RIM - Policija je u srijedu uhitila šefa mafijaškog klana Casalesi, Michelea Zagariu, za kojim se tragalo više od 15 godina, u bunkeru u Casapesenni, mjestu pokraj Caserte na jugu Italije, objavili su mediji. "Pobijedili ste, država je pobijedila", rekao je Michele Zagaria sucima kad je priveden, prenosi agencija Ansa. Klan Casalesi je glavni klan Camorre, napuljske mafije godišnji bruto promet koje se procjenjuje na oko 30 milijarda eura, po procjenama antimafijaške državne uprave (DIA). Michele Zagaria, optužen za mafijaško udruživanje, ubojstvo, ucjene i oružane krađe, nalazi se na popisu deset najopasnijih bjegunaca u Italiji. Protiv njega je 2000. raspisan međunarodni uhidbeni nalog. Po podatcima internetske stranice talijanske policije, snage reda te države ga traže od 1995. Michele Zagaria (53) triput je u odsutnost osuđen na doživotni zatvor, jednom 2008. i dva puta 2010.
KANDAHAR - Devetnaest civila, među kojima žene i djeca, poginulo je u srijedu u eksploziji bombe ručne izgrade pri prolazu njihova minibusa u pokrajini Helmand na jugu Afganistana, prema najnovijim službenim podacima. Devetnaest osoba ubijeno je a pet ranjeno, kazao je Daud Ahmadi, glasnogovornik vlasti pokrajine Helmand. Među ubijenima je sedam žena i petero djece, kazao je Mohamad Ismail, šef afganistanskih snaga sigurnosti u Helmandu. "Svih sedam žena pripada istoj obitelji", dodao je on. Žrtve su krenule iz Laškar Gaha, pokrajinskog središta, prema okrugu Sangin, u trenutku eksplozije.