ZAGREB/WASHINGTON - Američka bonitetska agencija Standard and Poor's (S&P) objavila je u ponedjeljak navečer da razmišlja o snižavanju kreditnog rejtinga za 15 članica eurozone, a nakon toga su službeni Berlin i Pariz u zajedničkom priopćenju najavili da će napraviti sve da osiguraju stabilnost eurozone, prenose agencije. S&P je najavio da bi u roku od 90 dana mogao smanjiti kreditni rejting za 15 od 17 članica eurozone, među kojima su i Njemačka, Francuska, Austrija, Luksemburg, Nizozemska i Finska koje imaju najviši rejting AAA, prenosi Reuters. S&P ističe u priopćenju da je "pod negativan nadzor" stavio ocjene dugoročne zaduženosti petnaest zemalja eurozone, a odluka o smanjenju rejtinga ovisi o rezultatima ključnog summita EU-a u petak. Jedine dvije zemlje eurozone koje će najava agencije zaobići jesu Grčka, koja trenutno ima najnižu ocjenu, te Cipar za koji je S&P nešto ranije ocjenu dugoročne zaduženosti stavio pod "negativan nadzor".
FRANKFURT - Čelnik vijeća ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker kritizirao je upozorenje Standard & Poor'sa da će smanjiti rejtinge država eurozone, rekavši da je time prevršena svaka mjera. "Smatram da je time prevršena svaka mjera i da je to nepravedno", izjavio je Juncker za njemačku radiopostaju Deutschlandfunk. "Nakon vrlo značajnih napora u eurozoni u posljednjih nekoliko dana kako bi se dužnička kriza stavila pod kontrolu ovo upozorenje predstavlja težak udarac", rekao je Juncker, inače ujedno i premijer Luksemburga koji bi također mogao izgubiti svoj najviši rejting AAA. "Na putu smo da riješimo dužničku krizu. Konsolidiramo se, provodimo reforme i reformiramo sustav upravljanja u Europi," istaknuo je. "Smatram da je čudno da se to događa uoči europskog summita. To ne može biti slučajnost", nastavio Juncker, dodavši da ne treba pridavati više pozornosti agencijama za rejting nego što zaslužuju. Agencije nije predvidjele dužničku krizu na tržištu drugorazrednih zajmova u SAD-u 2007/2008. i dodijelile su najviše rejtinge financijskim proizvodima koji su se temeljili na tim zajmovima, tvrdi Juncker.
PARIZ - Agencije za ocjenu kreditnog rejtinga izlažu se opasnosti da upravo njihovi potezi pogoršaju dužničku krizu u eurozoni, upozorio je dužnosnik Europske središnje banke (ECB) Christian Noyer nakon što je Standard & Poor's zaprijetio masovnim sniženjem rejtinga država eurozone. Noyer, inače guverner francuske središnje banke i član ECB-ova upravnog vijeća, ustvrdio je da metode navedene agencije za procjenu kreditne sposobnosti neke zemlje poprimaju sve izraženiji politički karakter. "Bonitetne agencije bile su među pokretačima krize u 2008. Postaju li motor i u sadašnjoj krizi? To je pravo pitanje o kojem bismo svi morali razmisliti", kazao je Noyer na konferenciji o korporativnim financijama u Parizu. U utorak je francuska vlada objavila da će primiti na znanje upozorenje da bi njezin vrhunski AAA rejting mogao biti snižen za dvije razine. U Parizu su ipak istaknuli da ne vide potrebu daljnjih rezova u proračunu, niti očekuju teškoće kod izdanja obveznica iduće godine. "Razmotri li se S&P-ova formulacija argumenta, uočava se promjena metode. Metodologija je postala puno više politička a manje povezana s ekonomskim fundamentima", zaključio je Noyer.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Europski statistički ured blago je povisio procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) Europske unije u trećem tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca, s 0,2 na 0,3 posto, dok je ona za gospodarstava eurozone prognoza ostala nepromijenjena na 0,2 posto. U drugoj procjeni za treće tromjesečje Eurostat je također potvrdio prve procjene godišnjih stopa rasta gospodarstava EU-a i eurozone, u visini 1,4 posto u obje zone. I dalje nisu dostupni podaci za Italiju i Irsku, kao ni za Luksemburg i Maltu. Još je uvijek nedostupan i podatak o kretanju grčkog BDP-a na tromjesečnoj razini. Poljska, Švedska, Slovenija i Danska u međuvremenu su dostavile svoje podatke. Po najnovijim izračunima Eurostata za vodeće trgovinske partnere, američki je BDP u trećem tromjesečju porastao 0,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, te za 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Japanski BDP porastao za 1,5 posto prema prethodnom tromjesečju ali je smanjen za 0,2 posto na godišnjoj razini.
BERLIN - Industrijske narudžbe u Njemačkoj u listopadu su izrazitije porasle, znatno nadmašivši očekivanja analitičara, pokazali su najnoviji podaci njemačkog ministarstva gospodarstva. U listopadu su tako industrijske narudžbe u najvećem europskom gospodarstvu porasle za 5,2 posto, nakon što su u prethodnom mjesecu smanjene za 4,6 posto, objavilo je tamošnje ministarstvo. Za listopadski rast narudžbi najviše su bile zaslužne one iz inozemstva, dok je rast domaćih narudžbi bio daleko manje impresivan. Inozemne narudžbe na mjesečnoj su razini poskočile 8,3 posto, a domaće za 1,4 posto. "Nakon tri uzastopna pada, industrijske narudžbe zabilježile su dobar početak četvrtog tromjesečja u godini. No trend potražnje ostaje i dalje prigušen. Stoga bi industrijska proizvodnja trebala nastaviti trenutno uspostavljenu ekspanziju", navodi se u priopćenju ministarstva.
MANILA - Azijska razvojna banka (ADB) ponovno je snizila prognoze rasta za istočnoazijska gospodarstva u nastajanju u idućoj godini, upozorivši na utjecaj europske dužničke krize. Banka sada očekuje da će 14 gospodarstava u regiji rasti u 2012. godini za 7,2 posto, umjesto 7,5 posto procijenjenih u rujnu. ADB je ujedno potvrdio prognozu za 2011. u visini 7,5 posto. Banka je definirala gospodarstva u nastajanju istočne Azije kao članice grupe ASEAN (Udruženje zemalja jugoistočne Azije) plus Kina, Hong Kong, Južna Koreja i Tajvan. U izvješću ADB ističe da je uzrok snižavanja prognoza uglavnom slabija inozemna potražnja. U banci upozoravaju da bi europski dužnički problemi mogli prerasti u globalnu financijsku i gospodarsku krizu. ADB je također upozorio na druge rizike koji bi mogli utjecati na snižavanje prognoza, kao što su protekcionizam, destabilizacija tokova kapitala i inflacija.
LJUBLJANA - Slovensko ministarstvo financija otvorilo je u utorak aukciju 18-mjesečnih trezorskih mjenica s državnim jamstvom. Računa se uglavnom na interes domaćih investitora, odnosno banaka i osiguravajućih tvrtki. Vlada se na taj način kratkoročnog zaduživanja odlučila zbog velikog rasta kamata na dugoročne instrumente zaduživanja, odnosno na 10-godišnje državne obveznice, što je posljedica dužničke krize u eurozoni. Ponuđen je upis trezorskih mjenica u visini jedne milijarde eura. Kamate će se formirati u ovisnosti od potražnje, a rezultati dražbe bit će poznati u četvrtak. Aktualni ministar financija Franci Križanič izjavio je da je cilj vlade osiguranje sredstava za servisiranje državnog duga u iduće dvije godine. Zbog dinamike otplate duga Sloveniji u 2012. dospijeva vraćanje čak 1,271 milijarde eura glavnice na dug, bez kamata, a u 2013. godini samo 210 milijuna.
BRUXELLES - Europska komisija objavila je da je otvorila proceduru protiv izumitelja iPada, Applea, i pet međunarodnih izdavača kako bi utvrdila jesu li pokušali ograničiti tržišno natjecanje na europskom tržištu elektroničkih knjiga. Istraga je otvorena protiv Applea i izdavača Hachette Livre, Harper Collinsa, Simon & Schuster, Penguin i Verlagsgruppe Georg von Holtzbrinck, objavila je Komisija. Bruxelles želi utvrditi jesu li oni "sklopili nezakonite sporazume ili poduzeli mjere koje imaju za cilj ili posljedicu ograničenje tržišnog natjecanja."
ZAGREB - Države članice EU-a i Europski parlament postigli su dogovor o ključnim elementima novog europskog sustava zaštite patenata, koji bi mogao smanjiti troškove zaštite izuma u EU-u do 80 posto, priopćilo je u utorak poljsko predsjedništvo EU-a. Kompromisni "paket" dobio je potporu u većini pitanja, osim pitanja sjedišta glavnog suda za patente, koje Velika Britanija i Njemačka ne žele prepustiti Francuskoj, kako je planirala Poljska, rekao je jedan europski diplomat. Sjedište suda privuklo bi milijune eura prihoda zemlji domaćinu jer bi dovelo mnogobrojne odvjetničke urede i druge povezane tvrtke. Po dogovoru, Luxembourg će dobiti prizivni sud, Slovenija i Portugal dva centra za medijaciju i arbitražu, a Mađarska centar za obuku. Pitanje sjedišta suda, po njegovim riječima, trebalo bi biti riješeno idućih tjedana, a konačan dogovor trebao bi biti potpisan u Varšavi 22. prosinca.
BRUXELLES - Nadležno tijelo Europske unije izdalo je više od 200 dozvola za stavljanje deklaracija o pozitivnom utjecaju na zdravlje na prehrambene proizvode što će u tržišnoj utakmici pomoći proizvođačima koji se obraćaju potrošačima u Europskoj uniji koji imaju razvijenu svijest o potrebi korištenja zdravih proizvoda. Konačni popis nastao je nakon što je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) razmotrila više od 2.500 zahtjeva, a uključuje žvakaće gume bez šećera koje pomažu neutraliziranju kiselina koje otvaraju put razvoju karijesa, te proizvode s kalcijem koji pomažu normalnom rastu kosti kod djece. Konačni popis napomena o učinku na zdravlje sada trebaju odobriti predstavnici europskih vlada i parlamenata prije nego se formalno prihvati sljedeće godine. Nakon toga proizvođači imaju šest mjeseci da uklone takve napomene sa proizvoda koje nisu dobile zeleno svjetlo.
TOKIO - Japanska prehrambena tvrtka Meiji objavila je u utorak da je otkrila radioaktivni cezij u nekoliko uzoraka mlijeka u prahu za djecu, nudeći kupcima besplatnu zamjenu iako je otkrivena količina manja od zakonske granice. Meiji je izmjerio do 31 bekerel po kilogramu cezija 134 i 137 u mlijeku u prahu što se povezuje s ostacima radioaktivnih čestica nakon nuklearne nesreće u centrali Fukushimi. Kontaminacija ne dolazi iz korištenog mlijeka, većim dijelom uvezenog, ali je do nje moglo doći u postupku izrade u tvornici na istoku Japana u ožujku, ubrzo nakon nuklearne nesreće. Riječ je o proizvodu "Meiji Steppu" kojemu rok upotrebe istječe u listopadu 2012. što se odnosi na približno 400.000 pakiranja.
LONDON - Švicarski franak u utorak je na međunarodnim tržištima znatno oslabio prema euru i dolaru nakon što su najnoviji podaci o inflaciji pokazali pad potrošačkih cijena u studenome, potaknuvši spekulacije o mogućim novim intervencijama tamošnje središnje banke. Jedinstvena europska valuta nakratko je tako dosegnula 1,24087 franaka na plaftormi za trgovanje EBS. Dolar je prema franku poskočio oko jedan posto i njime se trgovalo po 92,99 centima. Najnoviji podaci o inflaciji mjerenoj potrošačkim cijenama potaknuli su nove spekulacije da bi švicarska središnja banka mogla povisiti donju granicu tečaja eura prema franku koju je početkom rujna utvrdila na 1,2 franka za euro.
LONDON - Cijene nafte blago su porasle u utorak, poduprte ohrabrujućim podatkom o skoku njemačkih industrijskih narudžbi u listopadu koji je donekle amortizirao strahovanja u vezi s rješavanjem dužničke krize u eurozoni. Barel sirove nafte poskupio je na tržištu u Londonu 24 centa, na 110,15 dolara. Na američkom je tržištu njegova cijena ostala gotovo nepromijenjena, te se barelom trgovalo po 101 dolar. Čelnici EU-a sastat će se u petak na ključnom sastanku eurozone na kojem bi, kako se nadaju ulagači, trebalo biti dogovoreno uvjerljivo rješenje za dužničku krizu. "Cijena će biti viša ako ne postignu dogovor nego ako se ipak dogovore. No za naftna tržišta dogovor podrazumijeva niz mjera štednje koje će utjecati na potražnju", izjavio je Thorbjoern Bak Jensen iz A/S Global Risk Managementa. Agencija Standard & Poor's upozorila je u ponedjeljak navečer da bi mogla sniziti rejtinge čak 15 članica eurozone, uključujući Njemačku i Francusku, ovisno o ishodu ovotjednog summita EU-a. Protutežu tom upozorenju činio je neočekivani skok njemačkih industrijskih narudžbi u listopadu, po najvišoj stopi od ožujka 2010. U međuvremenu su diplomatski izvori i oni bliski naftnoj industriji za Reuters izjavili da su šanse za uvođenje sankcija na iranski izvoz nafte u Europu sve manje.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, kao i tečaj eura, nakon što je agencija Standard & Poor's upozorila da bi mogla smanjiti kreditni rejting članica eurozone ako ovoga tjedna lideri tog bloka ne usuglase uvjerljiv plan za suzbijanje dužničke krize. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 1,3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 1 i 1,7 posto. I u Šangaju su cijene dionica oslabile, oko 0,3 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 1,1 posto. Upozorenje Standard & Poor's o mogućem masovnom smanjenju kreditnog rejtinga 15 od 17 članica eurozone zaustavilo je trend rasta cijena dionica, koji je trajao od prošloga tjedna. Zbog upozorenja S&P-a pali su europski i američki terminski indeksi, što najavljuje pad cijena dionica na europskim burzama i Wall Streetu.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle, zahvaljujući nadi u odlučnije mjere europskih čelnika za suzbijanje dužničke krize, no mogućnost smanjenja kreditnog rejtinga Njemačkoj i drugim članicama eurozone ograničila je uspon. Dow Jones indeks ojačao je 78 bodova, ili 0,65 posto, na 12.097 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,03 posto, na 1.257 bodova, a Nasdaq indeks 1,10 posto, na 2.655 bodova. Pozitivno je na tržište djelovao i pad prinosa na talijanske obveznice duboko ispod kritične razine od 7 posto, nakon što je vlada Marija Montija u nedjelju usvojila dodatne mjere štednje. No, dobro raspoloženje ulagača splasnulo je u drugom dijelu trgovanja nakon medijskih napisa o mogućem smanjenju kreditnog rejtinga svim članicama eurozone.