BRUXELLES - Zemlje članice Europske unije prihvatile su u ponedjeljak navečer na ministarskom sastanku u Bruxellesu zaključke o proširenju u kojima izražavaju dobrodošlicu Hrvatskoj kao novoj članici od 1. srpnja 2013. godine. Prihvaćanjem zaključaka Vijeća za opće poslove, koje čine ministri vanjskih poslova ili ministri za europska pitanja, ispunjene su sve formalnosti za potpisivanje Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. "Vijeće sa zadovoljstvom prima na znanje dovršetak rada na Ugovoru o pristupanju. Vijeće pozdravlja pozitivno mišljenje Europske komisije od 12. listopada 2011., pristanak Europskog parlamenta od 1. prosinca 2011. i veseli se potpisivanju Ugovora 9. prosinca 2011. u Bruxellesu. U očekivanju uspješne ratifikacije, Vijeće se raduje što će pozdraviti Hrvatsku kao novu članicu od 1. srpnja 2013. godine", kaže se u zaključcima Vijeća. "Vijeće pozdravlja uspješni završetak pristupnih pregovora 30. lipnja 2011., što predstavlja povijesni korak na hrvatskom putu prema EU-u i donosi novi poticaj za europsku perspektivu zapadnog Balkana, pod uvjetom da te zemlje nastave s reformskim putem", dodaje se u nacrtu zaključaka.U tekstu se također kaže da je Hrvatska dosegnula visoki stupanj pripremljenosti za članstvo u EU-u te je se potiče da nastavi sa svojim naporima u rješavanju svih pitanja, posebice u području pravosuđa i temeljnih prava, pravde, slobode i sigurnosti te tržišnog natjecanja. "Provedba strukturnih reformi kako bi se poboljšao potencijal za rast i međunarodnu konkurentnost gospodarstva treba biti pojačana", stoji u zaključcima.
BRUXELLES - Zemlje članice EU-a u ponedjeljak se na ministarskoj razini nisu mogle dogovoriti o tome hoće li Srbiji dodijeliti status kandidata, a Crnoj Gori dati datum za početak pregovora te je odluka ostavljena za šefove država ili vlada koji se sastaju u petak na summitu u Bruxellesu. Poljski državni tajnik za europske poslove Mikołaj Dowgielewic izjavio je nakon maratonskog sastanka Vijeća za opće poslove da su prihvaćeni zaključci o proširenju, da je Vijeće ocijenilo da su i Srbija i Crna Gora postigle veliki napredak, ali da je odluka o davanju kandidatskog statusa Srbiji i datuma za početak pregovora ostavljena šefovima država ili vlada, koji su krajem tjedna okupljaju na summitu u Bruxellesu. Dowgielewic je odbio reći može li Crna Gora računati na datum za početak pregovora, ali je istaknuo da je rasprava o toj zemlji bila vrlo pozitivna. Većina zemalja članica se slaže da se Srbiji dade kandidatski status, ali Njemačka, Austrija, Velika Britanija i Nizozemska pokazuju suzdržanost i traže od Beograda da učini više na normalizaciji odnosa s Kosovom.
BRUXELLES - Belgija je u ponedjeljak navečer konačno dobila vladu nakon 540 dana od parlamentarnih izbora, što je dosad najdulja politička kriza u povijesti te zemlje. Belgijski kralj Albert II imenovao je socijalista Elia di Rupa za premijera, koji je tako postao prvi frankofoni premijer nakon više od tri deseteljeća. Dosadašnji ministar financija Didier Reynders postao je ministar vanjskih poslova, a njegov prethodnik na tom mjestu Steven Vanackere dobio je resor financija. Nova vlada ima 13 ministara i 6 državnih tajnika, dok je prethodna vlada Yvesa Leterma imala 15 ministara i sedam državnih tajnika. Osamnaest mjeseci od pada vlade Yvesa Leterma i 540 dana nakon parlamentarnih izbora održanih 13. lipnja 2010., Belgija je napokon dobila vladu. Osnovni uzrok krize je nesuglasica oko budućeg uređenja zemlje između većinskih Flamanaca na sjeveru zemlje i frankofonih Belgijanaca koji žive u južnoj pokrajini Valoniji i koji su većina u glavnom gradu Bruxellesu. Bogatija Flandrija želi što više samostalnosti, dok frankofoni Belgijanci žele očuvati jedinstvenu zemlju. Nova vlada obećava najdublje reforme u državi posljednjih destljeća i obvezuje se oporaviti financijsko stanje države. Vlada mora zadovoljiti zahtjeve Flamanaca za daljnim ustupanjem ovlasti belgijskim regijama, a možda će morati prepraviti proračun za koji ekonomisti tvrde da se temelji na previše optimističnim predviđanjima gospodarskog rasta. Dogovor o proračunu je postignut tek nakon što je agencija za kreditini rejting Standard & Poor's snizila belgijski rejting na AA s AA+. Premijer i članovi vlade će prisegnuti u utorak popodne, kaže se u priopćenju kraljevske palače.
BONN - Afganistanski predsjednik Hamid Karzai u ponedjeljak je rekao da je još uvijek spreman surađivati s Pakistanom unatoč pakistanskom bojkotu međunarodne konferencije o Afganistanu i zatražio od Islamabada da prestane pružati utočište pobunjenim talibanima. Karzai je novinarima rekao da je Pakistan odlukom da ne sudjeluje na konferenciji u Bonnu propustio dobru priliku da raspravlja i o svojim problemima i budućnosti Afganistana. "No to nas neće spriječiti da surađujemo", rekao je. Na pitanje što želi da Pakistan učini kako bi pomogao uspostavi mira u Afganistanu rekao je da Pakistan treba "zatvoriti utočišta, organizirati svrhovit dijalog s talibanima koji su u Pakistanu".
WASHINGTON - Pripadnici snaga SAD-a pripremaju evakuaciju zračne baze u Pakistanu koja je korištena za tajne misije bespilotnih letjelica protiv militanata, rekli su američki i pakistanski izvori. Nakon NATO-ovog zračnog udara prošlog mjeseca u kojem su greškom ubijena 24 pakistanska vojnika, Pakistan je naredio osoblju snaga SAD-a da napusti zračnu luku u Šamsiju u Balučistanu do 11. prosinca. Nakon dobivenog ultimatuma, koji je prvotno upućen Obaminoj amdinistraciji putem izjave za medije, SAD se počeo pripremati za mogući premještaj američkog osoblja iz baze. U ponedjeljak je pakistanski vojni dužnosnik, koji je tražio ostati neimenovan, agenciji Reuters rekao da "u bazi ima aktivnosti zbog krajnjeg roka danog Amerikancima". "Sele dio opreme i osoblja", rekao je. Dva druga izvora bliska pakistanskoj i američkoj vladi potvrdila su da američko osoblje priprema preseljenje za slučaj da Pakistanci ne odustanu od svojeg zahtjeva. "Nećemo određeno komentirati o Šamsiju ali ćemo ispuniti pakistanske zahtjeve", rekao je u ponedjeljak tajnik za tisak Pentagona George Little.
PARIZ - Svaki treći Francuz želio bi da se umjesto eura ponovno uvede franak, a većina ih euro smatra "hendikepom" za francusko gospodarstvo, pokazala je anketa objavljena u ponedjeljak. Razočaranje zajedničkom valutom eurozone poraslo je u Francuskoj i drugim zemljama članicama u vrijeme dok dužnička kriza i visoka cijena spašavanja zaduženih članica nastavlja pogađati financijska tržišta i izazivati sumnju u opstojnost eura. Oko 36 posto Francuza reklo je kako bi željelo izaći iz eurozone i ponovno uvesti franak, rezultati su ankete agencije Ipsos objavljene u dnevnom listu Le Monde. Njih 60 posto izjasnilo se da bi Francuska trebala ostati u zoni zajedničke valute. Većina onih koji bi željeli izaći članovi su desničarske Nacionalne fronte kojoj je ponovno uvođenje franka jedna od temeljnih odrednica stranačkog programa. Anketa je također pokazala da su za izlazak iz eurozone više radnici od državnih i javnih službenika.
MOSKVA - Rusija je u ponedjeljak rekla da snižava odnose s Katarom i povlači veleposlanika nakon što su ga prošloga mjeseci pretukli carinici u zračnoj luci u Dohi, što će možebitno izazvati probleme u sklapanju velikog energetskog ugovora između dvije zemlje. Moskva je "donijela odluku da spusti razinu odnosa s Katarom", rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov katarskom premijeru šeiku Hamadu bin Jasimu al-Taniju telefonom, kaže se u izjavi ruskog ministarstva. "Ruski veleposlanik Vladimir Titorenko će napustiti Katar po završetku liječenja idućih dana", dodaje se u izjavi. Titorenko se liječi od ozljeda zadobivenih u fizičkom napadu carinika. Katarsko ministarstvo vanjskih poslova nije bilo dostupno za komentar. Po ruskom ministarstvu vanjskih poslova Titorenko je pretučen 29. studenog kada je prolazio carinu po povratku u Katar sa službenog puta u Jordan. Na pritužbu koje je ministarstvo uputilo Kataru 30. studenog a u kojoj se traži isprika nije bilo odgovora, stoji u izjavi. Katar je prošloga mjesec rekao da pregovara o preuzimanju udjela u projektu Arktičkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) kojega razvija drugi po veličini ruski proizvođač plina Novatek.
BAGDAD - U bombaškim napadima na šijitske hodočasnike koji su u ponedjeljak u cijelom Iraku slavili veliki vjerski blagdan ubijene su najmanje 32 osobe, većinom žene i djeca, a mnogo osoba ranjeno, rekla je lokalna policija i svjedoci. Napadi koji su se dogodili na vrhuncu Ashure, svetkovine ključne za šijitski islam kojom se obilježava smrt Muhamedovog unuka imama Huseina, istaknuli su krhkost iračke stabilnosti dok se očekuje odlazak posljednjih vojnika SAD-a do kraja ove godine. U prvom je napadu automobilom bombom, koji je eksplodirao na kraju jedne procesije u gradu Hilli, poginulo 16 osoba, većinom žena i djece, a ranjeno 45, rekli su policija i svjedoci. U napadu bombama postavljenim uz cestu na drugu procesiju u Hilli ubijeno je još najmanje šest osoba a ranjeno 18, rekli su izvori iz policije. Vlasti u Hilli, 100 kilometar južno od Bagdada, uvele su zabranu kretanja automobilima u gradu kako bi spriječile nove napade. U Bagdadu je najmanje 11 osoba ubijeno a 38 ranjeno u napadima na šijitske hodočasnikena bombama postavljenim uz cestu u tri različite četvrti, rekli su izvori iz policije i bolnica. Na periferiji Bagdada su napadači ručnim granatama napali šijitske hodočasnike koji su išli u sveti šijitski grad Kerbalu i ubili dvije a ranili četiri osobe, rekla je policija. Stotine tisuća hodočasnika iz cijelog Iraka i tisuće iz iz inozemstva pristižu u Kerbalu kako bi obilježili Ašuru, svetkovinu kojom vjernici oplakuju smrt imama Huseina u bitci kod Krebale 680. godine. Sunitski islamisti povezani s Al Kaidom i šijitske milicije još uvijek gotovo svakodnevno provode smrtonosne napade. Sunitski islamisti često napadaju šijitska svetišta i svečanosti u nastojanju da razbuktaju sektaške sukobe i napetosti koji još tinjaju ispod površine.