HELSINKI - Europski povjerenik za gospodarsku i monetarnu politiku Olli Rehn pozvao je čelnike eurozone da prihvate prijedlog da se stalni Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) uspostavi već iduće godine, umjesto 2013., u nastojanju da se ublaži dužnička kriza. "Bio bi to vrlo snažan signal da eurozona može donositi odluke za jačanje ekonomske stabilnosti", kazao je Rehn u nedjelju za finsku tv-postaju YLE. ESM bi po sadašnjim planovima trebao biti uspostavljen 2013., čime bi se ukinuo sadašnji privremeni Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF). Važno je da čelnici Europske unije na summitu u četvrtak i petak donesu odluke za rješavanje dužničke krize u eurozoni, kako bi se osigurao opstanak europske jedinstvene valute i spriječila eskalacija krize, poručuje Rehn dodajući da se nastavljaju razgovori o proširivanju uloge Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u rješavanju krize. "Postoje različita rješenja, poput bilateralnih zajmova ili takozvanih specijalnih prava vučenja (SDR). Sada se ispituje koliko bi koristan i prihvatljiv bio svaki od tih modela", istaknuo je.
LONDON - Eskalacija dužničke krize već je izazvala pad aktivnosti u gospodarstvu eurozone koji bi se mogao pokazati daleko izrazitijim nego što su prognozirali ekonomisti, pokazalo je ključno izvješće londonskog Markita. Objedinjeni indeks menadžera nabave (PMI), kojim se mjere promjene poslovnih aktivnosti u privatnom sektoru eurozone, a izrađuje ga londonska istraživačka tvrtka Markit, ukazuje na pad aktivnosti u studenome treći mjesec zaredom. Iako je blago porastao, na 47 bodova, sa 46,5 bodova u listopadu, indeks PMI je i dalje daleko ispod granice od 50 bodova koja dijeli rast od pada aktivnosti. Konačna vrijednost blago je revidirana u odnosu na preliminarna 47,2 boda. Najnovije razine indeksa PMI navode na zaključak da je 17-člana eurozona na putu da zabilježi pad gospodarskih aktivnosti za 0,6 posto u četvrtom tromjesečju.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Promet u trgovini na malo u eurozoni i Europskoj uniji u listopadu je uvećan za 0,4 posto u odnosu na mjesec ranije, pokazuju prve procjene europskog ureda za statistiku Eurostata. Prve procjene svjedoče o zaokretu na mjesečnoj razini s obzirom da je u rujnu promet u maloprodaji smanjen za 0,6 posto u eurozoni i za 0,3 posto u 27-članom EU, pokazalo je mjesečno izvješće za listopad. U usporedbi s listopadom prošle godine promet u maloprodaji smanjen je za 0,4 posto u eurozoni, dok je ostao nepromijenjen u EU, objavio je statistički ured EU-a. Među zemljama članicama za koje su trenutno dostupni podaci, ukupni promet u maloprodaji na mjesečnoj je razini porastao u 11 zemalja, a smanjen je u njih deset. Na godišnjoj razini, promet u maloprodaji u segmentu hrane, pića i duhana smanjen je za 0,4 posto u eurozoni i za 0,3 posto u EU. U segmentu koji isključuje hranu promet je pao za 0,6 posto u eurozoni, dok je porastao za 0,3 posto u EU. Ukupan promet maloprodaje, prema dostupnim podacima, na godišnjoj razini rastao je u jedanaest a smanjio se u deset zemalja.
ZAGREB - Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (Safu) potpisala je Ugovor o provedbi ex-ante evaluacije programskih dokumenata za kohezijsku politiku EU-a koji se financira u sklopu predpristupnog programa IPA I 2008 – Jačanje kapaciteta i izgradnja institucija, priopćeno je iz agencije. Ugovor je usmjeren na financiranje aktivnosti koje će doprinijeti boljem iskorištavanju sredstava iz Kohezijskog i strukturnih fondova EU-a. Svrha ugovora je poduzimanje evaluacijskih aktivnosti u svrhu programiranja pomoći EU-a, u skladu s uredbama Vijeća, kao i uspostavljanje kadrovskih kapaciteta u institucijama za evaluaciju programa sufinanciranih iz EU-a nakon pristupanja Hrvatske EU-u. Radi se o ugovoru ukupne vrijednosti 469.830,00 eura, od čega se iznos od 422.847,00 eura odnosi na financiranje iz komponente I. programa IPA-e, kaže se u priopćenju.
LONDON - Britanski regulator za financijska tržišta Financial Services Authority (FSA) kaznio je banku HSBC novčanom kaznom od 10,5 milijuna funti zbog neprimjerene prodaje financijskih proizvoda starijim klijentima. Britanski regulator u priopćenju navodi da je HSBC-ova podružnica NHFA davala "neprimjerene investicijske savjete" starijim klijentima. Dodaju također da će HSBC toj skupini klijenata po vlastitim procjenama morati platiti još 29,3 milijuna funti naknade. U FSA objašnjavaju da su savjeti i prodaja starijim bili neprikladni zato što je u nekoliko slučajeva očekivani životni vijek klijenata bio kraći od preporučenog petogodišnjeg investicijskog razdoblja.
ATENA - SAD će pomoći Grčkoj u ovim teškim vremenima, izjavio je američki potpredsjednik Joe Biden uoči susreta s grčkim premijerom Lucasom Papademosom, ne rekavši ništa konkretnije o spomenutoj pomoći. "Solidarni smo s vama koji morate ispuniti vrlo teške zahtjeve Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske unije. Spremni smo vam pomoći kako god možemo", rekao je Biden. Američki je dužnosnik otputovao u Atenu prije susreta čelnika EU-a u petak na summitu o dužničkoj krizi. "S puno napornog rada i malo sreće, za godinu dana ćemo ne samo prebroditi ovu krizu, već ćemo biti jači", dodao je. Papademos je izrazio uvjerenje da Atena može računati na potporu SAD-a.
PARIZ - Francuski osiguravatelj AXA planira do 2015. ukinuti 1.600 radnih mjesta u Njemačkoj, od njih ukupno 9.000, u sklopu rezanja troškova i jačanja konkurentnosti u nepovoljnom okruženju za određivanje cijena. AXA namjerava do 2015. u Njemačkoj smanjiti troškovnu osnovicu za 220 milijuna eura, odnosno 320 milijuna ukoliko se uračuna inflacija, priopćio je glasnogovornik AXA Germany, dodajući da se tvrtka sve više okreće automatizaciji. "Bilježili mi rast ili ne, moramo postati učinkovitiji kako bismo očuvali konkurentnu poziciju", kazao je čelnik AXA Germany Frank Keuper za Frankfurter Allgemeine Zeitung. AXA je sklopila ugovor po kojem do 2014. ne smije otpuštati radnu snagu u Njemačkoj i sada pregovara s tamošnjim radničkim vijećem, dodao je glasnogovornik poduzeća.
ZAGREB - Rumunjski i bugarski radnici vjerojatno će od 1. siječnja moći slobodno raditi u Belgiji, pišu europski mediji. Radnici iz te dvije zemlje imat će od 1. siječnja 2014., sedam godina od pristupanja EU-u, potpunu slobodu kretanja u zemljama Unije. Međutim, trenutno su na snazi restrikcije u deset zemalja (Belgija, Njemačka, Irska, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Britanija i Malta), dok u ostalih petnaest imaju pravo slobodnog kretanja. Među zemljama u kojima za bugarske i rumunjske radnike još uvijek postoje ograničenja je i Belgija koja bi na razini "mješovitog povjerenstva", koje čine flamanski i valonski predstavnici i predstavnici grada Bruxellesa, ovoga tjedna trebala usvojiti odluku o slobodnom kretanju radnika. Ako odluka bude pozitivna, Belgija će biti prva koja će slijediti zahtjev Rumunjske i Bugarske iz srpnja da se potpuno otvori europsko tržište rada za njihove radnike od 2012. Europski parlament 25. listopada usvojio je rezoluciju u istom duhu.
LONDON - Najveći europski turoperator TUI Travel je izvijestio da je poslovnu godinu zaključno s rujnom završio s dobiti unatoč teškoj godini za industriju putovanja, dok je u godini ranije poslovao s gubitkom. Dobit prije oporezivanja u poslovnoj godini koja je završila 30. rujna iznosila je 144 milijuna britanskih funta, nasuprot gubitku od 73 milijuna funta u prethodnoj godini. Operativna dobit istodobno je uvećana 18 posto u odnosu na godinu ranije, na rekordan 471 milijun funta. Time su nadmašena očekivanja tržišta koja su prema anketi Reutersa u prosjeku očekivala operativnu dobit od 461 milijun funta. TUI Travel, u većinskom vlasništvu njemačke grupe TUI, rekordnu dobit ostvario je u Britaniji, nordijskoj regiji, Belgiji, Nizozemskoj, Kanadi i Austriji, unatoč nemirima u ključnim afričkim destinacijama i slabom povjerenju potrošača na nekim osnovnim tržištima.
BEČ - Druga po veličini austrijska građevinska tvrtka Porr mogla bi se povući iz Mađarske zbog spora oko plaćanja koji ju je prisilio da objavi upozorenje o dobiti, izjavio je njezin čelnik u jednom novinskom intervjuu. "Ako naša prava ne budu ispoštovana, da, to će biti krajnja konzekvenca", kazao je Karl-Heinz Strauss za austrijski dnevnik Kurier, odgovarajući na pitanje je li poduzeće spremno povući se iz Mađarske. U Porru tvrde da su bili prisljeni otpisati 90 milijuna eura na projektima u istočnoj Europi zbog izostalih plaćanja ponajprije u Mađarskoj, ali i u Rumunjskoj. Zbog toga bi poduzeće u ovoj godini moglo poslovati s gubitkom u iznosu do 80 milijuna eura, upozoravaju. "Poslovi će se u idućoj godini i dalje dobro razvijati u Austriji, Njemačkoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Očekujemo manje poslova u Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Sloveniji. U osnovi nisam pesimist. Puno je javnih natječaja", zaključio je.
LONDON - Cijene sirove nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima, poduprte nastavljenim napetostima između Irana i Zapada koje povećavaju rizik od prekida isporuke nafte iz petog po veličini naftnog izvoznika. Barel sirove nafte poskupio je na tržištu u Londonu 89 centi, na 110,89 dolara. Na početku trgovanja njime se u jednom trenutku trgovalo i po 111,22 dolara. Na američkom je tržištu njegova cijena porasla u gotovo istom iznosu, za 81 cent, te se barelom trgovalo po 101,77 dolara. Iran je u nedjelju upozorio Zapad da bi svaki potez u smjeru blokade izvoza njegove nafte više nego udvostručio cijene sirove nafte, uz razorne posljedice po krhko globalno gospodarstvo. Christopher Bellew iz londonskog Jefferies Bachea kazao je da zabrinutost u vezi Irana i Sirije podupire cijene nafte. "Ukoliko se obustavi iranski izvoz, to će se značajno odraziti na već tijesne zalihe", dodao je. Europska unija razmatra sankcije na iranski izvoz nafte, koje su SAD već uvele. Ministri vodećih izvoznica, članica OPEC-a, Kuvajta, Omana i Bahreina, izjavili su da je tržište dobro snabdjeveno, nadovezujući se na slične izjave ministra Katara i tajnika OPEC-a Abdullah al-Badrija tijekom vikenda.
LONDON/PARIZ - Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su ojačali, predvođeni bankovnim sektorom, jer se ulagači nadaju da će njemačka kancelarka i francuski predsjednik prevladati razlike i usuglasiti se oko mjera za suzbijanje dužničke krize eurozone pred ključni ovotjedni summit EU-a. Londonski Ftse indeks ojačao je 0,74 posto, na 5.593 boda, frankfurtski DAX za gotovo jedan posto, na 6.140 bodova i pariški CAC za gotovo 1,6 posto, na 3.215 bodova. U bankovnom sektoru zabilježeni su najveći dobitnici, pri čemu su se posebno isticali talijanski UniCredit i Intesa SanPaolo, sa skokom cijene dionica od 5,2 posto, odnosno 3,9 posto, te francuski BNP Paribas, čije su dionice ojačale 5,3 posto. Poticaj talijanskim dionicama pružio je novi talijanski plan štednje 'težak' 30 milijardi eurae. U takvim okolnostima pali su prinosi na 10-godišnje državne obveznice, na 6,5 posto. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy na današnjem će sastanku pokušati naći zajedničko stajalište o mjerama stroge proračunske stege u eurozoni. Od dobitnika u financijskom sektoru još su se isticali ING, sa skokom od 3,6 posto, te španjolski bankovni div BBVA, čije su dionice ojačale 2,3 posto. S druge strane, pad cijena zabilježile su dionice farmaceutskih tvrtki poput Novartisa i AstraZenece, za 0,7 odnosno 0,6 posto.
NEW YORK - Smjer cijena dionica na Wall Streetu i ovoga će tjedna ovisiti o vijestima iz Europe, a u fokusu ulagača bit će prijedlozi za rješavanje dužničke krize koje bi europski lideri trebali usuglasiti na summitu EU-a krajem tjedna. Zahvaljujući nadi u odlučnije mjere za suzbijanje te krize, prošloga su tjedna cijene dionica zabilježile najveći tjedni skok još od ožujka 2009. godine. Dow Jones indeks ojačao 7 posto, na 12.019 bodova, dok je S&P 500 skočio 7,4 posto, na 1.244 boda, a Nasdaq indeks 7,6 posto, na 2.626 bodova. Pozitivno je na tržište prošloga tjedna djelovala i odluka središnjih banaka eurozone, SAD-a, Britanije, Kanade, Japana i Švicarske o smanjenju cijene dolarskih kredita, što predstavlja veliku pomoć europskim bankama koje se posljednjih mjeseci sve teže zadužuju. Uz to, Europska središnja banka poručila je da je spremna agresivnije djelovati u suzbijanju dužničke krize, ako se politički lideri na summitu Europske unije 9. prosinca dogovore o čvršćoj kontroli proračuna članica eurozone.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros blago porasle, kao i tečaj eura, jer se ulagači nadaju da će europski lideri na ovotjednom summitu EU-a konačno usuglasiti konkretan plan za rješavanje dužničke krize u eurozoni. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,4 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji porasle između 0,1 i 0,7 posto. Burzovni indeksi u Singapuru i Šangaju oslabili su između 0,5 i 0,7 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 0,2 posto. Na azijskim je burzama tjedan počeo opreznim trgovanjem jer se čekaju ključne odluke o rješavanju dužničke krize. Danas će se sastati francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel kako bi usuglasili zajedničke prijedloge za summit Europske unije 9. prosinca. Očekuje se da će predložiti nova pravila za čvršću fiskalnu integraciju eurozone.