Abacus brokerima privremeno je suspendirano članstvo na Zagrebačkoj burzi od prošloga petka zbog problema s Credo bankom, koja je u likvidaciji, a u kojoj je to društvo držalo novac svojih klijenata na posebnom računu 13.
Po članku 42. stavku 5. Zakona o tržištu kapitala, kako ga tumači Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), taj račun ne može biti predmetom ovršnog postupka kao ni dio stečajne mase ne samo investicijskog društva nego ni kreditne institucije. Ipak, novac klijenata Abacus brokera 'nestao' je s tog računa, jer po tumačenju stručnih službi Hrvatske narodne banke (HNB), tom odredbom štite se novčana odnosno financijska sredstva klijenata u slučaju ovrhe, likvidacije ili stečaja koji bi se provodili nad imovinom investicijskog društva, ali ne i nad imovinom kreditne institucije u kojoj investicijsko društvo vodi ta sredstva.
I dok je u međuvremenu nađeno rješenje za povrat otprilike 10 milijuna kuna za nešto više od 2.000 klijenata Abacus brokera s računa 13 u Credo banci, na način da bi ih trebala isplatiti Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, neriješen je ostao problem novca klijenata tog društva koje je ono putem Credo banke držalo na skrbničkom računu u inozemstvu.
"Na skrbničkom računu u nizozemskoj banci KAS nalazi se novac naših klijenata, u protuvrijednosti od oko 2,5 milijuna kuna, kojim smo trgovali za njihov račun na inozemnim burzama. Likvidatori HNB-a sad ne žele vratiti taj novac našim klijentima", upozorava Petar Brkić, predsjednik Uprave Abacus brokera.
Ako HNB zaista odbije transferirati taj novac klijentima sa skrbničkog računa, time će otvoriti potencijalno još veći problem zaštite imovine klijenata na skrbničkim računima, upozorava Brkić. Na tim računima, kako ističe, investicijska društva, uključujući i mirovinske fondove, po zakonu moraju držati vrijednosne papire.
Nakon svega, Abacus brokeri vjerojatno više neće moći nastaviti raditi na tržištu kapitala, a 10-ak zaposlenika uskoro će se naći na zavodu za zapošljavanje.
"Vjerojatno nećemo uspjeti preživjeti ovu situaciju u kojoj smo se našli ne svojom greškom nego zbog postupaka hrvatskih regulatora, ponajprije HNB-a, a kojima je ozbiljno narušeno povjerenje ulagatelja. Preostaje mi još samo borba da svojim klijentima osiguram povrat njihova novca, ovoga puta iz inozemstva", ističe Brkić.
Taj račun, baš kao i račun 13 u Credo banci, po Zakonu o tržištu kapitala ne može biti predmetom ovršnog postupka kao ni dio stečajne mase investicijskog društva niti kreditne institucije, tumači Brkić.
"Iznimno sam žalostan što se niti jedna od institucija koje djeluju na tržištu kapitala, izuzev Hanfe, dakle ni Zagrebačka burza, ni SKDD, ni udruženja brokera, mirovinskih i investicijskih fondova, nije osjetila pozvanom reagirati, a i njihova su poslovanja ovime izravno ugrožena", zaključuje Brkić.