PRIŠTINA - NATO zadržava pravo da reagira u slučaju bilo kakvog novog napada na svoje vojnike razmještene na sjeveru Kosova, a napadi na vojnike Kfora počinjeni u ponedjeljak neprihvatljivi su, izjavio je u utorak zapovjednik NATO-ovih snaga, čija je baza u Napulju, admiral Samuel Locklear. "Napadi na vojnike Kfora neprihvatljivi su. Svaki kriminalni čin ili akcija koja u opasnost dovodi osigurano područje neprihvatljivi su", rekao je Locklear na konferenciji za novinare održanoj u vojnoj zračnoj luci u Prištini. "Kfor zadržava pravo da se zaštiti u slučaju bilo kakvog napada", istaknuo je Locklear. Zapovjednik Kfora, njemački general Erhard Drews rekao je kako je u utorak, nakon jučerašnjeg sukoba sa srpskim prosvjednicima, u bolnici na liječenju zadržano trideset Kforovih vojnika. Mnogi među njima su dobili prostrijelne rane, a drugi opekline ili frakture. Ovo nasilje "dokaz je postojanja radikalne zločinačke manjine među prosvjednicima", rekao je Drews.
BRUXELLES - Ministri financija eurozone odobrili su u utorak navečer isplatu šestog obroka pomoći Grčkoj u iznosu od osam milijarda eura, bez kojeg bi do sredine prosinca ta zemlja otišla u stečaj. Riječ je šestom obroku iz paketa pomoći odobrenog u svibnju 2010. godine, čiji je ukupni iznos 110 milijarda eura, od čega 80 milijarda eura dolazi od država članica eurozone, a preostalih 30 od Međunarodnog monetarnog fonda. Preduvjet za isplatu šeste tranše pomoći bio je da se oporbene stranke u Grčoj pismeno obvežu da će poštovati obveze koje je grčka vlada preuzela u svom programu štednje radi smanjivanja proračunskog deficita. Načelna odluka o isplati donesena je još ranije, ali je bila suspendirana kada je bivši premijer George Papandreu najavio referendum o paketu mjera štednje koji je već bio prihvaćen u parlamentu. Papandreu je nakon toga odstupio s dužnosti, a njegovu vladu je zamijenila vlada nacionalnog jedinstva koju predvodi novi premijer Lukas Papademos. Europska unija nije htjela odobriti isplatu te pomoći sve dok iz Atene ne stigne pismeno jamstvo da će parlamentarne stranke podržavati paket reformskih mjera, kojima je za cilj dovesti u redu državne financije.
NEW YORK (UN) - Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u utorak je predvodio zbor dužnosnika Svjetske organizacije koji su ukazali na potrebu pravednog i trajnog rješenja za pitanje Palestine i postizanje sveobuhvatnog mira na Bliskom istoku, izvijestila je Press služba UN-a. "Uspostava palestinske države, koja živi u miru pored sigurnog Izraela, odavno kasni", rekao je Ban Ki-moon, u poruci povodom Međunarodnog dana solidarnosti s palestinskim narodom, koji se obilježava svake godine 29. studenog. "Potreba za rješavanjem ovoga sukoba dobila je na hitnosti s povijesnim transformacijama koje se odvijaju u cijeloj regiji. Pozivam izraelsko i palestinsko vodstvo da pokažu hrabrost i odlučnost u traganju za sporazumom o rješenju s dvije države, koje može otvoriti svjetliju budućnost za palestinsku i izraelsku djecu", naglasio je Ban. Prije dva mjeseca, predsjednik Palestinske samouprave Mahmud Abas podnio je zahtjev Palestine za članstvo u UN-u. Ban je istaknuo da je bitno, iako je to stvar o kojoj odlučuju države članice, ne izgubiti iz vida krajnji cilj postizanja mirovnog sporazuma kroz pregovore o svim pitanjima konačnog statusa, uključujući i granice, sigurnost, Jeruzalem i izbjeglice.
DAKAR - Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao je uhidbeni nalog za svrgnutog čelnika Obale Bjelokosti Laurenta Gbagboa, potvrdio je u utorak njegov odvjetnik u Francuskoj, a pomoćnik bivšeg predsjednika te afričke zemlje je kazao da očekuje da će Gbagbo biti prebačen u Den Haag "u idućih nekoliko sati". Savjetnik Toussaint Alain je kazao da su dužnosnici ICC-a već posjetili kućni pritvor u sjevernom gradu Korhogo, gdje je zatočen Gbago, "pokušavši ga na protuzakonit način prebaciti" u Haag, prenijeli su lokalni mediji. ICC je odbio komentirati medijske napise. Gbagboa su u travnju uhitile snage odane sadašnjem predsjedniku Alassaneu Outtari uz potporu Francuske. ICC ga drži odgovornim za ubojstva, silovanja i druga kaznena dijela počinjena tijekom kratkog građanskog rata nakon izbora. U tim je sukobima živote igubilo oko 3.000 ljudi, a više od milijun je raseljeno. Gbagbo je nakon izbora odbijao priznati rezultate izbora i predati vlast Outtari.
MADRID - Posmrtni ostaci španjolskog diktatora Francisca Franca trebali bi biti premješteni iz veličanstvenog, ali kontroverznog spomenika svim žrtvama Španjolskog građanskog rata pokraj Madrida, objavilo je u utorak povjerenstvo koje je imenovala španjolska vlada na odlasku. Mišljenje povjerenstva da se Francove kosti maknu iz Doline palih (Valle de los Caidos) moglo bi ostati mrtvo slovo na papiru jer su dosad vladajući socijalisti teško poraženi na parlamentarnim izborima 20. studenoga, baš na 36. godišnjicu godišnjicu Francove smrti. Ogromni mauzolej u Dolini palih, smješten na sat vremena vožnje od Madrida, mnogi Španjolci kritiziraju kao posljednji spomenik nekom fašističkom vođi u Europi. Povjerenstvo je predložilo i da se u Dolini izgradi i poseban centar za posjetitelje kako bi im se objasnilo što zapravo predstavlja Valle de los Caidos, gdje je pokopano 33,840 vojnika s obiju strana u Španjolskom građanskom ratu. "Dolini palih mora se dati novo značenje, bez ideoloških i političkih konotacija, i ona mora rezervirana za posmrtne ostatke žrtava rata. Franco je jedina osoba pokopana ondje koja nije poginula u ratu", priopćilo je povjerenstvo.