BEOGRAD - Koalicija udruga izbjeglih Srba iz Hrvatske u subotu je od hrvatskog ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka zatražila da objasni zbog čega predsjedniku te koalicije Miodragu Linti nije dozvoljen ulazak u Hrvatsku. Linta je, u priopćenju koje prenose beogradski mediji, naveo kako Koalicija traži da vlada Hrvatske "osudi čin svog Ministarstva unutarnjih poslova" kojim se krše njegova ljudska prava te da srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova uputi prosvjednu notu hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova zbog odluke hrvatske policije da mu zabrani ulazak u Hrvatsku. Glasnogovornik vukovarsko-srijemske policije Luka Barunčić izjavio je Hini kako je nadležna policijska postaja Tovarnik u petak odbila ulazak u Hrvatsku 13 državljana Repulike Srbije koji su namjeravali nazočiti na predizbornom skupu za XII. izbornu jedinicu u Vukovaru nakon procjene MUP-a da bi njihova nazočnost uznemirila javnost grada Vukovara, što bi dovelo do neželjenih posljedica i do mogućeg narušavanja javnog reda i mira. U skupini srbijanskih državljana bilo je 10 članova Srpske napredne stranke i jedan član Koalicije udruga izbjeglih Srba iz Hrvatske. Skup koji je organizirala "Naša stranka" iz Borova održan je u petak u 19 sati pri čemu nije bilo narušavanja javnog reda i mira niti drugih neželjenih situacija. Srbijanski mediji u subotu s objavili priopćenje SNS-a kako su predsjednik stranke Tomislav Nikolić i njegov zamjenik Aleksandar Vučić donijeli odluku otkazati prijem visokom izaslanstvu hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, koji je bio zakazan za utorak, ne navodeći pojedinosti o tom sastanku. Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija potvrdilo je da je tijekom sljedećeg tjedna bilo predviđeno održavanje radnog sastanka na razini ravnatelja i načelnika uprava za susjedne zemlje ministarstava vanjskih poslova dviju država u Beogradu, ali je cijeli put iz tehničkih razloga otkazan već ranije. Početkom ovog tjedna SNS je s predstavnicima koalicije srpskih stranaka iz Hrvatske u Beogradu potpisala dogovor o potpori na izborima u Hrvatskoj 4. prosinca. Koaliciju srpskih stranaka iz Hrvatske čine Srpska narodna stranka, Demokratska partija Srba i Naša stranka.
SARAJEVO - Predsjednici šest najvećih parlamentarnih stranaka u Bosni i Hercegovini otputovali su u subotu u Italiju na poziv zaklade "Konrad Adenauer" koja je u svojoj političkoj akademiji u mjestu Cadenabbia na obali jezera Como organizirala seminar o ustavnom ustroju BiH i njegovoj usklađenosti sa standardima koji vrijede u Europskoj uniji. Na seminar su pozvani predsjednici HDZ BiH Dragan Čović, HDZ 1990. Božo Ljubić, Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Zlatko Lagumdžija, Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik i Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić. Najavljeno je kako će u raspravi koja će trajati do 29. studenog sudjelovati i ravnatelj odjela za istočnu Europu, Rusiju i zapadni Balkan pri Zajedničkoj službi za vanjske poslove EU Miroslav Lajčak, izvjestiteljica Europskog parlamenta za BiH Doris Pack, posebni predstavnik EU za BiH Peter Sorensen te bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schwarz-Schilling. Očekuje se kako bi okupljanje čelnika šest ključnih stranaka moglo biti prilika i za razgovore o uspostavi nove izvršne vlasti u BiH o čemu se bez uspjeha pregovara još od izbora provedenih u listopadu 2010. Predsjednik SDA Tihić potvrdio je kako osobno spreman potaknuti nove pregovore o uspostavi Vijeća ministara BiH. Predsjednik SNSD-a Dodik unaprijed je međutim odbacio mogućnost da dogovor o tome bude postignut u Cadenabbiji. Uoči puta u Italiju lokalnim je medijima izjavio kako to nije ni bila nakana organizatora jer je seminar planiran i dogovoren još prije tri mjeseca.
BERLIN - Njemački vicekancelar Philipp Roesler u subotu je ocijenio "neodgovornim" prošlotjedni prijedlog Europske komisije za izdavanje zajedničkih obveznica i najavio da Njemačka neće popustiti u svom odbijanju obveznica eurozone. Roesler, koji je i ministar gospodarstva, u razgovoru za berlinski InfoRadio rekao je da je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso prošlog tjedna pogriješio kada je rekao da bi obveznice eurozone mogle biti izdane kada se uvedu novi zakoni koji će osigurati da proračuni zemalja eurozone ne krše pravila Europske unije. "Smatram nedgovornim što gospodin Barroso ponovno otvara ovu raspravu o obveznicama eurozone", rekao je Roesler snažnijim riječima od onih kancelarke Angele Merkel koja je prijedlog nazvala "kranje neprikladnim". Roesler, čelnik Slobodnih demokrata (FDP), manjeg koalicijskog partnera kancelarkinih konzervativaca, rekao je da bi zajedničke obveznice bile pogrešne i za Njemčaku i za Europu jer bi smanjile pritisak na zadužene zemlje da smanje svoje deficite. "To bi bilo pogrešno za Njemačku, što ne mora nužno zanimati Barrosa. No bilo bi pogrešno i za Europu jer bi dug onda bio kolektiviziran. Pritisak na prezadužene zemlje da konsolidiraju svoje proračune odmah bi nestao. Drugim riječima, to bi zapravo blokiralo put prema stvaranju "unije stabilnosti"", rekao je njemački ministar gospodarstva i vicekancelar Philipp Roesler.
MOSTAR - Zvonko Jurišić izabran je u subotu ponovno za predsjednika vladajućeg HSP-a BiH u Federaciji BiH na Saboru koji je održan u Novome Travniku kojega je napustio predsjednik Federacije BiH Živko Budimir nezadovoljan rezultatima unutarstranačkih izbora. Jurišić je jednoglasno izabran za predsjednika na IV. stranačkoj konvenciji i nije imao protukandidata, dok je u utrci za predsjednika Glavnog stana HSP-a BiH Žarko Pavlović pobijedio umirovljenog generala HV-a i HVO-a Živka Budimira. Nakon toga Budimir je napustio saborsko zasjedanje. U izjavi za medije predsjednik Jurišić je ocijenio kako Budimirovim nezadovoljstvom nije došlo do raskola unutar stranke ocjenjujući ponašanje predsjednika Federacije demokratskim pravom. Tijekom zasjedanja sabora donesena je odluka o udruživanju stranke Hrvatsko zajedništvo Herceg Bosne i Hrvatskih demokršćana u HSP BiH. Prihvaćena je i Deklaracija u kojoj se poziva na što brže približavanje Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, gospodarski oporavak te ustavne reforme. HSP BiH je dio vlasti u Federaciji BiH koju predvode SDP BiH i SDA i iz koje su isključena dva HDZ-a u toj zemlji za koje je glasovao najveći broj Hrvata.
NIKOZIJA - Najmanje su desetorica pripadnika vladinih snaga poginula u petak na istoku Sirije, gdje je u subotu poginulo petero civila, među kojima jedno dijete, kada su na njih zapucale redarstvene snage, izvijestio je Sirijski opservatorij za ljudska prava (OSDH). Najmanje su desetorica vojnika i pripadnika sigurnosnih snaga izgubila život u sukobu s dezerterima u petak navečer u Deir Ezoru, na istoku zemlje, javio je u subotu OSDH sa sjedištem u Velikoj Britaniji, dodavši da su trojica dezertera ranjena, među kojima jedan teško. Riječ je o jednom od najsilovitijih napada na vladine snage, nakon napada na šestoricu pilota u četvrtak. U subotu je četvero civila, među kojima desetogodišnje dijete, ubijeno u pucnjavi sigurnosnih snaga u Homsu, u središtu zemlje, a peti civil je poginuo tijekom jednog pretresa rano ujutro u Deir Ezoru, navodi OSDH. U petak su tisuće Sirijaca izašle na ulicu dajući potporu dezerterima i tražeći od Slobodne sirijske vojske (ASL) da zaštiti "mirnu revoluciju". ASL, čiji zapovjednik Riad al-Asad djeluje u Turskoj, preuzeo je odgovornost za napade na vojsku, pa i za napad na pilote u četvrtak. Sve češći oružani sukobi između dezertera i vladinih snaga potiču strah od izbijanja građanskog rata u Siriji. Arapski ministri financija trebaju se u subotu sastati u Kairu kako bi razgovarali o uvođenju gospodarskih sankcija režimu predsjednika Bašara al-Asada koji se oglušuje na pozive Arapske lige da prekine nasilje i prihvati izaslanstvo međunarodnih promatrača u zemlji. U gušenju narodne pobune koja je izbila sredinom ožujka ubijeno je više od 3.500 i uhićeno više desetaka tisuća ljudi, po podacima UN-a.
NEW YORK - Oko 1,5 milijuna Sirijaca treba međunarodna pomoć da bi se prehranili, doznaje se u subotu od Ujedinjenih naroda, koji ističu da francuski prijedlog o uspostavi humanitarnih koridora nije prikladan u ovom času. "Povećanje potreba (prehrambenih) navelo je Crveni križ da zatraži dodatnu potporu kako bi se prehranilo 1,5 milijuna ljudi", rekla je u priopćenju voditeljica za UN-ove humanitarne operacije Valerie Amos. Crveni križ i druge sirijske organizacije dosad su osiguravale glavninu humanitarne pomoći u zemlji, kojoj režim Bašara al-Asada onemogućava pristup. Gotovo 3 milijuna Sirijaca od 20,5 milijuna stanovnika, trpi zbog posljedica silovitog gušenja pobune od ožujka, napomenula je Amos. "U ovom času UN i njegovi partneri ne mogu točno procijeniti potrebe stanovništva", kazala je. Amos je usto odbacila zamisao francuskog ministra vanjskih poslova Alaina Juppea o uspostavi humanitarnih koridora ili sigurnosnih humanitarnih zona. "U ovom času humanitarne potrebe u Siriji ne opravdavaju uvođenje tih mehanizama. Prije negoli se bude razgovaralo o tim mogućnostima, važno je imati jasnu predodžbu o točnim potrebama stanovništva i na kojim mjestima", ocijenila je.
BRUXELLES - Belgijske političke stranke koje pregovaraju o koalicijskom sporazumu postigle su u subotu dogovor o proračunu za 2012. čime je uklonjena i posljednja velike prepreka sastavljanju nove vlade više od 18 mjeseci nakon izbora. Sporazum je postignut kratko vrijeme nakon što je agencija Standard & Poor's snizila belgijski kreditni rating na AA s AA+ što je stvorilo dodatni pritisak na Belgiju da riješi pitanje proračuna i nove vlade. Nakon smanjenja ocjene u petak obnašatelj premijerske dužnosti Yves Leterme, pribojavajući se da bi troškovi kredita za Belgiju mogli narasti iznad održive razine, pozvao je pregovarače o proračunu da postignu dogovor prije no što se u ponedjeljak otvore tržišta. Elio di Rupo, kojemu je belgijski kralj povjerio pregovore o postizanju koalicije, i pregovarači "prešli su ključnu točku u sastavljanju vlade", rekli su pregovarači u izjavi. U izjavi se navodi da su postignuti dogovori o proračunima za 21012., 2013. i 2014. te o dugoročnim strukturnim reformama politike zapošljavanja i mirovinskog sustava. Pregovarači su rekli da će, po sporazumu, Belgija smanjiti svoj proračunski deficit na 2,8 posto BDP-a u 2012. s očekivanih 3,6 posto u ovoj godini a proračun uravnotežiti 2015. Belgijski kralj Albert pozdravio je sporazum i pozvao Di Rupa da poduzme brze korake u sastavljanju nove vlade. Elio di Rupo i stranački pregovarači trebali bi održati konferenciju za tisak u nedjelju popodne. Belgija je već 527 dana bez vlade, što je svjetski rekord zbog kojeg su ogorčeni i javnost i glasila.
SANA - Jemenski birači izaći će na predsjedničke izbore 21. veljače 2012., po sporazumu koji predviđa odlazak predsjednika Alija Abdulaha Saleha, ističe se u službenoj uredbi objavljenoj u subotu. Uredbu je potpisao potpredsjednik Abd Rabo Mansur Hadi kojemu je Saleh predao ovlasti. Predsjednički izbori prvo su bili planirani 2013. Tog dana, 21. veljače 2012., istječe i 90-dnevno prijelazno razdoblje koje je počelo 23. studenoga kada je predsjednik Saleh u Rijadu potpisao plan arapskih monarhija u Perzijskom zaljevu koji predviđa njegov odlazak u zamjenu za njegov imunitet i imunitet njegovih najbližih suradnika. Saleh, na vlasti već 33 godine, na koncu je pristao potpisati taj plan nakon više od deset mjeseci narodnih prosvjeda u kojima se tražio njegov odlazak.
TAŠKENT - Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je u subotu da samo pojačano političko djelovanje može spriječiti porast stope smrtnosti djece u svijetu u prilikama gospodarske krize. "U prošlom desetljeću broj umrle djece mlađe od pet godina bio je prvi put u gotovo šest desetljeća daleko ispod deset milijuna na godinu i bio je nastavio padati", rekla je glavna direktorica WHO-a Margaret Chan u uzbekistanskoj prijestolnici Taškentu. "Taj se broj danas popeo na 7,6 milijuna", dodala je, otvarajući skup posvećen zdravlju djece. Najveći pad smrtnosti djece zabilježen je u istočnoj Aziji i u Sjevernoj Americi, gdje iznosi oko 60 posto, kazala je. No glavna direktorica WHO-a istaknula je da u zadnje vrijeme nije zabilježen nikakav pomak naprijed, čak ni u najbogatijim zemljama te da zabrinjava nedavni rast cijena hrane. To ne potiče "političko djelovanje na najvišoj razini" kako bi se smanjila smrtnost djece u ovo vrijeme gospodarske nesigurnosti, izrazila je žaljenje Chan. Napomenula je da su u Uzbekistanu "vidljivi rezultati političkog zalaganja na najvišoj razini" što se tiče brige za djecu nakon 1991. kada je ta bivša sovjetska republika stekla neovisnost.
VATIKAN - Papa Benedikt XVI. rekao je u subotu da Katolička crkva u Sjedinjenim Državama čini "ozbiljne napore" u borbi s "pošasti" pedofilije, istaknuvši da taj problem nipošto nije svojstven Crkvi. "Pravo je da se prema Crkvi primjenjuju veoma zahtjevni kriteriji u vezi s time, ali ti se isti kriteriji moraju primjenjivati i na druge ustanove, bez iznimke", rekao je primajući u Vatikanu skupinu američkih biskupa. "Nadam se da će ozbiljni napori Crkve u sučeljavanju s tom činjenicom općenito pomoći zajednici da se više usredotoči na uzroke, učestalost i posljedice spolnog nasilja te da se djelotvornije bori s tom pošasti koja pogađa društvo na svim razinama", dodao je. Katoličku crkvu u SAD-u zadnjih je godina potreslo više pedofilskih skandala.
WASHINGTON - Sjedinjene Države su u subotu lansirale na Mars dosad najsofisticiranijeg robota za istraživanje crvenog planeta koji će utvrditi je li ondje mogao nastati život, po snimkama koje je NASA izravno prenosila. Raketa Atlas V. odvojila se od rampe u 16.02 sati po srednjoeuropskom vremenu (10.02 sati po mjesnom), kao što je bilo planirano. Drugi stupanj rakete treba se odvojiti 40 minuta poslije. Curiosity, koji je lansiran iz Cap Canaverala, treba sletjeti na Mars u kolovozu 2012. Curiosity ili "Znanstveni laboratorij za istraživanje Marsa" (MSL) težak 900 kg, daleko je najteži i najveći među dosad konstruiranim robotima za istraživanje Marsove površine i najnapredniji, opremljen deseterim istraživačkim uređajima. Nakon putovanja dugog 570 milijuna kilometara, Curiosity će na Mars stići u kolovozu 2012. i sletjeti podno planine visoke 5.000 metara u krateru Galeu. Ova je misija vrijedna 2,5 milijarda dolara, uključujući lansiranje. Tijekom istraživačke misije koja bi trebala trajati dvije zemaljske godine - jednu marsovsku - robot koji pokreće nuklearni generator, pokušat će otkriti jeli tamošnji okoliš u prošlosti bio pogodan za nastanak najjednostavnijih oblika života, poput mikroba. Od 43 misije na Mars gotovo 70 posto se završilo neuspjehom, a najuspješniji su bili Amerikanci s uspješnih šest zadnjih letova. Oni su do danas i jedini koji su istraživali Marsovu površinu.