STRASBOURG - Čelnici Njemačke, Francuske i Italije suglasili su se u četvrtak u Strasbourgu da će osigurati budućnost eura za što su, bude li potrebno, spremni mijenjati ugovore Europske unije, ali žele očuvati neovisnost Europske središnje banke (ECB). Tri vodeća gospodarstva eurozone odlučna su "učiniti sve kako bi podržala i jamčila trajnost eura", rekao je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy na konferenciji za novinare po završetku trojnog sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i talijanskim premijerom Mariom Montijem. Francuska i Njemačka uskoro će iznijeti "zajedničke prijedloge za izmjenu ugovora kako bi poboljšali upravljanje eurozonom", o čemu će se razgovarati na europskom summitu 9. prosinca, dodao je Sarkozy. Reforme se neće odnositi na ECB, rekla je Merkel. Otkako je prije dvije godine izbila kriza eurozone Pariz i Berlin ne dijele stajališta o ulozi ECB-a. "Francuski predsjednik upravo je istaknuo da je ECB neovisan te se moguće izmjene ugovora ne odnose na ECB", rekla je Merkel. Novi talijanski premijer Mario Monti potvrdio je na sastanku da njegova vlada želi postići zacrtani cilj uravnoteženja proračuna do 2013. te da će početi potrebne strukturne reforme.
DEN HAAG - Međunarodni sud pravde (ICJ) 5. prosinca će objaviti svoju odluku o sporu Makedonije i Grčke o imenu bivše jugoslavenske republike, objavio je sud u četvrtak.
"Međunarodni sud pravde (ICJ) , glavno pravosudno tijelo Ujedinjenih naroda, proglasit će 5. prosinca 2011. svoju odluku u predmetu primjene privremenog sporazuma od 13. rujna 1995.", navodi ICJ u priopćenju. Atena od 1991. blokira međunarodno priznanje Makedonije pod tim imenom, jer drži da ono isključivo pripada njezinoj povijesnoj baštini. U studenom 2008. Makedonija se obratila ICJ-u u nastojanju da zaustavi grčko protivljenje makedonskom pristupu NATO-u i bilo kojoj drugoj međunarodnoj organizaciji. Više do 120 zemalja, među kojima Rusija i SAD, ipak su priznale tu zemlju pod imenom Republika Makedonija.
BEOGRAD - Srbijanska vlada u četvrtak je osudila sinoćnje izgrede na sjeveru Kosova, pozvavši međunarodne snage KFOR-a da osiguraju zaštitu za tamošnje stanovništvo, a građane da ne primjenjuju silu te izbjegavaju izgrede i provokacije. Ravnatelj ureda srbijanske vlade za suradnju s medijima Milivoje Mihajlović izjavio je kako je prioritet pronaći pravedno rješenje ''za administrativne prijelaze Jarinje i Brnjak'' te da vlada inzistira na tome da se osigura normalizacija života građana, a istodobno i normalno funkcioniranje međunarodnih misija, posebice KFOR-a na sjeveru Kosova.
Snage KFOR-a i lokalni Srbi sukobili su se u noći sa srijede na četvrtak na sjeveru Kosova, kod mjesta Dudin Krš na cesti od Kosovske Mitrovice prema graničnom prijelazu Jarinje prema Srbiji, nakon što su vojnici mirovnih snaga neuspješno pokušali ukloniti barikadu s prometnice. Kako su izvijestili mediji u Beogradu i Prištini, vojnici KFOR-a pokušali su suzavcem i pucnjevima u zrak rastjerati više stotina kosovskih Srba koji su se okupili kako bi spriječili uklanjanje barikade, pri čemu je ozlijeđen 21 vojnik NATO-a.
KAIRO - Arapska liga dala je Siriji jedan dan da potpiše protokol kojim dopušta dolazak promatrača u zemlju, ili će se Liga okrenuti planu uvođenja gospodarskih sankcija Siriji, priopćio je u četvrtak egipatski predstavnik u tom panarapskom tijelu. Sankcije bi mogle uključivati obustavu komercijalnih letova u Siriju i obustavu transakcija sa središnjom bankom, objasnio je Afifi Abdel Vahab. "Sutra Siriji istječe rok za potpisivanje protokola. Ako ne potpiše, u subotu se sastaje gospodarsko i socijalno vijeće koje će raspraviti o gospodarskim sankcijama", dodao je. Kazao je da je za nedjelju predviđen i sastanak ministara vanjskih poslova Arapske lige koji će, ukoliko ni do tada Sirija ne stavi potpis na protokol, razmotriti predložene sankcije.
TRIPOLI -Libijska prijelazna vlada, koja će voditi zemlju u idućih sedam mjeseci do izbora u lipnju, prisegnula je u četvrtak pred Mustafom Abdelom Džalilom, čelnim čovjekom Nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC). Premijer Adurahim El Keib i 18 članova njegovog kabineta prisegnulo je vjernost Libiji, s jednom rukom na Kuranu, svetoj knjizi islama. El Keib je kazao da će prvi zadatak vlade biti izgradnja državnih institucija. Svrgnuti vođa Moamer Gadafi prakticirao je vladavinu jednog čovjeka i zanemario uspostavu državnih institucija. Ministri su inače bili vrlo suzdržani glede planova u nadolazećim tjednima, ali je ministar vanjskih poslova Ašur Bin Hajal, iz istočnog grada Derne, kazao da će se sastati s "prijateljima" koji su podržali revoluciju u Libiji.
KAIRO - Vođe palestinskih pokreta Fataha i Hamasa Mahmud Abas i Halid Mešal sastali su se u četvrtak prvi put u proteklih pola godine i pozdravili okončanje međupalestinskih podjela koje su dovele do odvojenih vlada na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, iako sastanak nije dao konkretniji napredak. U vijesti palestinske novinske agencije WAFA-e navodi se da je Abas izjavio "Među nama sad nema nesporazuma". "Okrenuli smo novu stranicu partnerstva", rekao je Mešal, koji živi u izgnanstvu u Siriji. Visoki Fatahov dužnosnik Azam al Ahmed rekao je da će se dvojica čelnika ponovno sastati kako bi nastavili razgovore o forrmiranju nove zajedničke vlade Fataha i Hamasa i drugim pitanjima.
PARIZ - Francuska će prestati uvoziti naftu iz Irana i prva je europska zemlja koja se na to odlučila, a njezina je odluka dio napora da se izolira vlast u Teheranu zbog nastavka razvoja nuklearnog programa, objavljeno je u četvrtak. "Prekid uvoza iranske nafte dio je mjera koje je Francuska predložila svojim partnerima. Mi ćemo to primijeniti na nacionalnoj razini", rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Bernard Valero. Za sada nije jasno hoće li Francuska odmah djelovati ili će čekati na zajedničko stajalište sa svojim europskim partnerima koje će, kako je rečeno, konzultirati u nadolazećim danima. SAD, Velika Britanija i Kanada su u ponedjeljak najavile nove sankcije prema iranskom energetskom i financijskom sektoru, izvršavajući dodatni pritisak na Teheran zbog spornoga nuklearnog programa.
MOSKVA - Ruski znanstvenici uspjeli su u četvrtak primiti podatke sa sonde Fobos-Grunt koja je trebala slati podatke s Marsova mjeseca Fobosa, ali je prije dva tjedna "zapela" u Zemljinoj orbiti, priopćila je Ruska svemirska agencija (Roskosmos). "Primili smo signal sa sonde i telemetrijske podatke. Trenutno, naši znanstvenici obrađuju primljene podatke", izjavio je Aleksej Kuznjecev iz Roskosmosa. Telemetrijskik podaci prvenstveno govore o stanju svemirskih letjelica. Fobos-Grunt je lansiran u noći s 8. na 9. studenoga s kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu, ali umjesto da se uputi prema Fobosu, jednom od dva Marsova mjeseca, ostao je u Zemljinoj orbiti.
ZAGREB - Europska komisija pozvala je u četvrtak na hitnu akciju kako bi se očuvala europska biološka raznolikost, nakon najnovijeg istraživanja koje je pokazao da su slatkovodne ribe i školjkaši sada postale ugrožene vrste. Onečišćenost voda, prekomjerni izlov, gubitak staništa i strane vrste koje su uvedene u okoliš su glavni krivci za pad broja spomenutih vrsta. Najnoviji podaci temelje se na izučavanju oko 6.000 vrsta. Na europskoj "Crvenoj listi ugroženih vrsta" nalazi se 44 posto rječnih školjkaša, 37 posto rječne ribe, 23 posto vodozemaca, 19 posto gmazova, 15 posto sisavaca i vretenaca te 13 posto ptica. Komisija također upozorava i na ugroženost 467 biljnih vrsta, uključujući divlje vrste šećerne repe, pšenice, zobi i salate, ističući da su te vrste "ključne za sigurnost hrane, ali ipak potpuno zanemarene u smislu zaštite". "Dobrobit naroda Europe i diljem svijeta ovisi o dobrima i uslugama koje pruža priroda. Ukoliko se ne pozabavimo uzrocima smanjenja broja vrsta i to ne zaustavimo, uistinu bi mogli platiti veliku cijenu", upozorava europski dužnosnik zadužen za okoliš Janez Potočnik. Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, u slatkim vodama u Hrvatskoj živi oko 150 vrsta riba. Bogatstvo vrsta, posebno endema, svrstava Hrvatsku među ihtiološki najbogatije europske zemlje, a posljedica je njezina geografskoga položaja na dva slijeva.