Po Šakićevim riječima samo u posljednjih pet godina znanstvenici Instituta sudjelovali su u 51 međunarodnom projektu, organizirali sedam međunarodnih te 187 međunarodnih javnih skupova, što razvidno pokazuje, kako je dodao, međunarodnu umreženost Instituta. Pritom napominje kako je u tom razdoblju doktoriralo 19 i magistriralo po predbolonjskim pravilima 10 znanstvenika, što znači da je velika većina nositelja znanstvene djelatnosti razvijena na Institutu.
Institut "Ivo Pilar" osnovan je 1991. neposredno nakon uspostave hrvatske neovisnosti i demokratskog poretka.
"Temeljeći svoju znanstvenu djelatnost na činjenici da je hrvatsko društvo nedovoljno, selektivno ili potpuno neistraženo, u različitim aspektima te na motu 'istraživanjem do činjenica'", Šakić napominje kako se Institut od početka razvijao u organizacijskom, metodološkom i teorijskom smislu, sukladno sličnim institucijama u području društvenih i humanističkih znanosti u okviru zapadne Europe i SAD-a. Pritom ne skriva kako su postavljali i istraživačke standarde, kao npr. u istraživanju javnog mnijenja, ispod kojih se ne može ići, premda u tom slučaju, ima raznih dnevno-političkih anketa, koje naočigled pokazuju svoje manjkavosti i ograničenosti.
Šakić podsjeća kako je nastala temeljem istraživanja čitava biblioteka knjiga i publikacija, ali unatoč tome tek je obrađeno 50 posto prikupljene empirijske građe. Napominje kako, u zadnje vrijeme Institut stavlja težište na teorijskim sintezama temeljenim na provedenim istraživanjima o hrvatskom društvu. Također napominje da će uskoro objaviti sabrane radove i dvadesetgodišnja istraživanja o ratu protiv Hrvatske, u četiri tematske cjeline (agresija na Hrvatsku, progonstvo i povratak, ratne posljedice i te označnice Vukovara i vukovarske bitke).
Jedna velika tema koja zaokuplja znanstveni interes, kako upozorava, jest hrvatsko iseljeništvo. Na tom tragu već su objavljene monografija "Iseljena Hrvatska" te nedavno multidisciplinarna studija "Modernizacija u Hrvatskoj i hrvatska odselidba". Svrha svega je u što skorije vrijeme izraditi u tom okviru Hrvatski iseljenički leksikon te započeti rad na enciklopediji isljene Hrvatske.
"Iz perspektive istraženih činjenica koje posjedujemo na Institutu, pruža se često dijametralno suprotna slika o hrvatskomu društvu od one koju oblikuju mediji", izjavio je Šakić, dodavši kako su neki mediji u funkciju uobličavanja "hrvatskog protudruštva" prije nego njegovog objektivnog i nepristranog predstavljanja javnosti.
Naši empirijski podatci medije najčešće ne zanimaju, a posjedujemo pravo bogatstvo istraženih društvenih fenomena. U nekoj drugoj situaciji to bi bio pravi "rudnik", osnova na kojoj bi se moglo graditi analize i komentare bitnih društvenih procesa i pojava, rekao je.
Upitan kako su zadovoljni medijskim praćenjem rada Instituta, rekao je kako je u prvoj fazi, u vrijeme nastanka Instituta, nekritički napadan, ali kako je rastao ugled Instituta u zemlji i svijetu tako je njihov interes za Institut slabio u tom smislu.
"U sadašnjosti glavni mediji su poglavito rezervirani ili selektivno koriste neke rezultate rada Instituta te konzultiraju pojedine znanstvenike", izjavio je, dodavši kako u cjelini gledajući neprimjereno prate rad Instituta.
Institut "Ivo Pilar" od 1998. do 2011. objavio je 37 zbornika, 14 studija, 18 knjiga u suizdavaštvu, nekoliko posebnih izdanja te knjiga, prinosa za proučavanje života i djela Ive Pilara.
Od 1992. objavljeno je 113 brojeva časopisa Društvena istraživanja, koji su u najvećem broju bili tematski. Taj časopis inače na listi je Current Contentsa od 1993., što časopisu kao i Institutu u cjelini daje poseban značaj, kao i činjenica da Institut radi na međunarodnim projektima u suradnji s znanstvenicima iz inozemstva u okviru znanstvenih organizacija i programa Europske unije (COST, F6 i F7).
Institut "Ivo Pilar" zapošljava 119 djelatnika, najviše asistenata - 34, znanstvenih suradnika - 24, znanstvenih savjetnika - 19 i viših znanstvenih suradnika - 16. Najviše ima sociologa, njih 40, zatim 23 psihologa, 19 povjesničara i td. S obzirom na akademski stupanj ima 67 doktora znanosti.