VUKOVAR
U Koloni sjećanja koja će 18. studenoga na 20. obljetnicu obilježavanja vukovarske tragedije u Domovinskom ratu proći gradskim ulicama od Opće bolnice do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, bit će više od 30.000 sudionika, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare u vukovarskoj gradskoj upravi. Kolonu će predvoditi pripadnici 204. vukovarske brigade koja je 1991. godine branila Vukovar, a osim stijega 204. brigade te stijega Republike Hrvatske, grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije, prvi put bit će nošeno i 144 stijegova svih ratnih hrvatskih postrojbi. Prema riječima Tomislava Čorka iz ureda vukovarskoga gradonačelnika, kolona sjećanja bit će toliko duga da će se, dok stjegonoše na čelu kolone budu ulazili u Memorijalno groblje, sudionici na začelju kolone nalaziti još u središtu grada, udaljenom oko 5,5 kilometara od groblja. "Sukladno zamolbi gradonačelnika Željka Sabe, da se s obzirom na predizborno vrijeme, izbjegne svako korištenje vukovarske tragedije u predizborne svrhe, nismo do sada zaprimili prijavu niti jedne političke stranke za sudjelovanjem u koloni sjećanja", naveo je Ćorak. Ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kojim će se obilježiti 20. obljetnica vukovarske tragedije u Domovinskom ratu, održava se od 11. do 20. studenoga pod geslom "Hrabri ljudi".
ZAGREB
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u suradnji s Hrvatskim željeznicama u petak, 18. studenoga, organizira odlazak vlakom u Vukovar za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji na obilježavanje 20. obljetnice vukovarske tragedije i stradanja toga grada i njegovih građana u Domovinskom ratu. Polazak sa zagrebačkog Glavnog kolodvora je u 5.45, a dolazak u Vukovar u 9.36 sati. Povratak iz Vukovara planiran je u 17.30 sati s dolaskom u Zagreb u 21.20 sat, priopćeno je danas iz ministarstva. Pod motom "Hrabri ljudi" u Vukovaru će se u petak obilježiti 20. obljetnica vukovarske tragedije i stradanja toga grada i njegovih građana u Domovinskom ratu. Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu HV-a, među kojima je bilo 400 žena i 93 maloljetna branitelja. Po podatcima vukovarske Opće bolnice u srpskoj agresiji na Vukovar, do sloma obrane grada, poginula su 1624 hrvatska branitelja i civila te ranjeno je više od 2500 ljudi. U srpske koncentracijske logore, nakon sloma obrane grada, odvedeno je više od sedam tisuća zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata nalazi se još 306 hrvatskih branitelja i civila s vukovarskog područja.
ZAGREB
Hrvatska pošta pustit će 18. studenog u optjecaj poštansku marku "20. obljetnica stradanja Vukovara", s motivom ratom uništenih pročelja u Ulici Nikole Tesle u Vukovar, a njezin autor je zagrebački dizajner Danijel Popović. Nominalna vrijednost marke, tiskane u 300 tisuća primjeraka, je 3,10 kuna, a izdana je i prigodna omotnica prvog dana, priopćila je danas Hrvatska pošta. U poštanskom uredu 10101 Zagreb žig prvoga dana bit će u uporabi 18. i 19. studenog. Vukovar je već nekoliko puta bio tema i motiv hrvatskih poštanskih maraka, dvaput na redovitim markama u seriji "Hrvatski gradovi", 1992. i 2001. godine, te 1997. na prigodnoj poštanskoj marki kojom je Hrvatska pošta pridonijela obilježavanju poslijeratnog povijesnog vlaka iz Zagreba za Vukovar. Prije deset godina tiskana je i dopisnica "Vukovar", stoji u obavijesti Hrvatske pošte. Poštanska marka posvećena Vukovaru predstavit će se u tom gradu 17. studenog, u Hrvatskom domu.
OSIJEK
Svečanim programom pod nazivom "Dan kada su muze utihnule" danas je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku obilježena 20. obljetnica ratnog stradanja te nacionalne kazališne kuće. Prije 20. godina, na današnji dan, "gorio je hram kulture koji su mržnjom i ciljano gađali srbočetnički agresori", kazao je intendant osječkog HNK-a Božidar Šnajder. Toga su dana u Osijeku, premda je na snazi bilo primirje, poginula dva civila, a 20 ih je ranjeno. "Srca kazalištaraca, ali i svih građana Osijeka bila su tada ranjena, ali i sigurna da će se kazalište obnoviti", kazao je Šnajder. I doista, dodao je, "s obnovom se krenulo odmah a mi smo svoje programe izvodili diljem Slavonije, često i na prvim crtama bojišnice". Obnova je završena već 1994. godine, a na svečanosti otvaranja obnovljenog osječkog kazališta 27. prosinca nazočan je bio i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman. Osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić podsjetio je kako su to bili "posebno teški dani za Osječane, gdje su svakodnevno na ulicama, u kućama ubijani civili i hrvatski branitelji koji su branili svoj grad". Toga dana "premda je potpisano primirje, teško je stradalo osječko kazalište, ali ne i duh njegovih djelatnika i građana Osijeka" rekao je Šišljagić. Do toga datuma, u tijeku velikosrpske agresije "kroz osječku bolnicu već je prošlo 2.600 ranjenika, a u Osijeku je ubijeno 400 osoba".
RIJEKA
Gradonačelnici Rijeke i Vukovara Vojko Obersnel i Željko Sabo potpisali su danas u Rijeci sporazum kojim se uređuje izgradnja pješačkoga mosta preko rijeke Vuke u Vukovaru. Grad Rijeka je donator izgradnje pješačkog mosta preko Vuke, tvrtka IGH d.d. je donator projekta, a vrijednost projekta procjenjena je na 1,5 milijuna kuna plus PDV. Most će biti čelične lučne konstrukcije, dugačak ukupno 46,94 metara, širine 4,10 metara. Gradit će se u nastavku Vukine ulice i osigurati pješačku komunikaciju između Vukine ulice i naselja Olajnica, te time poboljšati uvjete života u tom gradu. Riječki gradonačenik Vojko Obersnel kazao je da mu nije žao pomagati Vukovaru, ali da mu je krivo što se, 20 godina od stradavanja Vukovora i 15 godina od njegova ponovnog priključenja Hrvatskoj, još uvijek razvoj tog grada mora pomagati na ovakav način. Istaknuo je da je kroz politiku trebalo u prošlih 15 godina biti više razumijevanja i razmišljanja kako Vukovar obnoviti na normalan način, a ne da ovisi o dobroj volji drugih lokalnih jedinica. Obersnel je još rekao da je siguran da bi, da se o tome razmišljalo, većina građana Hrvatske bila spremna izdvajati za obnovu Vukovara. Sabo je zahvalio na potpori, kazavši da je obveza hrvatske države u obnovi Vukovara zakazala te da je i proračun tog grada, zbog izostanka kapitalne pomoći države, smanjen. Na upit o zvaršetku radova na mostu, Sabo je rekao da se nada da će biti zvaršen do 3. svibnja, Dana grada Vukovara.
ZAGREB
Potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi (MZSS) Darko Milinović danas je održao u ministarstvu posljednju konferenciju za novinare na kojoj se oprostio s novinarima prije početka izborne kampanje te sažeo protekle četiri godine u zdravstvu tijekom kojih ono po prvi puta, kako ističe, ni jednom nije sanirano novcem iz Državnog proračuna, a istodobno je smanjen ukupni dug tog sustava koji godišnje troši oko 23 milijarde kuna. "Ukupni dospjeli dug smanjen je sa 4,6 milijarde na 1,7 milijardu kuna, a dug HZZO-a s 2 milijarde na 17 milijuna. Da nije bilo krize zbog koje smo Državnom proračunu rebalansom vratili tri milijarde kuna, zdravstveni sustav danas bi bio bez dugova", ustvrdio je Milinović. Nabraja nadalje kako su u protekle četiri godine povećana sredstva za posebno skupe lijekove s 25 na 450 milijuna kuna, a na listu lijekova HZZO-a uvrštena 302 nova lijeka, među kojima 84 inovativna lijeka. S 13 inovativnih lijekova proširena je pak lista posebno skupih lijekova, a Ministarstvo je u nabavku nove opreme uložilo 827 milijuna kuna, rekao je ministar zdravstva. Kada je riječ o smanjenju listi čekanja, Milinović navodi podatak da je u mjesec dana od kako je HZZO za smanjenje listi čekanja izdvojio dodatnih 20 milijuna kuna one smanjenje, ovisno o bolnici, između 10 i 20 posto, a učinjeno je 2556 pretraga više nego u mjesecu prije toga.
ZAGREB
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) izrazili su danas krajnju zabrinutost zbog, kako kažu, gubitaške situacije u koju je Robert Ježić, većinski vlasnik Diokija doveo riječki Novi list te zatražili od Državnog odvjetništva da provjeri zakonitost poslovanja u Novom listu od svibnja 2008. i u ugaslom dnevniku Sport plus. U HND-u i SNH smatraju kako je nemoguće da su u tri godine vlasnik i njegovi izvršitelji mogli "izgubiti" oko 100 milijuna kuna jer je Novi list dotad svake godine ostvarivao višemilijunsku dobit. "Kad su došli Ježić i Dioki na računu je bilo 40-ak milijuna kuna pa opravdano sumnjamo da je novac izlazio i odlazio iz lista, a Državno bi odvjetništvo trebalo ispitati gdje to", stoji u zahtjevu upućenom DORH-u. U HND-u i SNH kažu kako postoje i jasne indicije da je Ježić u proljeće 2008. kupio Novi list na izričiti nagovor tadašnjeg predsjednika vlade i tadašnjeg Ježićeva prijatelja Ive Sanadera zato da bi Ježić mogao kontrolirati za Sanadera prekritičke autore. "Možda bi i to policiji i DORH-u bilo zanimljivo izvidjeti", navodi se u zahtjevu te se podsjeća da je početkom 2009. HND prozvao vlasnika zbog toga što novinarima Marinku Čuliću i Viktoru Ivančiću nije mjesecima dopustio pisati, iako su sredinom 2008. zbog pisanja bili dovedeni u list. Sve to je osobito važno sada kada je trenutačna uprava lista objelodanila da će za protekli mjesec isplatiti novinarima i ostalim zaposlenima samo minimalac, i da se to isto može očekivati i sljedećeg mjeseca, navode u zajedničkom zahtjevu predsjednici HND-a i SNH Zdenko Duka i Anton Filić.
ZAGREB
U povodu Međunarodnog dana tolerancije "Nagrada Luka Ritz - nasilje nije hrabrost" dodijeljena je danas na prigodnoj svečanosti u zagrebačkoj Gradskoj skupštini učeniku Tehničke škole Ruđera Boškovića Dominiku Bartoloviću i učeniku Osnovne škole Dugave Stjepanu Mrganiću. Svečanosti su bili nazočni i roditelji preminulog Luke Ritza, žrtve nasilja među mladima, Suzana i Reno, koji su čestitali dobitnicima, a u znak sjećanja pročitana je i Lukina pjesma "Sreća". U obrazloženju odluke se navodi da je Dominik Bartolović unatoč krajnje nepovoljnim životnim i socijalnim uvjetima pokazao iznimnu jakost, zrelost i odgovornost i otkako je postao punoljetan - skrbnik je svojoj mlađoj polusestri. Nastojeći sebi i polusestri osigurati bolje životne uvjete honorarno radi kao trener u klubu "Trenk" i sva stečena znanja, vještine i iskustva prenosi na osobe raznih uzrasta uz jasnu poruku da se "maknu s ulice i svoje frustracije usmjere na boksačku vreću", stoji, uz ostalo, u obrazloženju. Za nagradu se, kako je rekao, kandidirao na vlastitu inicijativu putem svoje škole, jer je smatrao da ispunjava tražene kriterije. Stjepan Mrganić je jedan od najboljih, najaktivnijih i najdarovitijih učenika svoje škole u mnogobrojnim projektima prevencije i suzbijanja nasilja te humanitarnim aktivnostima, pokazao je iznimnu socijalnu osjetljivost i osviještenost, istinoljubivost, osjećajnost i susretljivost, a pojedine je projekte i sam osmislio i realizirao. Dvojica učenika dobitnici su, uz priznanje, i jednogodišnje stipendije.
ZAGREB
Kandidati na izbornim listama koalicije stranaka Blok umirovljenici zajedno (BUZ)-Primorsko-goranski savez (PGS)- Hrvatska radnička stranka (HRS) predstavljeni su danas u Zagrebu, a nositelj lista u svih 11 izbornih jedinica Ljubo Jurčić poručio je da nude gospodarski oporavak Hrvatske temeljen na vlastitim snagama, bez zazivanja MMF-a ili nekog sličnog oblika inozemne pomoći. Nismo ideološki isključivi ni opterećeni, već smo okupljeni oko istih ciljeva - reindustrijalizacije Hrvatske u kojoj želimo povećati broj radnih mjesta, standard radnika i umirovljenika, osigurati besplatno školstvo i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu uz istodobnu zaštitu ekonomskih i kulturnih interesa Hrvatske u odnosu na europske i međunarodne asocijacije i institucije, poručio je autor gospodarskog programa koalicije i prvi na listi u prvoj izbornoj jedinici Ljubo Jurčić. Kandidati na listama, dodao je, većinom nisu poznati hrvatskoj javnosti, jer to nisu osobe koje su stekle svoj status replikama u Saboru i ispravljanjima netočnih navoda, već rješavanjem konkretnih problema u realnom životu. To su ljudi, dodao je, koji imaju znanje, iskustvo i energiju preuzeti odgovornost za gospodarski oporavak Hrvatske, temeljen na vlastitim snagama, ne nadajući se da će nam probleme riješiti EU, MMF ili neka druga međunarodna asocijacija.
VARAŽDIN
Predsjednik Županijske organizacije Hrvatske seljačke stranke Varaždinske županije Zvonimir Sabati danas je na konferenciji za novinare u Varaždinu izjavio da su očekivali da će varaždinski gradonačelnik Goran Habuš podnijeti ostavku na mjesto gradonačelnika nakon što je u petak navečer pod utjecajem alkohola uzrokovao lakšu prometnu nesreću u Varaždinu. "Nismo se ranije izjašnjavali o tom slučaju jer smo željeli Habušu dati priliku da donese najbolju odluku, kako za sebe, tako i za grad Varaždin. Razočarao nas je", rekao je Sabati. Istaknuo je da smatraju da situacija u koju se Habuš doveo nije samo njegova sramota nego nova mrlja na gradu Varaždinu te da su očekivali da će Habuš kao moralna osoba podnijeti ostavku na dužnost gradonačelnika. "Habuš je direktno izabran za gradonačelnika grada Varaždina i odgovoran je biračima koji ga jedini, mimo njegove volje, mogu smijeniti na referendumu. No, dosad još nitko nije pokrenuo postupak za opoziv gradonačelnika", kazao je Sabati. Komentirao je i povlačenje HNS-ovca Habuša s kandidacijske liste Kukuriku koalicije u 3. izbornoj jedinici. "Prometna se nesreća dogodila tri dana prije predaje liste za Hrvatski sabor i imali su dovoljno vremena da se kao odgovorna politička stranka i odgovorna koalicija dogovore kako reagirati u kriznoj situaciji. No, tek jučer su pod pritiskom javnosti povukli Habuša s liste. Tim su neprimjerenim ponašanjem pokazali da nisu vjerodostojni", ustvrdio je Sabati.
ZAGREB
Socijalistička radnička partija (SRP) traži povrat zgrade bivše Političke škole SKJ u Kumrovcu te isplatu naknade za njeno korištenje od 1990. godine do danas jer se smatraju pravnim i ideološkim sljednikom bivšeg Saveza komunista Jugoslavije (SKJ) u čijem je vlasništvu bila ta zgrada. SRP je danas najavio i da namjeravaju radi povrata zgrade Partijske škole u Kumrovcu i pripadajućeg zemljišta tužiti Republiku Hrvatsku Općinskom sudu u Zagrebu. Politički tajnik stranke Gojko Maričić je na konferenciji za novinare rekao kako je dokaz da je SRP pravni sljednik SKJ program i statut SRP-a, te rješenje Ministarstva uprave o registraciji te političke stranke. Naglasio je da imovina bivšeg SKJ nije stvar sukcesije bivše SFRJ te da je građena na darovanom zemljištu novcem od članarine kao i da se bez odobrenja SRP-a ta zgrada nije smjela koristiti u druge svrhe. Ocijenio je da je nakon 1990. godine i dolaska HDZ-a na vlast oteta imovina bivšeg SKJ koja nikako nije mogla biti predmet sukcesije, a kao primjer navodi zgradu središnjice HDZ-a u kojem je do 1990. bio Institut za produktivnost Hrvatske. SRP smatra i da bi im trebala biti isplaćena naknada za korištenje 'Kockice', zgrade Saveza komunista Hrvatske (SKH), iako se SDP proglasio pravnim sljednikom SKH, jer je, kažu, i tu zgradu koristio SKJ. SRP se na današnjoj konferenciji usprotivio, kako su kazali, davanju Političke škole u Kumrovcu Katoličkoj crkvi. Nadbiskupski duhovni stol prošli tjedan je izvijestio kako je puka izmišljotina da je dogovoreno da će Hrvatska, kao naknadu za dio imovine oduzete Katoličkoj crkvi za totalitarnoga komunističkog režima, prenijeti u vlasništvo nekretnine u Kumrovcu.
STARI JANKOVCI
Zamjenik predsjednika Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ) Gabriele Pace uručio je načelniku općine Stari Jankovci Ivi Loziću certifikat o razminiranosti 129.336 četvornih metara minsko-sumnjivih poljoprivrednih površina na području te vukovarsko-srijemske općine, čije je razminiranje sa 700.000 kuna financirao PBZ. Tijekom svečanosti uručenja certifikata, Gabriele Pace istaknuo je kako je PBZ aktivna u brojnim humanitarnim projektima, ne samo u Hrvatskoj, već i izvan nje, a donacijom za razminiranje poljoprivrednih povšrina u općini Stari Jankovci u PBZ-u su željeli doprinijeti osiguranju kvalitetnijeg i sigurnijeg života mještana. Zahvalivši se na donaciji, načelnik Ivo Lozić naveo je kako je Međunarodna organizacija za razminiranje i pomoć žrtvama mina (ITF) udvostručila sredstva donacije PBZ-a te je ukupno osigurano 1,4 milijun kuna. Time će se omogućiti razminiranje još dodatnih 117.743 četvorna metra minsko-sumnjivih poljoprivrednih površina na području općine Stari Jankovci. Ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) Zdravko Modrušan istaknuo je kako je u Hrvatskoj još minsko-sumnjivo oko 770 četvornih kilometara površine. Plan je da u iduće tri godine od mina u Hrvatskoj budu očišćene sve oranice, a u 2012. godini u potpunosti bi trebalo biti razminirano područje grada Vukovara, naveo je.
ZAGREB
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na današnjoj je konferenciji za novinare rekao da će na iduću sjednicu zagrebačke Gradske skupštine poslati prijedlog novih cijena vrtića u Gradu Zagrebu. Bandić je kazao da će se, po novom prijedlogu, s gradskim vrtićima izjednačiti subvencije privatnih i vjerskih vrtića. Također, u ukupni prihod po članu obitelji bit će uračunati i troškovi rata kredita mladih obitelji za dvosobni stan. "Ako tročlana obitelj ima godišnji prihod od 200.000 kuna, on će biti umanjen za godišnje rate kredita tj. obaveze prema banci za dvosobni stan", naveo je zagrebački gradonačelnik kao primjer dodavši da će se troškovi kredita za prvu nekretninu oduzimati od ukupnog godišnjeg prihoda. Bandić je kazao i da bi roditelji s prihodima po članu obitelji od 2000 do 6000 kuna vrtiće plaćali od 200 do 800 kn. Roditelji s prihodima od 6000 do 7000 kuna vrtić bi po tom prijedlogu plaćali 1200 kuna, oni s prihodima od 7000 do 8000 kuna plaćali bi 1400 kuna, a 1600 kuna oni s prihodima iznad 8000 kuna mjesečno. Bandić je kazao da su tim prijedlogom izašli u susret ravnateljima privatnih i vjerskih vrtića te mladim obiteljima, jer im se u ukupni dohodovni cenzus računa i cijena troškova stambenog kredita. Također, onima koji po članu obitelji imaju od 2000 do 6000 kuna cijene vrtića smanjene su za 25 posto. Dodao je i kako ekonomska cijena vrtića više neće biti 2000 već 1900 kuna.
ZAGREB
Zamjenica pročelnika zagrebačkog Ureda za financije Vjera Salopek je na današnjoj konferenciji za novinare u Gradskoj upravi rekla da je predloženi proračun Grada Zagreba za iduću godinu 6,650 milijardi kuna i manji je za 200 milijuna kuna u odnosu na plan za 2011. godinu. Prijedlog Proračuna Grada Zagreba za 2012. bit će u prvom čitanju raspravljen na idućoj sjednici zagrebačke Gradske skupštine. Salopek je kazala da je predloženi proračun rezultat realne procjene prihoda u Gradu Zagrebu za 2012., a kod planiranja proračunskih rashoda kao jedan od prioriteta uzeti su i servisiranje svih kreditnih obaveza Grada Zagreba i njegovih obaveza prema Zagrebačkom holdingu. U strukturi prihoda i dalje najveći postotak proračuna čine prihodi od poreza (71,1 posto), prihodi od komunalne naknade i doprinosa (17,75 posto), od imovine grada (6,40 posto) te prihodi od kredita (2,26 posto). Od ukupno 6,650 milijardi kuna najviše sredstava utrošiti će se preko gradskih ureda - za obrazovanje, kulturu i šport (2,014 milijarde kuna), za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet (1,731 milijardu kuna) te ureda za gospodarstvo i ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. "Ta četiri ureda troše 76,52 posto proračuna Grada Zagreba", rekla je Salopek. Gradonačelnik Milan Bandić istaknuo je da je u ovom vremenu krize i recesije, proračun za 2012., realan i korespondira s vremenom. "Koliki je poplun, tolike su i noge", rekao je.
ZAGREB
Odvjetnik Josipa Boljkovca, osumnjičenog po zapovjednoj odgovornosti za likvidaciju 21 civila u svibnju 1945. na karlovačkom području, zatražio je od Ustavnog suda ukidanje odluke o pokretanju istrage i određivanju pritvora protiv Boljkovca tvrdeći da su ih donijela nenadležna tijela. Boljkovčev odvjetnik Anto Nobilo smatra da je kazneni progon bivšeg šefa karlovačke Ozne i prvog hrvatskog ministra unutarnjih poslova trebalo voditi po odredbama novog umjesto starog Zakona o kaznenom postupku (ZKP). To znači da je odluku o pritvoru trebao donijeti sudac istrage, a ne istražni sudac i da je istragu trebalo voditi državno odvjetništvo, a ne sud, izjavio je Nobilo Hini. U ustavnoj tužbi pojašnjava da slučaj treba voditi po novom ZKP-u jer prije njegova stupanja na snagu protiv Boljkovca nije pokrenut nikakav kazneni postupak, već su se vodile istražne radnje protiv "nepoznatog počinitelja". "Nasilnim širenjem kaznenog postupka i na fazu prije pokretanja istrage, na istražne radnje protiv nepoznatog, dolazimo u situaciju da ćemo još godinama temeljem brojnih ekshumacija i drugih istražnih radnji protiv nepoznatog, pokretati istrage po starom ZKP-u i imati dva paralelna sustava ZKP u upotrebi", navodi se u ustavnoj tužbi. Nobilo smatra i da bi u slučaju primjene novog zakona Boljkovac i dalje bio na slobodi, jer su nove zakonske odredbe po pitanju pritvaranja daleko restriktivnije od starih.
ZAGREB
Štefanija Balog, financijska šefica kampanje bivšeg predsjednika Stjepana Mesića odbacila je danas na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu tvrdnju politologa Darka Petričića da je Mesićevu kampanju financirao albanski lobi ili mafija. Svjedokinja je rekla da su u predsjedničkoj kampanji 2000., nakon konzultacija s financijskom stručnjakom, otvorili poseban račun na koji su novac mogli uplaćivati samo fizičke i pravne osobe s hrvatskim prebivalištem, a uz uplatu su morale ostaviti svoje podatke. Na upit suca je li joj poznato da je neki Albanac uplatio neku veću svotu rekla je da nisu klasificirali sponzore po pripadnosti određenoj naciji ili etničkoj skupini ali da nije primijetila ni jedno albansko ime. "Što je albanska mafija ja to ne znam. Nije mi poznato da je albanski lobi financirao Mesićevu kampanju", kazala je Balog. Ocijenila je smiješnim i odbacila navode da je Mesiću, s kojim je u poslovnom i prijateljskom odnosu od 1976., nakon kampanje ostalo 20 milijuna njemačkih maraka i da je Mesić među tri, četiri najbogatija čovjeka u Hrvatskoj. Kazala je da je Mesić prvi stan kupio na kredit kad je došao iz Slavonije, a da sada ima stan u Ilici, vikendicu u Kučanskoj Dubravi i dva stana na Borčecu koja je kupio ušteđevinom i pozajmicom. Obični ljudi koji nisu obnašali tako važnu dužnost imaju puno više imovine, ustvrdila je. Balog je odbacila i tvrdnje da je Mesić dioničar poduzeća koja su financirala njegovu kampanju i da mu je kampanju financirao i bivši libijski vođa Moamer Gadafi. Novo ročište zakazano je za 10. siječnja.
ZAGREB
Suđenje novinaru Domagoju Margetiću kojeg je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko tužio zbog klevete odgođeno je danas na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu zbog nedolaska Karamarka kojeg je Margetić pritom prozvao radi nepoštivanja institucija jer se stalno oglušuje na sudske pozive. "Ministar me zlostavlja dvije godine", rekao je Margetić koji je počeo glasno negodovati čim je Karamarkov odvjetnik krenuo pravdati izostanak ministra neodgodivim obvezama u vladi. "To traje dvije godine. Vi 20 puta zakazujete rasprave, a on se oglušuje", obratio se Margetić sucu Draženu Kevriću koji ga je zbog upadanja u riječ pozvao na red u sudnici. Prozvavši Karamarka zbog nepoštivanja institucija, Margetić je naveo da je i on kao novinar mogao imati neodgodive novinarske obveze ali se redovito pojavljuje na ročištima. "Svi smo isti, on kao ministar i ja kao novinar", kazao je Margetić, s čijom se tvrdnjom složio i sudac. Margetić je ustvrdio da ga ministar optužuje, a da se on nema pravo braniti. Karamarko ga je tužio zbog tekstova u kojima ministra i bivšeg šefa Sigurnosno obavještajne agencije (SOA) povezuje s kriminalnim podzemljem. Sudac je odgodio raspravu za 23. siječnja.
ZAGREB
Zbog zabrinjavajućeg porasta prijevara i drskih krađa na štetu građana starije životne dobi zagrebačka policija danas je javno upozorila na taj problem i najavila jače preventivno djelovanje. Načelnik Odjela općeg kriminaliteta zagrebačke policije Krešimir Antolić je na tematskoj konferenciji za novinare upozorio da su osobe starije životne dobi, posebice žene, najčešće žrtve tzv. prijevara na kućnom pragu ali i uličnih prijevara te drskih krađa. Policija je u posljednje vrijeme zabilježila sve veći broj prijevara u kojima se varalice lažno predstavljaju kao djelatnici Hrvatske elektroprivrede ili Gradske plinare, ulaze u stanove kako bi navodno očitali stanje brojila i to naplaćivali neupućenim starijim građanima koji tom prilikom često nesvjesno otkrivaju gdje drže novac. Prevaranti potom najčešće traže čašu vode i dok domaćina nema kradu novac. U posljednjih deset mjeseci u Zagrebu je zabilježeno 15-ak takvih prevara u kojima su nepoznati počinitelji pokrali stotinjak tisuća kuna. Najveći broj prijevara na kućnom pragu dogodilo se u središtu grada i u starijim zgradama na području Maksimira. Iz policije podsjećaju građane da za razliku od prevaranata pravi djelatnici HEP-a i plinare rade po propisanoj proceduri, da su uniformirani, stanove obilaze od 8 do 20 sati i nikada svoje usluge ne naplaćuju na licu mjesta. Domove obilaze dva puta godišnje, sa sobom nose ručne terminale, a ne rokovnike kao što to rade prevaranti, a u zgradama sa više od deset stanova ranije se dva do tri dana najave pismenom obavijesti.