FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Pad srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva i danas izazov za povjesničare

JAJCE, 11. studenog 2011.(Hina) - Pad srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva pod osmansku vlast dramatično je obilježio cijelu povijest Balkana pa je istraživanje posljedica tog događaja trajna zadaća povjesničara, ocijenili su danas sudionici znanstvenog skupa što su ga u Jajcu priredili Hrvatski institut za povijest iz Zagreba i Katolički bogoslovni fakultet iz Sarajeva.

Dvodnevni je međunarodni znanstveni skup organiziran u povodu 550 godina od krunidbe posljednjega bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, a središnja tema mu je upravo slom srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva.

Ocjenjujući kako je taj događaj kao i dolazak Osmanskog Carstva na Balkan ostavio vrlo snažan pečat na povijest Bosne i Hercegovine i Hrvatske, organizatori su procijenili kao postoji potreba za dodatnim analiziranjem te teme, bez obzira na činjenicu da je ona i do sada bila predmetom interesa i hrvatske i bosansko-hercegovačke historiografije.

Sedamnaest sudionika s Hrvatskog instituta za povijest, Zavoda za povijesne znanosti HAZU, filozofskih fakulteta u Zagrebu i Sarajevu, Instituta za povijest Akademije znanosti Madžarske te Istorijskog instituta iz Beograda pozvani su u svojim radovima analizirati unutarnjopolitičke prilike koje su prethodile i pridonijele nestanku Bosanskog Kraljevstva, međunarodne okolnosti, tadašnje odnose između političkih čimbenika u regiji kao i samu vladavinu Stjepana Tomaševića kroz društvene i gospodarske prilike u Bosni XV. stoljeća.

Emir Filipović s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Sarajevu, tako je analizirao neka gledišta historiografije o padu srednjovjekovne bosanske države 1463., s posebnim osvrtom na teze starijih povjesničara o tome da je Bosna pala bez značajnijeg otpora. Pri tom je predstavio rezultate novijih istraživanja koja nude drukčiju sliku događaja.

U radu Dine Mujadževića s Hrvatskog instituta za povijest analiziran je pad Bosne 1463. po osmanskim narativnim izvorima koji predstavljaju značajan, no premalo istražen skup izvora o tom događaju.

Rad Zdenke Janeković-Römer sa Zavoda za povijesne znanosti HAZU usredotočen je pak na kraj srednjovjekovnog Bosanskog Kraljevstva kako je opisan u dubrovačkim izvorima. U dostupnim zapisnicima i diplomatskim uputama iz XV. stoljeća sadržane su reakcije na bosanske događaje u realnom vremenu. U zapisnicima se može pratiti nastojanje bosanskog kralja da organizira obranu, njegovo kretanje unutar Bosne, poslanstvo u Dubrovnik, reakcije bosanskog plemstva, međunarodna poziciju Bosne te obrambene pripreme i živa diplomatska aktivnost Dubrovčana koji su i sami bili ugroženi.

Povjesničar Borislav Grgin s Filozofskog fakulteta u Zagrebu u svom je radu prikazao kompleksne odnose na južnim granicama Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva za vrijeme vladavine Stjepana Tomaševića u Bosni. Pri tom je posebice analizirao politiku ugarsko-hrvatskog kralja Matijaša Korvina prema Bosni.

Rad Roberta Holjevca s Hrvatskog instituta za povijest ponudio je novi ostvrt na osmansko-islamsku ekspanziju na Balkan u svjetlu povijesnih izvora poput izvještaja hrvatskog dominikanca Ivana Stojkovića tijekom njegova boravka u Carigradu prije pada toga grada pod Osmanlije.

Rad Jakše Raguža s Hrvatskog instituta za povijest na zanimljiv način ističe kako je posljednji bosanski kralj i više od 550 godina nakon smrti predmetom unutarnjih političkih prijepora u sadašnjoj BiH, baš kao što je to sam nerijetko bio za života.

"Vidljivo je to još od iskapanja Tomaševićevih posmrtnih ostataka 1888. godine, koje je provedeno u svrhu simboličkog dokazivanja kontinuiteta vladanja katoličkih vladara nad Bosnom - Habsburgovaca nakon Kotromanića, pa sve do posljednjeg rata 1991.-1995. kad ostaci kralja postaju važan simbol koji koriste i prisvajaju sve tri zaraćene strane", stoji u Raguževu radu.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙