Riječ je o interventnom zakonu kojim bi se u sljedećoj godini zamrznule plaće javnih službenika, mirovine i socijalni transferi, te o izmjenama zakona o javnim financijama koji bi visinu javnog zaduženja limitirao na 45 posto bruto-nacionalnog dohotka.
"Riječ je o neophodnim mjerama koje bi budućoj vladi otvorile prostor za daljnje mjere stabilizacije", rekao je Pahor na konferenciji za novinare nakon redovne sjednice vlade.
Dodao je da Slovenija za sada nema velikih problema s javnim dugom ili proračunski deficit koji imaju neke druge države u eurozoni. No, izostanak donošenja interventnih mjera prije kraja ove godine, u situaciji pred prijevremene parlamentarne izbore i kad sadašnja vlada nema punih ovlasti, mogao bi dovesti do dodatnog nepovjerenja međunarodnih financijskih ustanova u "reformsku sposobnost", kako se dogodilo nakon odbijanja mirovinske reforme na referendumu, upozorio je Pahor.
Pahor je pozvao stranke da unatoč nepopularnosti mjera pristanu da se one stave na dnevni red izvanredne sjednice parlamenta krajem idućeg tjedna, kako bi mogle početi važiti već od početka iduće godine. Dodao je da je spreman pristati i na nešto blaži inačicu interventnog zakona po kojemu bi se javnim službenicima zamrznule plaće, ali ne i mogućnost napredovanja u više platne razrede, što je predviđao raniji tekst prijedloga interventnog zakona koji su sindikati odbili.
Pahor je svoj ponovni prijedlog da se interventne mjere odobre na zasjedanju parlamenta, koji je inače raspušten zbog izbora, potkrijepio i dramatičnim događajima na burzama i financijskim tržištima zbog problema u nekim državama eurozone, osobito Grčkoj i Italiji. Što brže prihvaćanje interventnih mjera za iduću godinu prema Pahorovim je riječima "prvorazredni nacionalni interes". "Za sve nas bilo bi dobro da se mjere prihvate i da Slovenija ne padne na periferiju eurozone", upozorio je Pahor na konferenciji za novinare u Ljubljani.