"Nitko ne može reći da je ovim sastankom kriza završena, ali su njegovi zaključci po mojoj ocjeni možda i premašili očekivanja", rekao je Pahor u četvrtak rano ujutro nakon završetka sastanka u Bruxellesu.
Zaključci samita donose vrlo ambiciozan mehanizam za pomoć Grčkoj i jačanje bankarskog sektora u eurozoni, ali predlažu i usklađenije ekonomske politike u državama eurozone, te sugeriraju potrebu da se radi jačanja financijske discipline promijeni ugovor EU-a, rekao je Pahor.
Slovenski premijer čija vlada do izbora nove poslije prijevremenih izbora zakazanih za 4. prosinca obavlja tekuće poslove rekao je da će se nova vlada na proljeće iduće godine morati odlučiti glede dokapitalizacije Nove Ljubljanske banke i provesti strukturne reforme radi financijske stabilizacije, no da Slovenija ipak ne spada u red najzaduženijih država iako daljnje zaduživanje treba zaustaviti.
Pahor je izrazio žaljenje što je propuštena prilika da se strukturne reforme izvedu u vrijeme njegova mandata, osobito mirovinska reforma koja je u svibnju odbijena na referendumu.
Banke su pristale na dobrovoljni otpis 50 posto potraživanja na grčke obveznice, što je bio najteži dio maratonskog summita čelnika eurozone koji počeo u srijedu navečer, a završio oko četiri sata u četvrtak ujutro.
Dogovor je objavio na konferenciji za novinare predsjednik Europsko vijeća Herman Van Rompuy nakon završetka summita koji je trajao desetak sati. Dobrovoljnim pristankom banaka da otpišu polovicu svojih potraživanja grčki dug bit će smanjen za 100 milijardi eura. Dogovor o smanjenju grčkog duga dio je velikog programa za rješavanje krize.