RIM - Predsjednik talijanske vlade Silvio Berlusconi dati će ostavku neposredno nakon što parlament usvoji proračunske mjere i ključne gospodarske reforme obećane Europskoj uniji kako bi se izbjeglo širenje krize eura, objavilo je u utorak navečer predsjedništvo Talijanske republike. Nakon prihvaćanja mjera, predsjednik vlade će ponuditi svoj mandat šefu države koji će voditi uobičajene konzultacije s većinskim strankama i oporbom, radi formiranja nove vlade, prema priopćenju iz ureda predsjednika republike. Berlusconijeva odluka uslijedila je naklon glasovanja o proračunu u parlamentu, u kojem je izgubio većinu. I saveznici i protivnici pozivali su ga na ostavku, kako se produbljivala talijanska dužnička kriza, navodi BBC.
BEČ - Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) "ozbiljno je zabrinuta" zbog vojnog karaktera iranskog nuklearnog programa, što je utvrdila na temelju "vjerodostojnih" informacija koje posjeduje, prenosi AFP, pozivajući se na povjerljivo izvješće IAEA-e. "Agencija je ozbiljno zabrinuta zbog moguće vojne dimenzije iranskog nuklearnog programa", stoji u dugo očekivanom dokumentu IAEA-e, koja tvrdi da je o tome dobila "vjerodostojne" informacije, prenosi AFP. "Te informacije naznačuju da je Iran provodio aktivnosti u cilju izrade nuklearne eksplozivne naprave", navodi se u izvješću. Također se ističe da je Iran imao pomoć "tajne nuklearne mreže", čime se aludira na medijske informacije o tome da su Teheranu pomagali jedan ruski znanstvenik i pakistanski stručnjaci. Reuters navodi da je IAEA utvrdila kako je Iran radio na razvoju nuklearnog oružja i drugim istraživanjima i ispitivanjima koja ukazuju na nuklearno oružje i da neke aktivnosti možda još traju. IAEA od Irana zahtijeva da "bez oklijevanja" stupi u kontakt s njom i razjasni te informacije. U izvješću se navodi da je UN-ova agencija informacije dobila od 10 svojih zemalja članica i vlastitim sredstvima, prije svega satelitskim snimkama. O izvješću bi se trebalo raspravljati na sastanku vijeća guvernera IAEA-e 17. i 18. studenog u Beču.
TEHERAN - Iran je u utorak kao "politički motivirano" odbacio izvješće UN-ove agencije za atomsku energiju (IAEA) u kojem je Teheran optužen da pokušava proizvesti nuklearno oružje, objavila je poluslužbena iranska novinska agencija Fars. "Izvješće IAEA-e je neuravnoteženo, neprofesionalno i politički motivirano", izjavio je Ali Asghar Soltanieh, iranski izaslanik pri IAEA-i, navodi agencija. On je ocijenio da u izvješću IAEA-e "nema ništa novoga". "Unatoč spremnosti Irana na pregovore, IAEA je objavila izvješće...koje će naštetiti njezinom ugledu", rekao je Soltanieh.
ATENA - Čelnici grčkih stranaka u utorak nastavljaju raditi na dogovoru o novom premijeru dok ostatak nacije i EU glasno traži da se odmah postigne sporazum o koaliciji nacionalnog jedinstva kako bi se spasile grčke financije i okončao kaos koji ugrožava euro. Nakon prvih znakova da bi se koalicija nacionalnog jedinstva mogla ubrzo uspostaviti, rad socijalističke i konzervativne stranke na stvaranju vlade koja će upravljati samo do veljače izgubio je na zamahu. Premijer na odlasku George Papandreu svojoj je vladi rekao da se nada dobiti ime novog premijera do utorka navečer, rekao je izvor iz vlade."Dogovor još nije zaključen no premijer izgleda uvjeren da će se to ubrzo dogoditi", rekao je viši vladin dužnosnik agenciji Reuters, zatraživši da ostane neimenovan.
BEOGRAD - Srbijanska vlada smatra da su hrvatski dužnosnici u više navrata upućivali Srbiji neprimjerene izjave i te je ona na njih više puta reagirala, priopćeno je u utorak u Beogradu. U odgovoru na zastupničko pitanje zastupnika Srpske radikalne stranke u srbijanskome parlamentu Milorada Buhe, srbijanska je vlada priopćila u utorak kako je Srbija više puta u službenim bilateralnim kontaktima Hrvatsku upozorila na neprimjerene izjave njezinih najviših dužnosnika upućenih Srbiji i njezinim dužnosnicima, izvijestila je srbijanska agencija Beta. Srbijanska je vlada, prenosi Beta, ustvrdila da sve učestaliji nastupi u javnosti pojedinih hrvatskih dužnosnika, posebice predsjednice vlade Jadranke Kosor u svezi sa operacijom "Oluja" i srpskim optužnicama, u kojima se Srbija i njeni dužnosnici spominju u negativnom kontekstu, odstupaju od ranije utvrđene zajedničke spremnosti za razvoj bilateralnih odnosa i suradnje dviju zemalja.
Hrvatskoj je strani "dano na znanje" da Srbija očekuje korektan odnos političkih čimbenika u Hrvatskoj tijekom priprema za parlamentarne izbore, te izbjegavanje istupa koji bi doveli u pitanje ugled Srbije i njezinih dužnosnika, kao i ukupnih ostvarenih odnosa između dviju država, navodi se u odgovoru srbijanske vlade zastupniku Srpske radikalne stranke.
BEOGRAD - Glavni tužitelj Haaškog suda Serge Brammertz u utorak je, u odvojenim sastancima, u Beogradu razgovarao s predsjednikom srbijanskog Nacionalnog vijeća za suradnju s Haaškim sudom Rasimom Ljajićem i srbijanskim tužiteljem za ratne zločine Vladimirom Vukčevićem, a teme razgovora bili su detalji suradnje između Srbije i Haaga.
Na sastanku Brammertza i Ljajića zaključeno je da istraga u slučaju mreže pomagača bivših haaških bjegunaca spada u tehničke aspekte suradnje Srbije sa sudom i da ne predstavlja novi uvjet Srbiji, kao i da se razrješenje toga pitanja očekuje od nadležnih srbijanskih tijela, priopćilo je Nacionalno vijeće za suradnju s Haagom. Glasnogovornik srbijanskog tužiteljstva za ratne zločine Bruno Vekarić izjavio je da je na sastanku Brammertz-Vukčević bilo riječi o operativnim stvarima i pomagačima u skrivanju haaških bjegunaca. Brammertz bi se u srijedu trebao susresti sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem.
ŽENEVA - UN-ovo Visoko povjereništvo za izbjeglice izrazilo je u utorak zadovoljstvo nakom što su četiri zemlje jugoistočne Europe prihvatile Zajednički regionalni program pomoći izbjeglicama, koji bi im, drži UNHCR, mogao pomoći u pristupu EU.
Ministri vanjskih poslova Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore u ponedjeljak su potpisali deklaraciju kojom je definiran konačni okvir za rješavanje izbjegličkog pitanja u zemljama na jugoistoku Europe i dane smjernice za buduće djelovanje. "UNHCR raduje ta deklaracija. Nastala je nakon intenzivnih napora četiriju zemlja i predstavlja čvrstu obvezu njihovih vlada da surađuju na nacionalnoj i regionalnoj razini u rješavanju problema tog dijela Europe", navela je UN-ova agencija u priopćenju. Deklaracija, potpisana u Beogradu na konferenciji o rješavanju problema izbjeglih i prognanih, utvrđuje okvire zajedničkoga regionalnog programa trajnih rješenja za oko 74.000 izbjeglih i prognanih koji još žive u prihvatnim centrima, a usmjeren je na osiguranje odgovarajućeg stambenog zbrinjavanja.
STRASBOURG - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy iznio je u utorak svoju viziju budućnosti EU-a, po kojoj će zemlje članice eurozone ubrzati i produbiti svoju integraciju, dok će šira skupina zemalja izvan eurozone ostati slabije povezana.
Govoreći studentima u Strasbourgu, jednom od sjedišta Europskog parlamenta, Sarkozy je rekao da je model Europe "u dvije brzine" jedini način da se ostvari europska perspektiva zemalja koje se žele priključiti Uniji. "Sada nas je 27. Jasno da ćemo u određenom trenutku morati uključiti i Balkan. Tada će nas biti 32,33,34. Nitko ne misli da je federalizam, potpuna integracija, moguća s 33,34 ili 35 zemalja", rekao je francuski predsjednik. "Postojat će Europa 'dviju brzina': jedna koja se kreće prema jačoj integraciji u eurozoni i druga koja ide u pravcu konfederacije u EU-u", pojasnio je.
BRUXELLES - Europski povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn izrazio je u utorak zabrinutost zbog ekonomske situacije u Italiji i dramatičnog rasta kamata na talijanske državne obveznice. "Vrlo smo zabrinuti zbog ekonomske situacije u Italiji", rekao je Rehn na konferenciji za novinare nakon završetka sastanka ministara financija zemalja članica EU-a. Rehn je dodao da "se Italija nalazi pod velikim pritiskom tržišta" te da su kamate na talijansko zaduživanje "dramatično" porasle. Kamate koje su u utorak investitori tražili za talijanske obveznice s rokom dospijeća od deset godina dosegnule su 6,7 posto što je neodrživo na dulji rok. Talijanski javni dug iznosi 1900 milijardi eura, što je 120 posto njezina BDP-a. Italija je postala najveći predmet zabrinutosti u eurozoni, zbog straha da bi ona mogla postati nova Grčka.
BRUXELLES - Europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele ponovno je u utorak pozvao političke snage u Bosni i Hercegovini da što prije formiraju vladu na državnoj razini kako bi se provele potrebne reforme, uključujući i ustavne promjene. "Krajnje je vrijeme za formiranje vlade na državnoj razini kako bi se pokrenuo reformski proces. Potrebna je i ustavna reforma te zakon o popisu na državnoj razini", rekao je Fuele u Europskom parlamentu pred skupinom zastupnika Europskog parlamenta i njihovih kolega iz bosanskohercegovačkog parlamenta. Više zastupnika Europskog parlamenta iz različitih političkih skupina nedavno je oformilo skupinu pod nazivom "Prijatelji Bosne i Hercegovine". U Bosni i Hercegovini još nije formirana vlada na državnoj razini više od godinu dana od parlamentarnih izbora.
SARAJEVO - Gorući problem sve većeg broja pasa lutalica koji su preplavili gradove u Bosni i Hercegovine naveo je i troje državnih pravobranitelja da regiraju i u utorak upozore na potrebu da se time netko napokon ozbiljno pozabavi. Iz ureda pravobranitelja BiH objavljeno je neobično priopćenje u kojemu se navodi kako je od odgovarajućih tijela vlasti zatražena informacija o tome što se poduzima kako bi se napokon riješio problem čopora napuštenih pasa koji lutaju ulicama bosanskohercegovačkih gradova i sve češće napadaju ljude. Pravobranitelji su se napuštenim psima pozabavili nakon brojnih pritužbi stanovnika Sarajeva, koji drže kako su im zbog učestalih napada pasa ugrožena ljudska prava definirana Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Sarajevska hitna pomoć i bolnice izvijestili su o više od 900 slučajeva ugriza napuštenih pasa tijekom protekle dvije godine, zbog kojih su građani morali potražiti liječničku pomoć. Procjenjuje se kako je u cijeloj državi na tisuće takvih incidenata. Pse lutalice u BiH nitko ne uklanja s ulica tamošnjih gradova od 2009. godine, kada je državni parlament usvojio zakon o dobrobiti i zaštiti životinja.
Tim je zakonom praktično ukinuta šinterska služba, a lokalne zajednice dobile su obvezu izgradnje azila za pse koji bi ondje čekali udomitelje.