Potrošnja u industriji, po podacima koje je iznijela, pala je za 1,6 posto, prometu za 3,6 posto, poljoprivredi za 1,9 posto, a u građevinarstvu za 12,9 posto.
Padove potrošnje energije stručnjakinja Instituta dovodi u vezu s krizom te padom industrijske proizvodnje i građevinskih aktivnosti.
Budući da potrošnja u zgradama raste, a već ima 42,3 postotni udjel u ukupnoj potrošnji, jasno je da je u zgradarstvu i najveći potencijal za uštede, kazala je.
Smatra da se energetska učinkovitost u zgradama u Hrvatskoj može povećati za čak 90 posto, što bi uz uštede energije imalo pozitivan učinak na građevinarstvo, arhitekturu, energetiku i druga gospodarska područja. Primjerice, godišnja obnova tri posto zgrada u Hrvatskoj zahtijevala bi pet puta veću građevinsku aktivnost od trenutačne.
Da pomaka ima govore podaci o dosad energetski certificiranih 213 stambenih i 298 nestambenih zgrada u Hrvatskoj, prema podacima koje je iznijela Mirjana Čubrić Štefok iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Dodaje da je dosad educirano i ovlašteno oko 300 pojedinaca i pravnih osoba za energetsko certificiranje zgrada.
U Hrvatskoj se, napomenula je, primjenjuje europska regulativa iz područja energetske učinkovitosti, prihvaćena u sklopu pregovora za članstvo u Europskoj uniji.
Njemačka je, pak, odavno prepoznala značaj ušteda energije u zgradama, na koje se odnosi 30 posto potrošnje energije u toj zemlji, kaže energetski konzultant Meike Waechter. Poboljšanjem energetske učinkovitosti povoljno se utječe na dugoročni standard kućanstava, a smanjuje se i njemačka ovisnost o uvozu energenata, kaže Waechter.
Dodaje kako se država uključila financijskim potporama, povoljnom regulativnom i promocijom, a Njemačka razvojna banka povoljnim zajmovima. Sve je to pomoglo i njemačkom gospodarstvu koje je razvilo rješenja za unapređenje energetske učinkovitosti, pretvorivši to područje u uspješan izvozni sektor.