U knjizi je objavljeno dvadesetak tekstova od kojih se većina odnosi na doprinos Zadra hrvatskoj književnosti, kazalištu, kulturi i umjetnosti.
Autor počinje tekstom o Petru Zoraniću, autoru prvoga hrvatskog romana "Planine" objavljenu uz 500. obljetnicu Zoranićeva rođenja. Slijedi prilog o najstarijim novinama na hrvatskom jeziku "Kraljskom Dalmatinu" i književniku Ivanu Kreljanoviću, jednom od važnijih suradnika tih novina koje su počele izlaziti 1806. u Zadru.
Maštrović u knjizi piše i o fra Petru Krstitelju Bačiću i hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji, o jezikoslovcu Vatroslavu Jagiću i pjesnicima hrvatskoga književnoga romantizma, o suradnji don Šime Ljubića, prvoga hrvatskog arheologa, u "Zori dalmatinskoj". U tekstu "Zadar - metropola hrvatske moderne" Maštrović ističe da tamo djeluju, među ostalim, Ivo Vojnović, Vladimir Nazor, Milan Begović, Milutin Cihlar Nehajev i drugi. Dio knjige posvećen je i inozemnoj i domaćoj recepciji književnog stvaralaštva Milana Begovića koji je u pola stoljeća djelovanja u hrvatskoj književnosti u različitim književnim žanrovima ostavio brojna djela antologijske vrijednosti.
Autor je, među ostalim, u knjigu uvrstio i pisma Ive Vojnovića, a po njegovim tvrdnjama, riječ je o najopsežnijoj korespondenciji u hrvatskoj književnosti. Vojnović je, piše Maštrović, najčešće pisao ljudima iz kruga kazališta i književnosti, ali i brojnim uglednim naslovnicima u zemlji i inozemstvu. Velik dio te korespondencije čuva se u Državnom arhivu u Zadru, podsjeća Maštrović.
Čitateljima je ponudio i korespondenciju Zdenke Marković i Ive Andrića, nazvavši ju književnim prijateljstvom. Pisma su napisana između 1918. i 1932., a ta ostavština čuva se u književnom arhivu HAZU-ova Zavoda za povijest hrvtaske književnosti kazališta i glazbe.
Pišući o ulozi Zadra u povijesti hrvatskoga srednjovjekovnog kazališta, napominje da su početci hrvatske drame i kazališta povezani s tim gradom te kako je riječ o srednjovjekovnim liturgijskim dramama i obrednim igrama na latinskom jeziku, prikazanjima, mirakulima i legendama na hrvatskom jeziku.
Knjiga završava tekstom o međunarodnom priznanju hrvatskog jezika u početku 2008., a inicijativu je pokrenula Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, na čelu koje je tada bio Maštrović.