Nije pri tome uopće sporno da se progone oni koji ne poštuju zakonske odredbe, napominje u komentaru "Nužnost prekida" glavni urednik Ivan Miklenić te dodaje kako je prijeporno što se tom uspostavljanju pravde "pristupa selektivno, pristrano, ne radi služenja općemu dobru hrvatskoga društva i hrvatske države, već radi promicanja parcijalnih interesa određenih društvenih grupa i centara moći".
Podsjeća kako je opće poznato da su u Hrvatskoj počinjene gotovo neizmjerne štete na račun općega dobra, a da za to nema istraga niti ikakvih planova da bi se to istražilo. Pritom navodi kako je u javnosti više puta iznesen podatak da je u sanaciju banaka uloženo 87,4 milijarde kuna da bi te sanirane banke bile prodane za 5,4 milijarde kuna, a javnost nikada nije obaviještena da se išta poduzelo ili da će se poduzeti da se istraži tko je na tolikoj razlici silno profitirao na račun državnog proračuna. Ili zašto nikada nije istraženo tko je to i komu pogodovao da od 2000. do sada u državni proračun nije uplaćeno 35 milijarda kuna poreza i doprinosa?
Uz neka dobra rješenja Hrvatski sabor u 6. sazivu, kako se ocjenjuje u komentaru, donio je vrlo kontroverzne ustavne promjene među kojima je apsurdna marginalizacija hrvatske dijaspore, veći broj polovičnih rješenja, a također neke sa stajališta katoličke etike potpuno neprihvatljive, kao što je zakon o suzbijanju diskriminacije ili dopuna zakona o potpomognutoj oplodnji. I taj saziv propustio je promijeniti zakon o pobačaju koji se vuče iz komunističkoga zakonodavstva, a nije imao snage, uz ostalo, omogućiti stvaran razvoj demokracije promjenom izbornoga zakonodavstva, te će se i dalje birati s tzv. lista "saborski", a ne "narodni" zastupnici, a neki glasovi dani jednima pripisivati drugima, velikima, upozorava se u komentaru.
Navodi se da su izostali čak i pokušaji malo dublje analize cjelokupna rada 6. saziva Hrvatskoga sabora, zakonodavnog tijela koje je presudno u oblikovanju okvira i pravila funkcioniranja i države i društva. "Izostanak jednoga i drugoga očit je znak da se javnost i hrvatski građani žele držati u neznanju, a to je potvrda da se u Hrvatskoj umjesto transparentne demokracije sustavno i smišljeno njeguje netransparentna manipulacija", tvrdi se u komentaru.
Po ocjeni tjednika, za hrvatske građane, društvo i državu nije toliko bitno tko će sjesti u ministarske i saborske fotelje - a baš se to želi javnosti nametnuti kao biti ili ne biti - već je bitno ima li u Hrvatskoj snage i volje zaustaviti rastakanje temeljnih etičkih vrjednota i omogućiti stvaran razvoj demokracije, funkcioniranje pravne države jednako prema svima, jer je samo to temelj uspostave stvarne društvene pravde i izgradnje zdrava i hrvatskim komparativnim prednostima primjerena gospodarstva te oblikovanja hrvatskoga subjektiviteta u međunarodnoj zajednici u skladu sa zasadama međunarodnoga prava i digniteta suverenih država.
"Potrebna je vlast koja će prekinuti s dosadašnjim zloporabama legalnih i legitimnih moći i s njihovim neprimjenjivanjima za služenje općem dobru", navodi se, uz ino, u komentaru.