Nakon sastanka s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem u Uredu predsjednika Ivanova su novinari upitali što će Makedonija učiniti nakon što je u posljednjem izvješću o napretku Europska komisija u potpunosti izostavila pridjev makedonski, i u pogledu jezika i u pogledu naroda i u pogledu državnih institucija.
"Time se dira u nešto što je najsvetije, najosjetljivije za makedonski narod i to je izazvalo osobito snažnu reakciju cijelog društva u Makedoniji", rekao je Ivanov istaknuvši da je na to "osobito snažno reagiralo makedonsko društvo u cjelini jer je to dovelo do toga da Makedonija sad sumnja u iskrenost namjera EU i same Grčke, koja je ispočetka taj problem postavljala samo u sklopu UN-a a sada ga očito širi dalje".
Ivanov je istaknuo da ga "smeta što je time EK na neki način odabrala stranu jer ne primjenjuje vlastita načela jednakosti svih zemalja" i da ne stoje objašnjenja da se EU služi terminologijom UN-a jer je u Registru UN-a jasno istaknuto da je jezik u toj državi makedonski.
"U svim rječnicima, enciklopedijama i na sveučilištima gdje postoje katedre ili lektori za makedonski jezik taj jezik postoji, a sad se oni usuđuju brisati ga", rekao je Ivanov, te dodao: "Od EU tražimo da se ponaša europski".
"Zamislite paradoks - na koga se onda odnose ta izvješća, na koji narod i kojim jezikom taj narod govori?", upitao je Ivanov.
Ivanov je podsjetio da je Makedonija još 2008. trebala biti članica NATO-a, ali to nije uspjela ostvariti zbog blokade Grčke koja joj nedopušta korištenje imena Makedonija, jer tvrdi da to ime pripada njezinom kulturnom nasljeđu.
Makedonija je status kandidata za članstvo u EU stekla još 2005., dobila je nekoliko pozitivnih izvješća EK, ali zbog problema s imenom i dalje ne može dobiti datum početka pregovora.
Ivanov je ocijenio da je "Republika Makedonija sada u stanju iracionalnosti, jer je ispunila doslovno sve zahtjeve koje joj EU postavila", a ne može napredovati na svom europskom putu, što nije bio slučaj s drugim državama kad su ispunile preduvjete.
Stoga od EU Makedonija traži da ista načela primjenjuje na sve države i da primjeni postojeći pozitivan primjer rješenja međudržavnog spora kako su postigle Hrvatska i Slovenija.
Odgovarajući na novinarsko pitanje, predsjednik Josipović kazao je kako Hrvatska čvrsto zastupa stajalište da bilateralna pitanja ne smiju utjecati na primitak pojedine države u EU.
"Hrvatska sasvim sigurno svojim susjedima neće uvjetovati članstvo ikakvim bilateralnim problemima i njihovim rješavanjem, već će aktivno svima pomagati na putu u EU ", kazao je Josipović, izrazivši uvjerenje da se to, kao dio konstruktivne i mirotvorne politike, neće mijenjati ni nakon predstojećih parlamentarnih izbora, neovisno o njihovom ishodu.
Na pitanje o tome može li se Hrvatska, kojoj je EU namijenila ulogu mosta prema regiji, aktivnije uključiti u rješavanje problema između Grčke i Makedonije, Josipović je kazao da bi to možda bilo dobro, pod uvjetom da to obje strane budu željele.
Hrvatska se, po riječima svoga predsjednika, prema Makedoniji jasno odredila jer ju je priznala pod njezinim ustavnim imenom, a u komunikaciji s međunarodnim organizacijama koristi terminologiju iz Registra UN-a.