Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je u rujnu industrija oslabila za 1,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Pritom njih troje očekuje pad proizvodnje između 1 i 5,5 posto, dok dvoje očekuje rast za 2 posto.
Razloge za pad proizvodnje makroekonomisti nalaze u usporavanju rasta europskih gospodarstava, najvećih hrvatskih trgovinskih partnera, zbog čega slabi tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima.
„Pad potražnje s inozemnih tržišta ukazuju na zadržavanje nepovoljnih kretanja u industriji. Nepovoljno na proizvodnju utječu i proces restrukturiranja u industriji, topliji vremenski uvjeti, rast zaliha gotovih proizvoda u prethodnim mjesecima te slaba domaća potražnja“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Podaci o industrijskoj proizvodnji posljednjih mjeseci znatno osciliraju. Nakon blagog pada u svibnju, u lipnju je industrija ojačala 1,8, a u srpnju 0,9 posto, što je bila posljedica punjenja zaliha uoči turističke sezone.
Međutim, u kolovozu je industrijska proizvodnja potonula oštrih 4,4 posto, pa je ukupno u prvih osam mjeseci ove godine bila za 1,7 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Moguće je, smatra dio makroekonomista, da će u rujnu industrija ponešto ojačati.
„U rujnu očekujemo rast proizvodnje zahvaljujući obnavljanju zaliha te i dalje solidnoj inozemnoj potražnji za kapitalnim dobrima“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
No, dodaje i da „slabost domaće potrošnje, niska konkurentnost i restrukturiranje brodogradilišta negativno utječu na industrijsku proizvodnju.
DZS će danas objaviti i izvješće o zaposlenosti u rujnu. Nakon pet mjeseci rasta, u kolovozu je broj zaposlenih pao za otprilike 2.200 osoba, ili 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, na ukupno 1,424 milijuna.
Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je u rujnu, zbog završetka turističke sezone, broj zaposlenih pao za 11.000. Svi anketirani očekuju pad broja zaposlenih, i to između 4.000 i 16.000.