Prema podacima DZS-a, u rujnu su cijene dobara i usluga, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u odnosu na kolovoz porasle za 0,4 posto, dok su u odnosu na rujan prošle godine bile veće za 2,2 posto.
To predstavlja jačanje inflacije, s obzirom da je u kolovozu iznosila 2,0 posto, a to je i veći rast cijena nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je da su u rujnu potrošačke cijene u prosjeku porasle za 2,0 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se između 1,8 i 2,2 posto.
„Podaci pokazuju da je inflacija i dalje pod kontrolom, nema većih pritisaka na cijene, pa očekujem da će u cijeloj ovoj godini inflacija ostati malo iznad 2 posto. Rast inflacije u rujnu ponajviše je posljedica sezonskog rasta cijena odjeće i obuće, s obzirom na završetak ljetnih rasprodaja, a ponešto su porasle i cijene prehrane. No, nema nekih značajnijih pritisaka na strani potražnje“, kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.
Ističe i da se na svjetskim tržištima stabilno kreću cijene nafte i drugih sirovina, pa nema značajnijih pritisaka na cijene ni s te strane.
„Zbog baznog učinka, na godišnji rast inflacije i dalje najviše utječe rast cijena energije i prehrambenih proizvoda, iako nešto sporijom dinamikom nego prethodnih mjeseci, dok pritisak domaće potražnje na rast cijena i dalje izostaje. Naime, isključe li se cijene energije i prehrane, rast potrošačkih cijena je znatno manji. Isključimo li cijene energije iz ukupnog indeksa potrošačkih cijena, rast je iznosio 1,2 posto, a isključimo li energiju i prehranu, rast je iznosio tek 0,3 posto godišnje“, pišu analitičari Raiffeisen banke u osvrtu na izvješće DZS-a.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u rujnu su prema kolovozu najviše porasle cijene odjeće i obuće, 9,3 posto, jer su završene ljetne rasprodaje, a u prodavaonice su stigle nove kolekcije za jesen i zimu. Na godišnjoj su, pak, razini cijene odjeće i obuće pale za 6,5 posto.
Cijene prehrane i bezalkoholnih pića u rujnu su, u odnosu na kolovoz, porasle 0,3 posto, dok su na godišnjoj razini ojačale 3,0 posto.
Cijene obrazovanja ojačale su na mjesečnoj razini 1,0 posto, dok su na godišnjoj porasle 0,8 posto.
Osjetniji rast, 0,4 posto, zabilježen je u rujnu na mjesečnoj razini i u sektoru prometa, što je posljedica rasta cijena goriva i maziva za osobna vozila za 0,3 posto.
Na godišnjoj su razini, pak, cijene u prometnom sektoru porasle za 7,6 posto, pri čemu su cijene goriva skočile za 15,9 posto.
Na godišnjoj su razini snažno, 7,8 posto, porasle i cijene alkoholnih pića i duhana. No, na mjesečnoj su razini ostale nepromijenjene.
Cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva porasle su u odnosu na kolovoz za 0,2 posto, a u odnosu na rujan prošle godine za 3,5 posto.
Od početka godine inflacija se kreće u uskom rasponu, pa je tako njezina najniža razina zabilježena u siječnju i srpnju, kada je iznosila 1,9 posto, dok je najvišu razinu od 2,6 posto dosegnula u ožujku.
„Do kraja godine utjecaj rasta cijena nafte na rast indeksa potrošačkih cijena sve će više iščezavati sa slabljenjem baznog učinka. Nadalje, više proizvođačke cijene u trenutnim uvjetima stagnacije ne uspijevaju se preliti na krajnjeg potrošača, pa će ovu godinu obilježiti vrlo umjerena inflacija. Prosječan rast potrošačkih cijena u 2011. vjerojatno će biti tek blago iznad 2 posto“, zaključuju analitičari Raiffeisen banke.