ZAGREB
Pokretanje istrage protiv HDZ-a ne smije se zloupotrijebiti u predizbornoj kampanji, rekao je u četvrtak izvjestitelj za Hrvatsku u Europskome parlamentu Hannes Swoboda, a zastupnica Doris Pack drži kako se ni druge stranke nisu ponašale puno drukčije od HDZ-a te da je riječ o "snažnoj predizbornoj galami", javio je Deutsche Welle na svojoj internetskoj stranici. Austrijski socijaldemokratski zastupnik i izvjestitelj za Hrvatsku u EP-u smatra da i u "trenucima kada se vodi istraga protiv nekolicine članova HDZ-a Hrvatska mora pokazati i dokazati da se istrage provode korektno". Swoboda je naglasio kako je osobno uvijek bio protiv preuranjene presude, te da sudovi, državno tužiteljstvo i sva pravosudna tijela moraju djelovati otvoreno i slobodno. Sudovi moraju djelovati bez pritiska s bilo koje strane, drži Swoboda. Istragom se ne smiju služiti ni vlada ni oporba, a pravosudna se tijela moraju ponašati kao i u svakom drugom slučaju i kao da se uskoro ne održavaju izbori, poručio je dodajući da se "ne radi se o cijeloj stranci, jer postoje mnogi suradnici i članovi stranke koji se korektno ponašaju". "Od pravosuđa očekujem da djeluje i da preispita sve one osobe koje su se ogriješile, kazao je Swoboda dodajući da "jedno je odluka sudova, a drugo odluka birača. Jedno je pravosudna, a drugo politička odluka" te da "drži hrvatske birače dovoljno zrelima da izvuku svoje zaključke iz istraga odnosno presuda". Također je podsjetio na to da "do presude vrijedi presumpcija nevinosti". Njemačka konzervativna zastupnica u Europskom parlamentu Doris Pack smatra da činjenica da se jedna stranka nalazi pred sudom zbog financiranja stranke, nije ništa novo u svim demokratskim državama. Ona je izrazila uvjerenje da "aktualni slučaj s HDZ-om nije jedini" te dodala da "ne može zamisliti da su se druge stranke u Hrvatskoj bitno drukčije ponašale od HDZ-a" upozorivši da je nužno pridržavanje pravila i zakona o financiranju stranaka. Iz Europske komisije kažu da ne komentiraju pojedinačne slučajeve, ali da je u pristupnim pregovorima s Hrvatskom Komisija dala posebnu važnost reformama na području pravosuđa i borbe protiv korupcije, navodi Deutsche Welle. Hrvatska je na tim područjima ostvarila znatan napredak: pravosudni okvir i institucije postoje. EK je poručila da sada od Hrvatske očekuje da nastavi na tom napretku i da istražna i pravosudna tijela obavljaju svoju dužnost u skladu s njihovim mandatom i u punom poštivanju zakonskih okvira, piše Deutsche Welle.
PARIZ
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je izjavio u četvrtak na televiziji da vjeruje da će Grčka izaći iz krize, ali je naglasio da je njezino prihvaćanje u eurozonu 2001. bila pogreška. "To je bila pogreška jer je Grčka ušla u eurozonu s lažnim podacima, ona nije bila spremna", rekao je i dodao da se ta zemlja može spasiti zahvaljujući odlukama summita u Bruxellesu, donešenim u noći između srijede i četvrtka. Francuski predsjednik je podsjetio da su glavne odluke prihvaćene na tom summitu, posebice odbitak 50 posto grčkog duga, čime će grčki dug privatnom sektoru s 200 milijardi eura pasti na 100 milijardi eura. "To je trebalo učiniti. Da je jučer euro eksplodirao, cijela Europa bi eksplodirala", rekao je Sarkozy u tv-intervjuu koji su prenijeli kanali TF1 i France 2. "Da je Grčka pala u stečaj, uslijedio bi proces koji bi povukao cijeli svijet", dodao je Sarkozy. "Jučer smo donijeli važne odluke kojima je izbjegnuta katastrofa", zaključio je.
BERLIN
Njemačka kancelarka Angela Merkel pozdravila je u četvrtak na konferencije za novinare u Berlinu uspjeh summita eurozone i inzistirala na potrebi nastavka strukturnih reformi. "To je dobar paket, ali trebaju ga pratiti nove etape strukturnih reformi", rekla je o Italiji i Španjolskoj. Merkel je govorila nakon susreta s glavnim tajnikom NATO-A Andersom Foghom Rasmussenom i ponovno inzistirala na neovisnosti Europske središnje banke (ECB), odgovorne za stabilnost cijena. Zemlje eurozone postigle su u četvrtak dogovor u pogledu antikriznog plana uz veliko smanjenje grčkog duga i mobilizaciju 1.000 milijardi eura radi sprečavanja širenja krize. Dogovor o smanjenju grčkog duga dio je velikog programa za rješavanje krize.
ATENA
Grčka je s umjerenim olakšanjem dočekala dogovor eurozone radi rješenja problema duga, čiji teret će i dalje biti težak za zemlju i od stanovništva će zahtijevati velike žrtve. Nakon maratonskih pregovora u Bruxellesu, grčki premijer George Papandreu se vratio u Atenu i posjetio predsjednika Carolosa Papuliasa i izrazio nadu da će ta "povijesna odluka za cijelu Europu biti dovoljna za umirenje tržišta i zaustavljanje napada i spekulacija na euro". U tv obraćanju tijekom večeri Papandreu se obvezao da će nastaviti raditi kako bi Grčka postala produktivna i pozvao je na jedinstvo svih Grka. Nakon dogovora s bankama o odbitku 50 posto grčkog duga privatnom sektoru smanjivši ga za 100 milijardi eura, Atena će početi dug i osjetljiv proces razgovora sa svakim od svojih vjerovnika. Ukupni grčki dug je 350 milijardi eura. Taj će proces početi za dva do tri tjedna, rekao je Petros Christodulu, šef agencije za grčki javni dug. Postignuti dogovor će skinuti teret sa srednje klase i okrenuti novu stranicu za zemlju, pogođenu najtežom recesijom u prošle četiri godine. "Moramo nastaviti intenzivno raditi kako bi promijenili sve što nas je pogodilo. Kriza nam daje priliku i dogovor nam daje vrijeme da odlučimo što je važno za Grčku", naglasio je Papandreu, prenosi AFP.
WASHINGTON
Američki predsjednik Barack Obama pozdravio je u četvrtak sporazum koji je tijekom prošle noći postignut u Bruxellesu za spas euro zone, ocijenivši da donesene odluke predstavljaju "bitnu osnovu" na putu rješavanja dužničke krize u Europi. "Veselimo se važnim odlukama koje je prošle noći u Bruxellesu donijela Europska unija. One predstavljaju bitnu osnovu za rješavanje cjelokupne krize u zoni eura", ocijenio je američki predsjednik u priopćenju. On je dodao kako taj plan treba što prije početi primjenjivati istaknuvši kako će SAD nastaviti podupirati Europsku uniju i svoje europske saveznike u njihovim naporima na pronalaženju rješenja postojeće krize u trenutku kada i SAD i Europa zajednički rade na tome da podupru svjetski gospodarski oporavak. Susrećući se tijekom poslijepodneva s češkim premijerom Petrom Nečasom u Ovalnom uredu Bijele kuće Obama je sporazum iz Bruxellesa označio "prvom važnom etapom" inzistirajući ponovo na što bržoj primjeni postignutog plana. "Poruka prema kojoj oni (Europljani) žele riješiti problem na vrlo ozbiljan način smirila je tržišta diljem svijeta", istaknuo je Obama. "Ključno je sada osigurati potpunu i odlučnu primjenu (sporazuma). Imam veliko povjerenje u europsko vodstvo da će to i napraviti", kazao je Obama. Čelnici zemalja eurozone postigli su prošle noći u Bruxellesu sporazum o otpisivanju 50 posto grčkoga duga i jačanju kreditnih sposobnosti Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), koji će biti povećan na 1000 milijardi eura, kako bi mogao priteći u pomoć prezaduženim članicama eurozone.
BERLIN
NATO će u petak potvrditi da će 31. listopada okončati svoju vojnu operaciju u Libiji, izjavio je u četvrtak glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen na konferenciji za novinare održanoj s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu. "Prije tjedan dana odlučili smo završiti vojnu operaciju u Libiji. Sutra ćemo potvrditi tu odluku", rekao je. "U potpunosti smo izvršili našu misiju", rekao je i dodao da će u slučaju da nova libijska vlada to zatraži, NATO pomoći u demokratskoj tranziciji. Vijeće sigurnosti UN je u četvrtak završilo mandat tijekom kojeg je bila dozvoljena uporabe sile u Libiji, sedam mjeseci nakon početka intervencije protiv Gadafijeva režima, unatoč pozivima libijske prijelazne vlade da produži misiju. NATO će se sastati u petak u Bruxellesu kao bi službeno proglasio završetak zračnih udara, unatoč pozivima novog režima.
DUBAI
Saif al-Islam Gadafi u strahu za svoj život uhvate li ga u Libiji, pokušava organizirati avionski let iz skloništa u pustinji ravno u pritvor Međunarodnoga kaznenog suda u Den Haagu, rekao je u četvrtak jedan libijski dužnosnik. Još se ne zna mnogo o tome planu, a Reuters nije uspio dobiti ni službenu potvrdu, ali čini se da se nakon što su mu pobunjenici iz osvete prije tjedan dana smaknuli oca Moamera Gadafija, 39-godišnji Saif skrio kod nomada u Sahari i sad traži sklonište u inozemstvu. Čak i da može do dijela golema bogatstva što ga je Gadafijev klan sklonio u inozemstvu tijekom 42-godišnje vladavine Moamera Gadafija, ipak mu optužnica ICC-a zbog uloge u gušenju pobune ograničava dostupne opcije. To je možda objašnjenje, piše Reuters, zašto Saif razmatra mogućnost predaje ICC-u, a njegova mati i preživjela braća i sestre jednostavno su pobjegli u Alžir i Niger. ICC zahtijeva od zemalja potpisnica da predaju osumnjičenike i već je objavio da pokušava potvrditi informaciju o tome gdje je Saif al-Islam Gadafi i koje su mu namjere. Vjeruje se da je sa Saifom i nekadašnji šef libijskih obavještajaca Abdulah al-Senusi. On je treći optuženik s ICC-ova popisa. Prvi je bio Moamer Gadafi. Jedan izvor u libijskome nacionalnom prijelaznom vijeću rekao je da su dvojica preživjelih optuženika zajedno, da ih štite Tuarezi u tzv. Trokutu, uz alžirsku i nigersku granicu.
LJUBLJANA
Što učiniti sa slovenskim bankama u državnom vlasništvu kako bi se riješile "kreditnog grča" i ponovno počele kreditirati poduzeća i kako potaknuti nov gospodarski rast da bi se zemlja izvukla iz krize bile su glavne teme o kojima su u međusobnom predizbornom sučeljavanju na Slovenskoj televiziji u četvrtak navečer govorili Janez Janša, Zoran Janković i Gregor Virant, glavni konkurenti za mjesto premijera nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 4. prosinca. Janša, čija je Slovenska demokratska stranka (SDS) prema većini anketa za sada u prednosti pred Jankovićevom Pozitivnom Slovenijom i Virantovom Građanskom listom, založio se za saniranje bankarskog sustava te istaknuo da ne podupire novo zaduživanje države kako bi se potaknuo nov gospodarski razvoj. Janša bi kao premijer poreznim i drugim olakšicama stimulirao ponovni rast srednjih i malih poduzeća. Janković, bivši čelnik trgovačkog lanca Mercator, rekao je da bi kao premijer pokrenuo gospodarski rast kreditiranjem poduzeća koja se razvijaju, imaju programe i osigurano tržište te stvaraju novu vrijednost. Do sredstava za nov razvoj došao bi štednjom i racionalizacijom bez dodatnog zaduživanja. Usprotivio se tezi da je potrebno prodati sva poduzeća i banke u državnom vlasništvu te istaknuo primjere tvrtki koje uspješno rade bez stranih investitora i vlasnika ako imaju dobro poslovodstvo. Janković je ukazao i na potrebu povećanja stope PDV-a za jedan posto, a kao cilj naveo smanjenje proračunskog deficita na tri posto BDP-a u roku od četiri godine i ponovne godišnje stope gospodarskog rasta od četiri posto. Gregor Virant, nekadašnji ministar javne uprave u vladi Janeza Janše od 2004. do 2008., zalaže se za potpuno povlačenje države iz vlasništva najvećih domaćih banaka i velikih tvrtki. Država se, po njegovim riječima, treba prestati baviti upravljanjem poduzećima i efikasno obavljati svoju osnovnu djelatnost, a to je da bude kvalitetan administrativni servis građanima i gospodarstvu, a banke i poduzeća u državnom vlasništvu trebalo bi prodati "na transparentnim javnim natječajima". Sva trojica mandatarskih kandidata naglasila su da se zalažu za jačanje pravne države i progon gospodarskog kriminala.
TUNIS
Islamistička stranka Enahda i službeno je pobjednik tuniških općih izbora, održanih u nedjelju, osvojivši 90 od ukupno 217 mjesta u parlamentu odnosno 41,47 posto glasova, priopćilo je u četvrtak kasno navečer državno izborno povjerenstvo. Ova je stranka osvojila trostruko više nego drugoplasirana, sekularna stranka Kongres za republiku, koja je osvojila 30 mjesta u parlamentu, priopćio je predsjednik izbornog povjerenstva Kamel Džandubi. Riječ je o uvjerljivoj pobjedi umjerene islamističke stranke na izborima održanim u nedjelju, prvima nakon "arapskog proljeća" i svrgavanja režima predsjednika Zina Ben Alija, te će ta stranka i predložiti jednog od svojih dužnosnika za premijera. Parlament bi trebao pripremiti novi ustav, imenovati prijelaznu vladu i odrediti datum izbora krajem iduće ili početkom 2013. godine. Pobjeda Enahde, koja je bila progonjena za vrijeme bivšeg režima, bila je očekivana. Očekuje se da će ta stranka stupiti u koaliciju s dvije sekularističke stranke koje su nakon nje osvojile najviše glasova. Tuniški islamisti nastoje umiriti sekulariste i ulagače, uznemirene mogućnošću da islamisti preuzmu vlast u jednoj od najliberalnijih zemalja arapskog svijeta, najavljujući da neće sprječavati turistkinje da nose bikini na plažama ili uvoditi islamsko bankarstvo. Smatra se da Enahda pripada umjerenom i liberalnom spektru islamističkih stranaka u široj regiji. Njezin čelnik Rašid Ganuči uspoređuje njezin pristup s onim turskoga premijera Tayyipa Erdogana. Sadašnji tuniški premijer Bedži Said Sebsi izjavio je u četvrtak da nema nikakva razloga sumnjati u privrženost Enahde sekularnoj državi i demokraciji.
BAGDAD
Dvije bombe eksplodirale su u četvrtak u sjeveroistočnome dijelu Bagdada i ubile 18 ljudi, a ranile 37, objavila je policija. Prvom je bombom napadnuta policijska ophodnja u četvrti Uru, a druga je eksplodirala dok su spasilačke službe odvozile stradale, kažu bolnički izvori. U zadnjih nekoliko dana gerilci su organizirali više napada na bagdadske policijske snage, a mnogi su usmjereni protiv uglavnom nenaoružanih bagdadskih prometnika. U četvrtak prije najnovijih napada snajperist je ubio prometnika i još jednoga ranio u četvrti Saidiji na jugu glavnoga iračkoga grada. Bombom je napadnuta i prometna patrola u Sadr Cityju, u sjeveroistočnome dijelu grada. U tom su napadu ranjena dvojica policajaca i jedan civil. U četvrtak su bombama napadnute i dvije patrole iračke vojske u Bagdadu, a isti izvori javljaju kako je ranjeno osmero civila.