FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 4.30 sati

ZAGREB, 27. listopada 2011. (Hina) - Donosimo pregled važnijih vijesti do 4.30 sati.

BRUXELLES - Čelnici zemalja eurozone dogovorili su se na summitu u Bruxellesu da kreditna sposobnost Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) treba povećati na 1000 milijardi, ali još uvijek nema dogovora oko otpisa duga dijela grčkog duga. Diplomatski izvori navode da je postignuta suglasnost da se kreditna sposobnost EFSF-a poveća na 1000 milijardi, iako se u početku nije spominjala brojka. Kreditne sposobnosti, EFSF, koje su prvotno iznosile iznosile 440 milijardi, učinkom poluge povećali bi se višestruko. Na stolu su dva modela kojim bi se raspoloživa sredstva EFSF-a mogla višestruke povećati, a da pritom države članice ne daju nova jamstva. Prva je varijanta da se stvori namjenski investicijski instrument (SPIV), koji bi naslonjen na EFSF, a bio bi otvoren za sudjelovanje privatnih investitora i državnih fondova rastućih ekonomija poput Kine. SPIV bi onda kupovao državne obveznice prezaduženih zemalja eurozone i tako im pomogao da se financiraju po prihvatljivim kamatama. Prema drugom modelu, EFSF bi bio jamac investitorima u slučaju gubitka na državnim obveznicama u visini od 20 do 30 posto. To bi funkcioniralo na sljedeći način: zemlja u poteškoćama koja pokušava posuditi novac na financijskom tržištu izda državne obveznice, koje je teško plasirati jer investitori ne vjeruju u sposobnost države da vrati dugove. EFSF u tom slučaju umjesto da kupuje te obveznice, jamči da će pokriti dio mogućih gubitaka i tako privlači investitore. Moguća je i kombinacija dvaju modela te sudjelovanje Međunarodnog monetarnog fonda. Međutim, još nema pomaka oko oprosta grčkog duga. Čelnici eurozone traže od privatnog sektora, banaka i investicijskih fondova, da otpišu najmanje 50 do 60 posto svojih potraživanja prema Grčkoj, kako bi njezin javni dug postao održiv. U slučaju otpisa polovice potraživanja privatnog sektora, koji iznosi jednu trećinu ukupnog duga, do 2020. godine Grčka bi imala javni dug 120 posto BDP-a, što je i dalje vrlo visoka razina zaduženosti ali bi time dobila šansu za oporavak. Sadašnji grčki javni dug iznosi 350 milijardi eura, što je 162 posto njezina BDP-a.

BRUXELLES - Čelnici Europske unije postigli su u srijedu navečer dogovor o dokapitalizaciji banaka, prema kojem će one do 30. lipnja sljedeće godine morati osigurati obvezne rezerve u visini od devet posto kapitala visoke kvalitete kako bi se zaštitile od mogućih gubitaka. Dogovor je postignut na summitu čelnika svih 27 zemalja članica EU-a koji je završen u srijedu navečer, nakon kojeg je 17 čelnika eurozone nastavilo svoj summit. Do novog kapitala banke bi trebale doći sljedećim redoslijedom: najprije bi same trebala pokušati naći taj novac na financijskom tržištu, ako to ne uspije onda se obraćaju vladama u svojim državama, a zadnja je mogućnost obraćanja europskom fondu za financijsku stabilnost (EFSF). Zemlje EU-a su se u srpnju dogovorile da pojačaju otpornost banaka i propisale da banke moraju u rezervi imati sedam posto vlastitih sredstava visoke kvalitete do 2019. godine. Međutim, sada se traži devet posto i to ubrzano jer je potrebno osigurati da banke prežive gubitke na grčkim obveznicama. U izjavi koju su prihvatili čelnici na summitu kaže se da postoji "široki dogovor" o potrebi udjela kapitala najviše kvalitete u visini od devet posto (Core Tier 1). To se treba postići do 30. lipnja 2012. godine. Kapital najviše kvalitete jest kapital koji banke moraju imati u gotovini ili u instrumentima koji se mogu vrlo brzo pretvoriti u gotovinu. "Mjere za povratak povjerenja u bankarski sektor nužne su i hitno potrebne", kaže se u izjavi čelnika. One trebaju osigurati srednjoročno financiranje banaka kako bi se izbjegao kreditni slom i sačuvao dotok kredita realnom gospodarstvu.

JUBA - Južni Sudan je u srijedu priopćio da će se u njegovim školama početi podučavati na engleskom jeziku čime će se istisnuti arapski koji je bivši neprijatelj iz građanskog rata, pretežito muslimanski sjeverni Sudan, koristio kao sredstvo širenja islamskog zakona i arapske baštine. Pretežito muslimanski sjever nametnuo je islamski zakon i arapski jezik jugu koji se u srpnju otcijepio i postao najnovija država svijeta a gdje su većina stanovnika kršćani ili imaju tradicionalna vjerska uvjerenja. Odluka o jeziku znakovita je za južnosudansku viziju snažnije integracije s afričkim susjedima, rekao je Samson Wattara, profesor političkih znanosti na sveučilištu u Jubi.

"Promjena neće biti automatska i vjerojatno će biti složena ali južni Sudanci žele gledati prema jugu", rekao je Wattara agenciji Reuters. "To je odvajanje od doktrine arabizacije kojoj se ustrajno suprotstavljalo u različitim pobunama", rekao je. Južnosudanska vlada donijela je zakon kojim je engleski jeziik postao obvezan u osnovnim i srednjim školama, rekao je ministar informiranja Barnaba Marial Benjmain novinarima. "Pod vladom u Kartumu podučavano je na arapskom. Mi ćemo učiti naše nacionalne jezike u predškoli a dalje će poduka u matematici ili znanostima biti na engleskom", rekao je. Južni Sudan ima desetke lokalnih jezika i dijalekata ali su najrašireniji jezici engleski i arapski.

BRUXELLES - Zastupnici Europskog parlamenta podnijeli su 113 amandmana na nacrt rezolucije o Hrvatskoj, o kojima će Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta raspravljati i glasovati 17. studenoga. Parlamentarni izvijestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda predstavio je Vanjskopolitičkom odobru Eruopskog parlamenta 20. listopada nacrt rezolucije o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u EU. Riječ je o popratnoj, neobvezujućoj rezoluciji, o kojoj će se glasovati zajedno s rezolucijom kojom će Europski parlament dati pristanak na potpisivanje pristupnog ugovora, bez čega do potpisivanje ne može ni doći. Vanjskopolitički odbor će o tome glasovati 17. studenoga i onda ga uputiti na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta, koji će o tome glasovati 30. studenoga ili 1. prosinca. Nakon toga će Vijeće EU-a na sastanku 5. prosinca službeno prihvatiti nacrt Ugovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i tada će biti obavljene sve proceduralne pretpostavke za njegovo potpisivanje. Većina od 113 amandmana ne utječe bitno na sadržaj Swobodina prijedloga i dobrim dijelom je riječ o jezično dotjerivanu i pojašnjenjima.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙