Veliki performer i zabavljač, rođen na jučerašnji dan prije točno 200 godina, 22. listopada 1811., bio je sredinom 19. stoljeća najpoznatiji europski izvođač, obožavan kao prava rock zvijezda svojeg doba.
Tako američki javni radio "NPR" u članku posvećenom velikom glazbeniku piše da je "Liszt bio izuzetno popularan kod žena, koje su se doslovce bacale na njega, kidale mu odjeću, tukle se oko puknutih klavirskih žica i uvojaka njegove kose". Njegov je suvremenik, njemački književnik Heinrich Heine, čak bio skovao i novu riječ za tu pojavu - "lisztomanija".
Povodom 200. obljetnice rođenja tog svestranog glazbenika, velikog pijanističkog virtuoza i skladatelja klavirske romantike, 2011. je proglašena "Lisztovom godinom", koja je u Mađarskoj i drugdje obilježena brojnim koncertima. Vrhunac "Lisztove godine" bilo je jučerašnje obilježavanje "Svjetskog dana Liszta" brojnim koncertima diljem svijeta.
Franz Liszt (1811.-1886.), skladatelj, pijanist, dirigent i glazbeni pisac, rođenjem Mađar, odgajan u Beču i Parizu, jedan je od najkontroverznijih umjetnika što ih je povijest glazbe poznavala.
Rođen u privilegiranoj obitelji, koncertirao je od svoje devete godine. Izvrsni virtuoz velike karizme, fascinantne muzikalnosti i umjetničkog temperamenta, Liszt je bio i veliki inovator i istraživač na polju skladanja, kojega su njegovi suvremenici hvalili kao tehnički najnaprednijeg pijanista svojeg doba, a možda i najvećega svih vremena.
Prije nego se on pojavio na europskoj glazbenoj sceni bilo je nezamislivo da bi neki pijanist mogao privući ičiju pozornost, a kamoli osvojiti čitavu publike. Umjetnik izrazito dinamične osobnosti, koji je ljude zavodio na poseban, dramatičan način, u osvajanje Europe uputio se 1839. U sklopu svoje misije donio je radikalnu odluku da nikada neće sa sobom na pozornicu nositi note, što se tada smatralo nedostatkom dobroga ukusa.
Klavir je namjerno postavljao profilom prema publici kako bi mu mogla vidjeti lice, i čitavo je vrijeme izvedbe snažno zamahivao glavom tako da mu je duga kosa letjela na sve strane. Prvi je izvođač koji je pijanista stavljao u središte pozornosti. Ustvari, sve što danas prepoznajemo kao moderni klavirski recital – pa čak i sama riječ 'recital', njegova je invencija, piše "NPR".
Komponirao je ukupno oko 1400 djela, od kojih su danas najpopularnije "Mađarske rapsodije", niz od 19 klavirskih skladbi temeljenih na mađarskim narodnim pjesmama, koje je komponirao u dva navrata, između 1846. i 1853., te kasnije između 1882. i 1885. Tu su i "Mefistov valcer" (1882.-1883.), "Ljubavni san" (1850.), te veličanstveni oratorij "Christus" (1862.-1866.).
Kulturni utjecaj "lisztomanije" osjeća se i danas. Godine 1975. kontroverzni Ken Russell režirao je i film "Lisztomania" s Rogerom Daltreyjem iz engleske rock-skupine "The Who" u ulozi Liszta, a prije nekoliko godina francuska grupa Phoenix imala je hit s pjesmom također nazvanom "Lisztomania".