BRUXELLES
Europska komisija je primila na znanje izglasavanje Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije u Hrvatskom saboru te najavila da će analizirati jesu li u dopunjenom tekstu zakona uzete u obzir njezine primjedbe. "Primili smo na znanje prihvaćanje osjetljivog zakona u hrvatskom parlamentu. Ovim povodom ponavljamo važnost koju pridajemo, kao opće pravilo na zapadnom Balkanu, regionalnoj suradnji uključujući i onu koja je usmjerena na procesuiranje ratnih zločina te pozivamo Hrvatsku da osigura uvjete za nastavak konstruktivnog dijaloga u regiji o pitanju ratnih zločina", rekao je Peter Stano, glasnogovornik povjerenika za proširenje Štefana Fuelea. Na upit kakav bi utjecaj izglasavanje ovoga zakona moglo imati na hrvatsko pristupanje EU-u, Stano je rekao da je Komisija "ranije upoznala hrvatske partnere sa zabrinutošću koje ima u vezi s nacrtom zakona i da će analilizirati jesu li te zabrinutosti uzete u obzir u konačnom dopunjenom tekstu zakona".
BEOGRAD
Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu (ICJ) Srbija će do 4. studenoga predati dopunjenu protutužbu protiv Hrvatske za genocid, pišu u subotu beogradske ''Večernje novosti'', pozivajući se na neimenovani izvor u srbijanskoj vladi. Odgovor Srbije na hrvatske argumente na srbijansku protutužbu za genocid je gotov, materijal se trenutno tiska i bit će predan ICJ-u 4. studenog - posljednjeg dana predviđenog roka za odgovor, doznaje taj dnevni list u srbijanskoj vladi. Srbijanski podnesak bit će podijeljen u nekoliko tomova i najvjerojatnije će imati više od tisuću stranica, nakon čega će ICJ Zagrebu dati dodatno vreme da prouči novu argumentaciju te eventualno odgovori, a zatim će zakazati ročište, navodi list. Srbija, doznaje list, u rukama ima nekoliko argumenata zbog kojih vjeruje da ima dobre izglede u procesu pred ICJ-om. Jedan od najjačih je, kako se ističe, nepravomoćna presuda Haaškog suda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču za zločine tijekom akcije ''Oluje''.
BRUXELLES
Ministri financija eurozone zatražit će od privatnih banaka i investicijskih fondova da otpišu veliki dio potraživanja od Grčke, izjavio je u subotu predsjednik euroskupine Jean-Claude Juncker. "Složili smo se oko potrebe znatno većeg doprinosa privatnog sektora u spašavanju Grčke", izjavio je Juncker u Bruxellesu, gdje se u subotu održava sastanak ministara financija 27 zemalja članica EU-a. Sastanak ministara financija samo je jedan u nizu koji se održavaju ovih dana kako bi se dogovorilo sveobuhvatno rješenje za dužničku krizu u eurozoni. Ministri financija eurozone u petak su donijeli načelnu odluku o isplati šestog obroka od osam milijardi eura koji je dio paketa pomoći u iznosu od 110 milijardi eura dogovorenog u svibnju 2010. godine. Odobrenje je dano nakon što je grčki parlament prihvatio nove drakonske mjere štednje i šesti obrok paketa pomoći trebao bi biti isplaćen do polovice studenoga. Prema izviješću EU-a, Međunarodnog moneternog fonda i Europske središnje banke, koje je u petak predstavljeno ministrima financija eurozone, privatni vjerovnici trebat će pristati na otpis 50 ili 60 posto svojih potraživanja.
MISRATA
Čelnik vojnog odbora libijskog Nacionalnog prijelaznog vijeća (NTC) sa sjedištem u Misrati izjavio je u subotu da se neće provesti obdukcija tijela bivšeg libijskog vođe Moamera Gadafija koje je izloženo u tome gradu. "Neće biti obdukcije danas (subota) ni koji drugi dan. Nitko neće otvarati (Gadafijevo) tijelo", rekao je novinaru France Pressea glasnogovornik vojnog odbora u Misrati Fati Bašaga. Izjavu su novinaru potvrdila još dva člana vojnog odbora u Misrati. Moamer Gadafi (69) koji je bio u bijegu nakon pada Tripolija koncem kolovoza, zarobljen je u četvrtak u svom rodnom kraju u Sirtu, 360 km istočno od Tripolija, i nedugo zatim ubijen hicima iz vatrenog oružja. Još nije jasno je li ubijen ili je poginuo u unakrsnoj vatri. Informacije su govorile o mogućoj obdukciji u subotu. Tijelo bivšeg libijskog vođe izloženo je u hladnjači na tržnici u predgrađu Misrate, kamo je u noći na subotu dopremljeno i tijelo njegova sina Mutasima. U subotu ujutro, više desetaka znatiželjnika, stanovnika Misrate, stajalo je u redu kako bi vidjeli trupla koja su na madracima ležala na zemlji, prekrivena tkaninom koja je otkrivala samo glavu. Tisuće ljudi su već došle vidjeti tijelo bivšeg vođe, stvorivši red dug više stotina metara.
LJUBLJANA
Slovenija će nastaviti nadmetanje s Azerbajdžanom za mjesto nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a iz skupine istočnoeuropskih država unatoč velikoj prednosti koju je u devetom krugu glasovanja u petak stekao Azerbajdžan, objavilo je u subotu slovensko ministarstvo vanjskih poslova. "Iako je Azerbajdžanu u devetom krugu glasovanja uspio preokret, Slovenija će se nastaviti časno boriti", rekao je slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar koji je svoj boravak u New Yorku produžio na ponedjeljak kad se očekuje deseti krug glasovanja. Žbogar je ocijenio da je Azerbajdžan stekao prednost jer je za njega u zadnjem krugu glasovao velik broj islamskih država i jer su o glasovima odlučivali predstavnici država članica bez konzultacija s prijestolnicama, pa se radilo o "borbi Davida s Golijatom". Slovenski diplomati najavljuju da će tijekom vikenda obaviti dodatne konzultacije sa zemljama članicama kako bi poduprle slovensku kandidaturu.
BERLIN
Dvoje Rusa uhićeno je u utorak u Njemačkoj pod optužbom da se već dvadesetak godina bave špijunažom, piše njemački tjednik Der Spiegel u nedjeljnom broju, iz kojega su dijelovi objavljeni u subotu. Muškarac i žena koji nose njemačka imena, zadržani su pošto ih je uhitila savezna kriminalistička policija (BKA) u Ballingenu, četrdesetak kilometara južno od Stuttgarta i u Marburgu, 70 km istočno od Koelna, piše časopis. Sumnja se da su radili za rusku vanjsku obavještajnu službu (SVR), ali zasad nije jasno kakav su imali zadatak, dodaje list. Dvoje uhićenika niječu optužbe koje im se stavljaju na teret. Kako navodi Der Spiegel, policija je uhitila ženu dok je preko odašiljača slušala šifrirane poruke. Navodni špijuni imali su austrijske putovnice u kojima se kao mjesto rođenja muškarca navodi Argentina, a žene Peru, ali su istražitelji nakon provjere u Latinskoj Americi utvrdili da su ti podaci lažni. Riječ je o prvom ovakvom slučaju u Njemačkoj od ujedinjenja prije 20 godina, ističe tjednik.
MOSTAR
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić zauzeo se u subotu za održavanje izvanrednih izbora u Bosni i Hercegovini ukoliko se do Nove godine ne postigne dogovor o ustroju Vijeća ministara budući da je već proteklo godinu dana od izbora u toj zemlji. "Ukoliko do Nove godine ne formiramo Vijeće ministara, tada bi već trebalo razmišljati o izvanrednim izborima. Mogućnost izvanrednih ili pak prijevremenih izbora nije predviđena u zakonu i to bi se moralo riješiti kao prethodno pitanje", rekao je Tihić u intervju za banjalučke Nezavisne novine. Dodao je kako ne misli da bi novi izbori značajno promijenili političke odnose u Parlamentu BiH. Za posljednju krizu oko neuspostave vlasti optužio je dva HDZ-a koji po njegovim riječima uvjetuju uspostavu vlasti na državnoj razini rekonstrukcijom Vlade Federacije BiH iz koje su bošnjačke stranke isključile dva HDZ-a za koje je glasovalo 90 posto Hrvata na posljednjim izborima.
LJUBLJANA
Nova slovenska vlada morat će već u siječnju iduće godine zamrznuti mirovine, socijalna primanja i plaće u javnom sektoru, ali i provesti strukturne reforme koje je predlagala vlada Boruta Pahora, ocijenio je u subotu u razgovoru za ljubljansko "Delo" ministar za europske poslove i razvoj Mitja Gaspari. Ako nova vlada bez obzira na njen sastav ne prihvati interventni zakon koji je predlagala Pahorova vlada, ali ga je parlament pred raspuštanjem odbio razmatrati, mogla bi reagirati Europska unija jer bi se pokazalo da Slovenija nema operativnih rješenja i mjera koje dokazuju da kontrolira svoj položaj, rekao je u razgovoru Gaspari koji je 11 godina djelovao kao ministar u raznim vladama, a jedan mandat bio i guverner središnje banke. "Europsku uniju zanimaju samo operativne mjere koje funkcioniraju i sljedeća vlada to će morati imati na stolu", upozorio je Gaspari, dodajući da bi nedonošenje takve mjere za 350 milijuna eura povećalo manjak u državnom proračunu za iduću godinu.