Krajem ljeta 1991. hrvatska su umjetnička društva utemeljila Zbor hrvatskih umjetnika (ZHUM), a budući da su mnogi umjetnici izrazili želju da kao dragovoljci brane Domovinu od srpske agresije, osnovana je Satnija hrvatskih umjetnika. Zbor hrvatskih umjetnika postao je sastavnim dijelom Zbora narodne garde.
Satnija slavi svoj dan 20. listopada, kada je 1991. izvedena smotra pripadnika te satnije ispod Mogile u Maksimiru.Satniju je vodio brigadir Vinko Šebrek, uz kojega su na današnjoj svečanosti u Đačkome domu "Franjo Bučar" u Trnju bili i generali Imra Jagotić i Antun Tus.
General Antun Tus, ratni zapovjednik Glavnog stožera Hrvatske vojske, istaknuo je na svečanosti da je 1991. bila najvažnija godina naše povijesti, kad se obranila i stvarala Republika Hrvatska. Satnija hrvatskih umjetnika bila je moralna snaga naših postrojba, ali i cjelokupnog naroda. Satnija je bila snaga jedne divizije, rekao je.
U satniju su se dragovoljno uključili književnici, likovni, dramski i plesni umjetnici, novinari, karikaturisti, filmski djelatnici i glazbenici. Satnija je pridružena Glavnom stožeru Hrvatske vojske, djelovala je od 20. listopada 1991. do 31. ožujka 1992., a u 12 grupa kroz nju je prošlo oko 150 umjetnika.
Satnija hrvatskih umjetnika prva je i jedina takva postrojba u povijesti ratovanja. To je u svijetu jedinstven primjer velikoga i samoorganiziranog pružanja otpora umjetnika agresorima. Tijekom rata satnija je pokrivala bojišnice od Nuštra do Dubrovnika.
Ratni zapovjednik Satnije hrvatskih umjetnika, književnik Josip Palada rekao je danas kako je njezina osnovna zadaća, po nalogu Glavnog stožera, bila obilazak prvih crta bojišta, gdje su snimali filmskim kamerama, ali i za potrebe elektroničkih medija. Umjetnici su svjedočili i bilježili istinu o Domovinskom - obrambenom ratu, rekao je.
Članovi Satnije hrvatskih umjetnika danas djeluju u Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata grada Zagreba.