SIRT
Bivši libijski vođa Moamer Gadafi ubijen je u četvrtak u pokušaju bijega iz Sirta, objavila je televizijska mreža Al Džazira na temelju vlastitih izvora, a smrt svrgnutog libijskog diktatora potvrdio je i vojni dužnosnik libijske prijelazne vlade (NTC). Vojni dužnosnik NTC-a rekao je da je Gadafi umro od posljedica ranjavanja prilikom uhićenja nedaleko od njegova rodnog grada Sirta. Dužnosnik je rekao kako je Gadafi bio ranjen u obje noge i glavu, te da je podlegao ozljedama. "Pogođen je i u glavu. Bilo je puno pucnjave na njegovu skupinu i on je poginuo", rekao je neimenovani dužnosnik za Reuters. Televizijska mreža Al Džazira objavila je, pozivajući se na neimenovane izvore, da je Gadafi ubijen prilikom uhićenja. Zasad nema neovisne potvrde tvrdnji o Gadafijevoj smrti, a NATO i State Department objavili su da još čekaju potvrdu uhićenja bivšeg libijskog čelnika. Dužnosnik prijelazne libijske vlade Abdel Madžid ranije je objavio da je Gadafi uhvaćen u konvoju kojim je pokušao pobjeći iz grada, te da je pri uhićenju Gadafija ubijen vrhovni zapovjednik njegove vojske Abu Bakr Junus. Al Džazira je objavila da je u Sirtu uhićen i Gadafijev glasnogovornik Musa Ibrahim.
SIRT
Prijelazne libijske vlasti zauzele su u četvrtak Sirt, rodni grad Moamera Gadafija, i nakon dva mjeseca ugušile i posljednji jači otpor snaga odanih svrgnutome diktatoru. "Sirt je oslobođen. Ondje više nema Gadafijevih snaga", rekao je pukovnik Junus al Abdali, vođa operacija u istočnome dijelu grada. "Sad lovimo njegove borce koji pokušavaju pobjeći". Drugi zapovjednik potvrdio je da je grad u rukama NTC-a, a njegovi borci autima trube po gradu i čestitaju jedan drugome. U središtu grada već se i zavijorila nova libijska zastava. No mnogi su vojnici još nervozni, a novinari ne smiju na položaje na kojima su bile Gadafijeve snage jer još traju operacije čišćenja. Pad Sirta znači da bi vladajući NTC sad mogao početi s ustanovljavanjem novoga demokratskog sustava kakav je najavio nakon oslobođenja cijele zemlje.
BRUXELLES
Parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda pozvao je u četvrtak članove Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta da daju nedvosmislenu podršku potpisivanju Ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u te naglasio kako ne očekuje nikakve poteškoće u procesu ratifikacije tog dokumenta. "Pozivam kolege da nedvosmisleno podrže Hrvatsku", rekao je Swoboda na vanjskopolitičkom odboru, koji je u prvom čitanju raspravljao o dva dokumenta - o nacrtu rezolucije o pristupnom ugovoru s Hrvatskom te o nacrtu rezolucije o hrvatskoj aplikaciji za članstvo u EU-u. "Želimo da se ratifikacija pristupnog ugovora obavi brzo i ne vidim nikakvih poteškoća u tom procesu", rekao je Swoboda. Swoboda je rekao da je Hrvatska u mnogim područjima postigla dobre rezultate i da stoga zaslužuje zeleno svjetlo, kako bi se pristupni ugovor s Hrvatskom potpisao 19. prosinca u Varšavi.
MOSTAR
Njemačka zastupnica u Europskome parlamentu i voditeljica izaslanstva za jugoistočnu Europu zauzela se za ukidanje županija u Federaciji BiH, čemu se protive većinske hrvatske stranke ističući da bi u tom slučaju Hrvati bili u još podređenijoj poziciji u tome entitetu u odnosu na Bošnjake. Back je u intervjuu za mostarski Dnevni list, objavljenome u četvrtak, ustvrdila da se "treba riješiti ove neprirodne strukture u Federaciji BiH". "Dati više vlasti općinama, riješiti se županija, izgraditi funkcionalnu vladu Federacije i Bosne i Hercegovine iznad svega. Struktura FBiH neodrživa je i sama od sebe predstavlja prepreku za dobro oblikovanje politike", rekla je Pack kako ju prenosi Dnevni list. Po njezinu mišljenju, ukoliko bi se Federacija tako ustrojila "i Hrvati bi bili zadovoljni, jer bi imali neke općine kojima bi upravljali, a koje bi imale veće ovlasti nego danas". Dodala je da bi Federaciju BiH i Republiku Srpsku iznutra trebalo preustrojiti kroz regije te se usprotivila trećem entitetu.
KABUL
Talibanima su vrata još otvorena i mogu pregovorima završiti rat u Afganistanu, a ako to ne žele, bit će izloženi "neprestanim" napadima, rekla je američka državna tajnica Hillary Clinton u četvrtak tijekom posjeta Kabulu. Mirovni pregovori moraju biti u sklopu političkog procesa koji će zaštititi ono što je postignuto zadnjih godina, te ih moraju poduprijeti i afganistanski susjedi. Clinton poslije Afganistana ide u Islamabad, rekao je jedan američki dužnosnik. Pakistanska je suradnja posebno važna za budućnost Afganistana, rekla je Clinton i pozvala pakistanske čelnike da prestanu pružati utočište ekstremistima s druge strane granice. Poruka je da se sve tri zemlje moraju boriti protiv gerilaca, pregovarati s onima koji su voljni, i cijelo to vrijeme jačati gospodarstvo. "Borit ćemo se, pregovarati i graditi. A oni nam mogu pomagati ili nas ometati, ali neće nas zaustaviti", rekla je na konferenciji za novinare s afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem.
TUNIS
Tunišani u inozemstvu počeli su u četvrtak glasovati za zastupnike Ustavotvorne skupštine, tri dana uoči prvih slobodnih izbora u zemlji koja je počela Arapsko proljeće prije devet mjeseci kada je narod prosvjedima okončao 23-godišnju nedemokratsku vladavinu predsjednika Zinea El Abidina Ben Alija, prenose agencije. Oko 900.000 Tunišana u inozemstvu treba izabrati 18 od ukupno 217 zastupnika buduće skupštine i u tu su svrhu biračka mjesta otvorena pri diplomatskim predstavništvima u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Sjevernoj Americi i arapskim zemljama, javlja francuska agencija AFP. Ustavotvorna skupština treba napisati novi ustav te imenovati privremenu vladu do idućih izbora i ukupno je 7,3 milijuna birača pozvano u nedjelju na prve slobodne izbore u Tunisu nakon dva desetljeća Ben Alijeva režima koji je rezultate lažirao sebi u korist. Natječe se 1.500 lista, stranačkih i neovisnih, proporcionalnim sustavom koji favorizira male stranke kako bi se izbjegla prevlast jedne formacije u zemlji kojom je pola stoljeća vladala jedna stranka.
ZAGREB
Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i voditelj hrvatsko-čileanske međuparlamentarne skupine prijateljstva Neven Mimica primio je u četvrtak u službeni posjet predsjednika međuparlamentarne skupine prijateljstva Čile - Hrvatska u čileanskome Nacionalnom kongresu Miodraga Marinovića, priopćeno je iz Sabora. Obostrano je ocijenjeno da Hrvatsku i Čile vežu duboke emocionalne veze i prijateljstvo, a najbolja je spona dviju država brojna hrvatska zajednica u Čileu. Stoga je potpredsjednik Mimica, osvrnuvši se na završene hrvatske pristupne pregovore, naglasio da će ulaskom Hrvatske u članstvo Europske unije Čile dobiti svog najdirektnijeg saveznika kad su u pitanju odnosi Čilea s Europskom unijom, kaže se u priopćenju. Predsjednik međuparlamentarne skupine prijateljstva s Hrvatskom u čileanskom Nacionalnom kongresu Miodrag Marinović iskazao je nadu da će osim sadržajne i bogate kulturne razmjene između dviju zemalja, biti prostora i za jačanje trgovinske razmjene i gospodarskih veza, apostrofirajući činjenicu da u Čileu ima mnogo gospodarstvenika hrvatskih korijena koji su zainteresirani za ulaganja u Hrvatsku. I oni mogu biti most u daljnjem povezivanju dviju zemalja koje iako prostorno vrlo udaljene, imaju potencijala za međusobnu suradnju.