STRASBOURG
Europski sud za ljudska prava (ECHR) presudio je u korist 25 tužitelja iz Hrvatske, koji su tražili isplatu posebnih dnevnica za svoje povremeno sudjelovanje u razminiranju novooslobođenih područja Hrvatske na širem području Knina, od 1996. do 1998. godine, objavljeno je u srijedu u Strasbourgu. Na sjednici održanoj 27. rujna sedmočlano sudsko vijeće, u kojem je bila i bivša profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Nina Vajić, prihvatilo je zahtjev podnositelja žalbe da im se isplate posebne dnevnice za razminiranje, te odredilo da Hrvatska mora u roku od tri mjeseca nakon pravomoćnosti presude, isplatiti svakom od tužitelja iznos koji je naveden u aneksu presude, a kreće se od 400 do 6000 eura, te svakome tužitelju po 820 eura na ime troškova sudskog postupka. Sud je odbacio ostale zahtjeve podnositelja žalbe za pravičnom naknadom. Tužitelje je u postupku pred ECHR-om zastupao splitski odvjetnik Ico Škarpa, a Vladu RH njezina zastupnica pred Europskim sudom za ljudska prava, Štefica Stažnik. Tužitelji su bili zaposlenici MORH-a, koji su 1996., 1997., i 1998. povremeno sudjelovali u razminiranju na oslobođenim područjima Hrvatske. Temeljem odluka ministra obrane od 18. rujna 1995., imali su pravo na isplatu posebnih dnevnica za taj rad. Budući da im dnevnice nisu isplaćene, svaki od njih je 21. svibnja 2002. podnio zasebnu tužbu protiv RH na Općinskom sudu u Kninu. Državno odvjetništvo je utvrdilo da su tužbe u zastari, jer je istekao trogodišnji rok za potraživanja vezana uz radno mjesto. Tužitelji su upozorili da su u zastaru dospjeli jer su im nadređeni časnici u vojsci rekli da njihova potraživanja nisu sporna, te da će biti isplaćena kada se za to izdvoje sredstva u proračunu. U prosincu 2005. Općinski sud u Kninu odbacio je njihove tužbe i presudio u korist države, a isto je učinio i Županijski sud u Šibeniku u travnju 2006. Ustavni sud RH odbacio je njihovu ustavnu tužbu u travnju 2008.
NEW YORK
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon u srijedu je "neprihvatljivim" ocijenio napade kurdskih pobunjenika iz PKK-a na granici Turske i Iraka u kojima su u utorak ubijena 24 turska vojnika, a Tursku je pozvao na "konstruktivan dijalog" s Irakom. "Glavni tajnik izrazio je svoju uznemirenost" zbog tih napada. "Neprihvatljivo je da se irački teritorij koristi za organiziranje napada preko granice protiv susjednih zemalja", objasnio je Ban Ki-moon, naveo je njegov glasnogovornik Martin Nesirky. "Suverenitet i teritorijalni integritet Turske i Iraka moraju se poštivati", dodao je Ban i pozvao "Tursku i Irak da pokrenu konstruktivan dijalog kako bi našle mirno rješenje za taj izazov", prenio je Nesirky. U više napada kurdskih pobunjenika na granici s Irakom u utorak su ubijena 24 turska vojnika a 18 ranjeno a turska je vojska ušla u Irak goneći napadače.
ZAGREB/KABUL - Američka državna tajnica Hillary Clinton u srijedu je doputovala u nenajavljeni posjet Afganistanu, kojim bi trebala potaknuti vodstvo zemlje da nastavi s naporima za pomirbu s Talibanima, dok Obamina administracija nastavlja s razradom planova za povlačenje američkih snaga. Clinton je stigla u Kabul u srijedu kasno navečer, a u četvrtak će se sastati s predsjednikom Hamidom Karzaijem i drugima afganistanskim dužnosnicima, te s čelnicima udruga civilnog društva, izvijestio je američki javni radio NPR. Clinton će u razgovorima naglasiti važnost povezivanja Afganistana sa svojim susjedima, uoči regionalne konferencije u Istanbulu početkom studenoga, rekli su američki dužnosnici. Također su najavili da će Clinton naglasiti predanost SAD-a afganistanskoj pomirbi te izraziti razumijevanje za teškoće koje taj proces doživljava od rujanskog ubojstva Burhanudina Rabanija, afganistanskog čelnika koji je predvodio Karzaijev program nacionalne pomirbe. Američki dužnosnik je kazao kako Obamina administracija ima sluha za Karzaijevu želju da Pakistan učini više za stabiliziranje stanja u Afganistanu, te kako će Clinton razgovarati s Karzaijem o potrebi da Pakistan izvrši dodatni pritisak na mrežu Hakani. Osim pomirbe, Clinton će također izvršiti pritisak na Afganistance da pristanu na obvezujući sporazum o sigurnosti, koji će regulirati odnose SAD-a i Afganistana nakon što ga američki vojnici napuste. SAD planira povući 10.000 vojnika iz Afganistana do kraja ove godine, a glavninu snaga do 2015. godine. Krajem 2012. trebalo bi se vratiti kući 33.000 vojnika, koje je kao pojačanja Obama poslao u Afganistan krajem 2009.
ATENA
Grčki parlament je u srijedu u prvom čitanju, unatoč nasilnim prosvjedima na najvećem skupu u posljednje dvije godine, prihvatio novi paket mjera štednje potrebnih kako bi zemlja izbjegla stečaj. Nekoliko sati nakon što se grčka policija sukobila s prosvjednicima ispred parlamenta sva 154 zastupnika vladajuće grčke socijalističke stranke PASOK glasovala su za mjere koje moraju biti još prihvaćene u četvrtak na drugom čitanju prije početka njihovog stupanja na snagu. U velikom dijelu zemlje Grci su se odazvali pozivu na 48-satni opći štrajk tako da su vladine službe, uredi i trgovine obustavili rad, a najmanje je 100.000 ljudi izašlo na ulice Atene. Premijer George Papandreu zatražio je podršku Grka za posljednje mjere koje, među ostalim, predviđaju i povećanje poreza, smanjenja plaća i zamrzavanja novih zapošljavanja u javnom sektoru, no prosvjednici nisu ublažili svoj gnjev i neprijateljstvo spram grčkih političkih vođa i međunarodnih zajmodavaca koji traže još i oštrije mjere za smanjenje grčkog duga.
MOSKVA
Sjevernokorejski vođa Kim Jong-il ponovio je u srijedu u razgovoru za rusku novinsku agenciju Itar-Tass spremnost da se vrati pregovorima o nuklearnom programu. Do ove je izjave došlo nakon intenzivnih diplomatskih aktivnosti Rusije, Kine i SAD-a, zemalja koje žele da Sjeverna Koreja ugasi svoj nuklearni program. Pregovori oko tog vrućeg pitanja propali su krajem 2008. godine. Rusija i Kina su posebice bile aktivne kako bi Pjongjang nagovorile da se vrati za pregovarački stol za kojim, osim spomenutih zemalja, sjede i Japan, Južna Koreja i SAD. Kim Jong-il se u kolovozu sastao s ruskim predsjednikom Dimitrijem Medvedevim, nakon čega su odnosi s Kremljom krenuli uzlaznom linijom.
PARIZ
Prva dama Francuske Carla Bruni u srijedu je rodila kćer, javili su francuski mediji. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy doputovao je u srijedu kasno navečer iz Frankfurta u Pariz i odmah po dolasku posjetio kliniku u kojoj je njegova supruga Carla Bruni Sarkozy rodila tijekom večeri njihovo prvo zajedničko dijete no prema prvim procjenama političkih stručnjaka malo je vjerojatno da će rođenje prvog predsjedničkog djeteta u modernoj Francuskoj bitno pridonijeti ponovnom rastu opale popularnosti francuskoga predsjednika. Unatoč tome što je Sarkozy prvi francuski predsjednik koji je tijekom mandata postao otac, Elizejska palača objavila je kako neće izdati priopćenje vezano uz događaj navodeći da je riječ o privatnom životu predsjedničkog para. Carla Bruni Sarkozy primljena je ranije tijekom dana u kliniku La Muette u 16. pariškom okrugu, koju su odmah potom okružili brojni reporteri i znatiželjnici. Šef klinike izjavio je da će francuska prva dama imati isti tretman koji imaju i ostale rodilje koje stižu u ovu ekskluzivnu kliniku koju već nekoliko dana osigurava policija. Francuski mediji u srijedu navečer objavili su da je rodila djevojčicu te da još nije poznato ime djeteta. Francuski predsjednik posjetio je ranije tijekom dana na pola sata kliniku te potom otputovao u Frankurt gdje je imao zakazane razgovore o budućnosti eura uoči europskog summita u nedjelju.
ZAGREB
Istraživači su otkrili dokaze da je računalni crv Stuxnet, koji uznemirio vlade diljem svijeta, spreman za regeneraciju, izvijestio je u srijedu BBC. Stuxnet je vrlo složeni računalni virus stvoren da špijunira i poremeti iranski nuklearni program. Nitko nije identificiran kao autor crva, ali su sjene sumnje pale na izraelsku i američku vladu. Nova prijetnja - Duqu, prema onima koji ga otkrili, "preteča je budućeg napada nalik na Stuxnet". Otkriće je objavila tvrtka za računalnu sigurnost Symantec, koju je na prijetnju upozorio jedan od korisnika. Crv je dobio ime Duqu jer stvara datoteke s prefiksom DQ. Symantec je pregledao uzorke prijetnje prikupljene iz računalnih sustava u Europi. Početnim analizama crva je utvrđeno da su dijelovi Duqu-a gotovo istovjetni Stuxnetu, što sugerira da su ga napisali ili isti autori ili oni koje imaju pristup Stuxnetovu kodu. "Za razliku od Stuxneta, Duqu ne sadrži nikakav kod povezan s industrijskim kontrolnim sustavima i ne replicira se sam", naveo je Symantec u svom blogu. "Prijetnja je vrlo usmjerena prema ograničenom broju organizacija i njihovim specifičnim dijelovima", dodao je.