Koordinator te udruge Kristijan Grđan je na predstavljanju u Europskom informacijskom centru objasnio kako su istraživanjem željeli pokazati uvjete u kojima žive osobe s psiho-socijalnim poteškoćama, a žive u domovima socijalne skrbi i psihijatrijskim bolnicama te što je potrebno učiniti da se njihov položaj poboljša.
U izvješću, koje je udruga Sjaj objavila u suradnji s Centrom za zastupanje prava osoba s mentalnim teškoćama (Mental Disability Advocacy Center - MDAC), zaključuje se da je Hrvatskoj potrebna sustavna reforma obiteljskog i socijalnog zakonodavstva. Političari to trebaju mijenjati, ali to ne žele "iznijeti na stol" možda zbog straha od promjena jer u sustavu treba napraviti bolne rezove, ocijenio je Grđan.
Tijekom lipnja prošle godine, naveo je, posjetili su četiri psihijatrijske bolnice i četiri doma socijalne skrbi za psihički bolesne odrasle osobe u Hrvatskoj, te nakon toga napravili izvješće koje se, kako je rekao, temelji na međunarodnim načelima zaštite ljudskih prava.
Istaknuo je kako je osobama s psiho-socijalnim smetnjama potrebna potpora kad teško donose životne odluke, ali ih se ne smije lišiti svih prava i smjestiti ih negdje daleko od očiju. "Kaže se - daleko od očiju, daleko od srca, a na žalost ti su ljudi bili najprije daleko od srca, a nakon i od zajednice", ustvrdio je.
Država treba, smatra Grđan, osigurati potporu i pomoć za te osobe kako bi mogle živjeti kao i svi ostali građani, a ne ih nekamo "transferirati". Te su osobe u domovima izoliranije nego u zatvoru, jer zatvorska kazna u Hrvatskoj može biti najviše 40 godina, a prisilni smještaj u dom socijalne skrbi može trajati doživotno, a da čovjek nije počinio nikakvo kazneno djelo, rekao je. Dodao je da je riječ o "strašno" nesretnim osobama kojima je sav život podređen jednodnevnoj rutini.
Istaknuo je kako su u psihijatrijskim bolnicama i domovima uočili smještaje u izolaciju i vezivanje pacijenata te da se te mjere primjenjuju radi kažnjavanja, iako je, kaže, zakonom propisano da nema kažnjavanja.
U Hrvatskoj, ustvrdio je, postoji sustavna praksa potpuna lišavanja poslovne sposobnosti osoba sa psihičkim smetnjama. Kad je čovjek lišen poslovne sposobnosti, ne može više donositi nikakve odluke, a umjesto njega odluke donosi skrbnik. Takav čovjek lišen je i prava glasa i ne može izići na izbore, rekao je Grđan i naveo da je više od 15 tisuća ljudi potpuno lišeno poslovne sposobnosti.