Cijena barela sirove nafte za isporuke u studenom ostala je na londonskom tržištu gotovo nepromijenjena, na 108,93 dolara. Dan ranije poskočila je gotovo tri posto, na 108,89 dolara. Na američkom tržištu cijena barela pala je 63 centa, na 84,78 dolara. Dan ranije poskočila je 2,70 dolara.
Na početku tjedna cijene su porasle slijedom nade da će Europa suzbiti dužničku krizu i da će se tako izbjeći globalna recesija. Nadu je ulilo njemačko-francusko obećanje da će naći rješenje za krizu i dokapitalizirati banke.
U utorak su te nade prigušile političke trzavice u Slovačkoj uoči glasanja u parlamentu o novim ovlastima i povećanju zajmodavnih kapaciteta europskog kriznog fonda. Slovačka vodeća stranka izvijestila je da će se suzdržati od glasanja, prisiljavajući time vladu da osigura potrebne glasove u redovima oporbe.
"Optimizam tržišta mogao bi se naći na kušnji kada slovački parlament bude glasao o planiranom proširenju ovlasti kriznog fonda za eurozonu. Dogovor ni u kom slučaju nije izvjestan", izvijestili su analitičari Commerzbanka. "Stoga rast cijena u proteklim danima smatramo tek privremenim."
Dodatan uteg za rast cijena nafte bilo je i najnovije mjesečno izvješće 12-člane Organizacije zemalja izvoznica nafte OPEC, u kojem je po treći put snižena prognoza potražnje za naftom u ovoj i idućoj godini, doduše za skromnih 180 tisuća barela dnevno za 2011., odnosno 250 tisuća barela dnevno za 2012.
"Gospodarska kriza uzima svoj danak na svjetskoj potražnji za naftom, posebno u skupini razvijenih zemalja (OECD-a)", konstatiraju u OPEC-u.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 104,67 dolara, što znači da je bila 1,45 dolara viša nego dan ranije.