"Posebice zabrinjava što su aktivna jamstva od 0,7 posto BDP u 1996. porasla na čak 16,6 posto BDP-a u 2011.", ističe Bajo i upozorava da je njihov udio od 2008. do lipnja ove godine porastao dvostruko, za 8,6 postotnih bodova.
Po podacima koje iznosi, Vlada i Sabor su od 1996. do lipnja 2011. odobrili ukupno 1.257 državnih jamstava u iznosu od 148,2 milijardi kuna, od čega 1.022 financijskih u iznosu od 113,2 milijardi kuna i 235 činidbenih u iznosu od 35 milijardi kuna.
Bajo navodi kako Vlada u ovoj godini, nakon četiri godine stanke, ponovno odobrava činidbena jamstava brodogradilištima, ali u izvješću za prvo polugodište nema informacija o toj vrsti jamstva iako je izdano početkom lipnja 2011.
"Postoji velika vjerojatnost da Vlada u 2011. probije limit od 4,9 milijardi kuna za izdavanje financijskih jamstava. Samo u prvoj polovici 2011. odobreno je 3,8 milijardi kuna, što je oko 80 posto ukupnog limita za 2011. Uz višegodišnju Vladinu praksu ne pridržavanja postojećih ograničenja teško je vjerovati da bi imalo smisla uvesti dodatna zakonska ili ustavna fiskalna ograničenja (pravila) na jamstva i javni dug", smatra Bajo.
Navodi i kako jamstvena pričuva za cijelu 2011. iznosi milijardu kuna, a Vlada je već u prvom polugodištu iz te pričuve potrošila 667 milijuna kuna zbog protesta jamstava.
Protestirana su jamstva dana brodogradilištima (Brodosplit, Brodotrogir, Uljanik, Kraljevica, 3. maj), hotelskim društvima (Plat, Šolta, Medena, Vis, Živogošće, Podgora, Hum, Omišalj i Lipik), poljoprivrednom poduzeću (IPK Osijek), Vjesniku, Croatia Airlinesu te dvjema lokalnim jedinicama (Vukovar i Imotski). Njihove dospjele kreditne obveze u iznosu od 646 milijuna kuna Vlada je podmirila iz jamstvene pričuve, a 21 milijun kuna primicima od regresne naplate jamstava od dužnika, navodi Bajo.
Iznosi i podatke da je od 1998. do 2011. Vladi došlo na naplatu (protestirano) 9,8 milijardi kuna jamstava, a samo u posljednje dvije i pol godine oko 2,9 milijarde kuna. Izvorni su dužnici od 1998. do 2011. vratili državi samo 606 milijuna kuna ili 6,7 posto od ukupno protestiranog iznosa jamstava.
Vlada je relativno dobro procijenila mogućnosti protesta jamstava zbog čega od 2008. u jamstvenu pričuvu ostavlja godišnje po milijardu kuna. Nažalost, sredstva jamstvene pričuve u 2009. čak nisu bila dovoljna zbog protesta 2 milijarde kuna zbog čega je Vlada morala koristiti dio sredstava iz proračuna i dio primitaka od zaduživanja izdanjima obveznica, upozorava Bajo.
Podsjećajući na Zakon o uređenju prava i obveza brodogradilišta u postupku restrukturiranja, navodi kako je njime u travnju ove godine dug brodogradilišta od 11,3 milijarde kuna pretvoren u dug opće države. "Jednim administrativnim potezom Vlada je povećala dug opće države i smanjila potrebu izdavanja novih jamstava u drugoj polovici predizborne 2011.", ističe Bajo.
Napominje uz ostalo i kako su društva kojima država odobrava jamstva stvorila kreditne obveze do 2037. godine te da bi Vlada trebala utvrditi ukupnu visinu i strukturu obveze izvornih dužnika te nastojati produljiti ročnost kredita uz koja se izdaju jamstva.