ZAGREB/LUXEMBOURG - Godišnja stopa inflacije u eurozoni i Europskoj uniji porasla je u rujnu na 3,0 odnosno 3,3 posto, potvrdio je europski ured za statistiku Eurostat prve procjene. U kolovozu je godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila 2,5 a u EU 2,9 posto. U prošlogodišnjem rujnu iznosila je 1,9 posto u eurozoni, te 2,3 posto u 27-članoj Uniji. U odnosu na prethodni mjesec inflacija je na području 17-člane zajednice zemalja koje koriste jedinstvenu europsku valutu ubrzala za 0,8 posto, a na području EU27 za 0,6 posto, izračunali su u Eurostatu. Najniže godišnje stope inflacije zabilježile su u rujnu Irska (1,3 posto), Švedska (1,5 posto) i Češka (2,1 posto), dok su najviše bile u Estoniji (5,4 posto) i Litvi (4,7 posto).
ZAGREB/BRUXELLES - Europska komisija zatražila je u petak povrat 214 milijuna eura isplaćenih iz europskih fondova za poljoprivredu koje su države članice nepravilno potrošile, priopćeno je iz Bruxellesa. Taj novac mora biti vraćen u europski proračun zbog nepridržavanja europskih propisa ili neodgovarajućih procedura kontrole. Novac moraju vratiti Danska, Njemačka, Grčka, Španjolska, Italija, Cipar, Malta, Nizozemska, Austrija, Poljska, Portugal, Finska, Švedska i Velika Britanija. Najviše moraju vratiti Švedska (76,6 milijuna eura), Italija (70,9 milijuna eura) i Danska (22,3 milijuna eura). Komisija svake godine provodi više od 100 revizija, provjeravajući jesu li nacionalne kontrole i odgovori na propuste dovoljni i ima pravo tražiti povrat novca ako utvrdi nepravilnosti.
FRANKFURT - Europske banke kojima je potrebna dokapitalizacija možda će morati biti prisiljene da to učine, kazao je u petak luksemburški premijer i šef ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker u jednom radijskom intervjuu. "Europske banke - ne sve, već neke - treba dokapitalizirati", rekao je Juncker u intervjuu za Deutschlandfunk. "A tamo gdje postoji potreba za dokapitalizacijom, moramo se pobrinuti da se ona i provede, kako bi se spriječilo širenje zaraze na cijeli bankovni sustav", upozorio je. Udruženje njemačkih banaka BdB je istaknulo da je trenutna dužnička kriza "dužnička kriza država, a ne bankovna kriza". Juncker je uzvratio da je "primio na znanje" mišljenje njemačkih banaka, posebice Deutsche Banka. Ipak, vlade i banke pregovarat će sljedećeg tjedna "o veličini potrebnih iznosa", dodao je.
MADRID - Agencija Standard & Poor's snizila je španjolski dugoročni kreditni rejting za jednu razinu, s 'AA' na 'AA-', zbog slabog rasta i velike zaduženosti privatnog sektora. Upozorili su također da će velika nezaposlenost i u budućnosti predstavljati uteg za gospodarstvo. "Usprkos naznakama otpornosti gospodarstva u 2011. izgledi za španjolski rast izloženi su pojačanim rizicima zbog visoke nezaposlenosti, postroženih uvjeta financiranja, nastavljene visoke razine zaduženosti privatnog sektora i vjerojatnog usporavanja rasta u glavnim španjolskim trgovinskim partnerima", navodi S&P's u priopćenju. Reforma tržišta rada nije dovršena, upozoravaju u agenciji i dodaju: "Smatramo da će financijski profil španjolskog bankovnog sustava nastaviti slabiti".
ZAGREB - Samo trideset i sedam posto građana Estonije, koja je ušla u eurozonu ove godine, još uvijek bi danas bilo za takvu opciju, dok bi čak 55 posto bilo protiv, pokazalo je istraživanje javnog mišljenja. Po istraživanju Turu-Uuringute AS, oko 31 posto Estonaca vjeruje da je uvođenje eura učinilo više štete nego koristi njihovoj zemlji. Estonija je 1. siječnja 2011. uvela euro nadajući se da će to dati nov zamah njezinu gospodarstvu i potaknuti zapošljavanje. Ta baltička zemlja s 1,3 milijuna stanovnika, koja je u EU ušla 2004., sedamnaesta je članica eurozone i treća od bivših komunističkih zemalja koje su uvele zajedničku europsku valutu, nakon Slovenije 2007. i Slovačke 2009.
LJUBLJANA - Koncern Agrokor razmatra mogućnost davanja neobvezujuće ponude za kupnju 50,03 posto dionica Mercatora, potvrdio je u petak za Slovensku tiskovnu agenciju STA izvršni potpredsjednik za izvozna tržišta u Agrokoru Damir Kuštrak. Rok za predaju ponuda za dionica koje zajednički prodaje skupina slovenskih banaka i Pivovarna Laško (PL) istječe u ponedjeljak. Kuštrak, koji u Ljubljani sudjeluje na međunarodnoj konferenciji FDI Summit, posvećenoj mogućnostima investiranja u globaliziranoj ekonomiji, rekao je da u vezi s natječajem za većinski paket dionica Mercatora koncern Agrokor prati i analizira situaciju, te da će svoju odluku donijeti do ponedjeljka kad je zadnji rok za predaju ponuda. Prema nekim podacima, svoje su ponude za natpolovični paket dionica slovenske kompanije već predali neki investicijski fondovi - Mid Europa, Warburg Pincus i TPG.
BAD SCHANDAU/DRESDEN - Radi promidžbe i povećanja stranoga turističkog prometa u njemačkim istočnim saveznim državama, Njemačka turistička organizacija - GNTB (German National Touristic Board) okupila je danas u Bad Schandau u blizini Dresedena na radionici "Central Europe Workshop 2011" više od stotinu touroperatera i novinara iz 11 zemalja istočne Europe, među kojima su prvi put i novinari iz Bugarske i Hrvatske. Iako Hrvatska nije visoko na listi zemalja po turističkoj posjećenosti njemačkih odredišta, negdje na 17. ili 18. mjestu, a na prvih pet mjesta najčešće se izmjenjuju Nizozemska, SAD, Italija, Švicarska i Velika Britanija, predstavnici GNTB-a smatraju kako i na hrvatskom tržištu ima dosta mogućnosti za bolju posjetu.
BEČ - Austrijska banka Volksbank (OeVAG) najavila je goleme gubitke u ovoj godini zbog značajnog otpisa u domaćem poslovanju i u rumunjskim operacijama, slijedeći tako primjer Erste Banke koja je početkom tjedna objavila slične poteze. S obzirom na situaciju na financijskim tržištima i nepopustljivu dužničku krizu, knjigovodstene vrijednosti OeVAG-ove Investkredit banke sa sjedištem u Beču i Volksbank Romania bit će otpisane za iznos od približno 700 milijuna eura u objedinjenom financijskom izvješću, objavio je izvršni direktor OeVAG-a Gerald Wenzel nakon sastanka nadzornog odbora. Kao rezultat toga, u banci očekuju da će, zajedno s daljnjim jednokratnim troškovima, godišnji gubitak u financijskom izvješću grupe iznositi oko 900 milijuna eura, plus-minus 150 milijuna eura, ovisno o kretanjima na tržištima, kaže se u priopćenju.
PEKING - Kineski indeks potrošačkih cijena porastao je u rujnu za 6,1 posto u odnosu na godinu ranije, malo usporivši u odnosu na godišnji 6,2-postotni rast u kolovozu, pokazali su vladini podaci. Inflacija se zadržava na visokoj razini unatoč nastojanjima vlade da obuzda rastuće cijene hrane i stanovanja. Peking strahuje da bi veći životni troškovi mogli izazvati socijalne nemire. U srpnju je godišnja stopa inflacije dosegnula najvišu razinu u tri godine od 6,5 posto. Kina je u proteklih 12 mjeseci provela niz mjera kako bi usporila rast cijena, ograničivši iznos novca koji banke mogu posuditi i povisivši kamatne stope pet puta od listopada prošle godine.
SAN FRANCISCO - Američki internetski div Google izvijestio je o znatnom povećanju neto dobiti i prihoda u trećem tromjesečju do kraja rujna, ugodno iznenadivši tržišta. Neto dobit poskočila mu je 26 posto na 2,73 milijarde dolara. Prihodi su uvećani 33 posto i iznosili su 9,72 milijarde dolara. Početkom godine poduzeće je pokrenulo društvenu mrežu 'Google+', kojom želi konkurirati Facebooku. Direktor kompanije Larry Page nazvao je odaziv na Google + "nevjerojatnim". "Imali smo jako dobro tromjesečje", kazao je. "Google+ sada je otvoren svima i upravo smo prekoračili granicu od 40 milijuna korisnika", pohvalio se Page, koji je u travnju na toj poziciji zamijenio Erica Schmidta. "Najzanimljivije je što troškovi nisu bili tako visoki kao što su na Wall Streetu procjenjivali", rekao je analitičar UBS-a Brian Pitz. "Riječ je o četvrtom tromjesečju zaredom da tvrtka bilježi prihode u gornjem dijelu ciljanog raspona."
STOCKHOLM - Proizvođač mobilnih telefona Sony Ericsson izvijestio je da je zbog viših poreza i nižih marži zaključio treće tromjesečje na nuli, najavivši ujedno da će se sljedeće godine u potpunosti preusmjeriti na pametne telefone. Zajednička kompanija švedskog Ericssona i japanskog Sonya objavila je da joj je neto dobit pala sa 49 milijuna eura u lanjskom trećem tromjesečju na nulu u razdoblju od srpnja do kraja rujna. Prihodi su ostali gotovo nepromijenjeni, kliznuvši na 1,59 milijardi eura, s lanjskih 1,6 milijardi. Dobit prije poreza prepolovljena je zbog niže bruto marže, što su djelomično ublažili manji troškovi poslovanja, navode u poduzeću. Porezne obveze porasle su s 12 milijuna na 17 milijuna eura.
SYDNEY/TOKIO - Novi Appleov iPhone 4S, posljednja elektronička naprava predstavljena za života Stevea Jobsa, pojavila se u petak u trgovinama diljem svijeta, izvješćuju agencije, dodajući da obožavatelji preminulog Jobsa kupuju najnoviji mobitel njemu u čast. Stotine ljudi čekale su u redovima u Sydneyu i Tokiju da se prvi dočepaju novog iPhonea, prije obožavatelja u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Sjevernoj Americi. Novi model sličan je prethodnom, ali ima nadograđenu kameru, brži procesor i hvaljeni software koji reagira na glas, što korisnicima omogućuje postavljanje pitanja. Novi direktor Applea Tim Cook i njegov izvršni tim se nada da će ih prva naprava prodana bez vizionarskog vođe na čelu kompanije zaštititi od sve veće konkurencije ostalih proizvođača, poput Samsung Electronicsa.
LONDON - Cijene nafte u petak su porasle više od jednog dolara na međunarodnim tržištima slijedom očekivanja ulagača da bi europski čelnici uskoro mogli postići dogovor o rješenju za dužničku krizu. Cijena barela sirove nafte za isporuke u studenom porasla je na londonskom tržištu za 1,74 dolara, na 112,85 dolara. Na američkom tržištu bila je u plusu 1,18 dolara, te se barelom trgovalo po 85,41 dolar. Cijene nafte također su dobile potporu u padu kineske inflacije na 6,1 posto u rujnu, zbog čega bi kineska središnja banka mogla obustaviti daljnje pooštravanje monetarne politike koja usporava gospodarski rast i potrošnju goriva. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 107,04 dolara, što znači da je bila 64 centa niža nego dan ranije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice ojačale su u petak nakon što su trgovci ignorirali snižavanje kreditnog rejtinga Španjolske uoči sastanka ministara financija skupine G20 i usredotočili se na poslovna izvješća kompanija. Indeks londonske burze FTSE porastao je za 0,8 posto na 5.447 bodova, frankfurtski DAX za 0,7 posto na 5.955 bodova, a pariški CAC za 0,9 posto na 3.214 bodova. Među dobitnicima isticao se tehnološki sektor, ohrabren boljim od očekivanja tromjesečnim rezultatima američkog internetskog diva Googlea. Tako su dionice tvrtke STMicroelectronics ojačale 6,2 posto, Ericssona 3,9 posto, dok je Infineon dobio na vrijednosti 2,8 posto. Dionice rudarskih i naftnih kompanija također su znatno dobile na vrijednosti zahvaljujući višim cijenama matala i sirove nafte. Među najvećim dobitnicima bila je Xstrata, koja je ojačala za 3,5 posto. Bankovni sektor našao se pak pod pritiskom, pri čemu je UBS oslabio 1,3 posto nakon što mu je agencija Fitch Ratings snizila rejting, i uvrstila na razmatranje radi mogućeg sniženja rejtinge banaka Barclays Bank, BNP Paribas, Credit Suisse, Deutsche Bank i Societe Generale. Najviše su izgubile francuske banke, dionica BNP Paribasa za 3,5 posto, a Societe Generale za 3,3 posto.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, dok je euro oslabio, jer ulagače ponovno zabrinjava dužnička kriza u eurozoni, nakon što su smanjeni kreditni rejtinzi Španjolske i nekolicine europskih banaka. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,8 posto, dok su u Šangaju i Hong Kongu cijene dionica pale više od 1 posto. Burzovni indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji i Australiji oslabili su između 0,2 i 0,8 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 0,8 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak Dow Jones i S&P 500 indeks pali, zbog slabih poslovnih rezultata JPMorgana i usporavanja rasta kineskog gospodarstva, dok je cijena dionice Googlea snažno skočila jer su rezultati tog internetskog diva nadmašili sva očekivanja. Dow Jones indeks oslabio je 40 bodova, ili 0,35 posto, na 11.478 bodova, dok je S&P 500 pao 0,30 posto, na 1.203 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,60 posto, na 2.620 bodova. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo samo 7 milijardi dionica, dok prosječan dnevni promet u ovoj godini iznosi 8,03 milijarde. Pritom je na NYSE odnos između dionica koje su izgubile i onih koje su dobile na vrijednosti iznosio 3 naprema 2.