Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje da su u kolovozu potrošačke cijene u prosjeku porasle za 2,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. Njihove procjene kreću se između 1,9 i 2,2 posto.
U srpnju je inflacija iznosila 1,9 posto, što je njezina najniža razina u ovoj godini. Ista stopa inflacije zabilježena je u siječnju, dok je najvišu razinu dosegnula u ožujku, 2,6 posto.
„Očekujemo blago intenziviranje inflatornih pritisaka, ponajviše zbog rasta cijena prehrane i energenata. No, snažnije prelijevanje rasta proizvođačkih cijena na potrošačke i dalje izostaje, s obzirom da se trgovina na malo još uvijek nije oporavila“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Niska inflacija ponajviše je posljedica slabosti domaće potrošnje. U srpnju je, prema podacima DZS-a, promet u trgovini na malo porastao nevelikih 0,9 posto na godišnjoj razini.
Nejaki inflacijski pritisci zahvaljuju se i stabilizaciji cijena roba, posebice nafte, na svjetskim burzama.
„Inflaciju i dalje obuzdava relativno slaba domaća potražnja, osobito slaba kupovna moć stanovništva, a u zadnje vrijeme i stabilizacija cijena burzovnih roba“, navodi se u anketi Hine.