Na kolegiju u kojemu su predstavnici svih stranaka odlučeno je da se prihvaćanje interventnog zakona kojim bi se "zamrzavanje" javnih troškova sa ove produžilo i na iduću godinu ne uvrsti na dnevni red zadnjeg redovnog zasjedanja koje počinje 17, a završava 20. listopada. Riječ je o zadnjem zasjedanju parlamenta ovog saziva jer se on raspušta 21. listopada, a 4. prosinca održavaju prijevremeni izbori. Tako će o mjerama štednje radi stabiliziranja javnih finacija morati iduće godine morati odlučivati nova slovenska vlada i parlament novog saziva.
Pahorova vlada koja do početka djelovanja nove vlade obavlja samo "tekuće" poslove u četvrtak je predložila da se mjere štednje kroz interventni zakon prihvate po hitnom postupku iako se zamrzavanju plaća i mirovina protive sindikati javnih službi te umirovljeničke udruge.
Vlada je također izmjenama zakona o javnim financijama predlagala da se državni dug limitira na najviši iznos od 48 posto nacionalnog BDP-a, a državna jamstva za kredite na 20 posto BDP-a, ali se zastupnici pred kraj svog mandata ni o tom prijedlogu neće izjašnjavati.
Ministar za europske poslove i gospodarstvo u Pahorovoj vladi Mitja Gaspari upozorio je u četvrtak da će eventualno odgađanje mjera štednje za iduću godinu buduću vladu prisiliti na još radikalnije mjere za stabilizaciju javnih financija.