ZAGREB
Komisija Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije (HBK) priopćila je danas kako su im neprihvatljive izmjene Zakona o trgovini, nazivajući taj zakon "nedvosmisleno pristrano proturadničkim". Nakon izglasavanja izmjena Zakona o trgovini, kao Komisija koja se zalaže za pravdu i mir u društvu izražavamo svoje žaljenje i čuđenje - žaljenje što se 2011. godine u Hrvatskom saboru još uvijek može donijeti tako jasno i nedvosmisleno pristran proturadnički zakon, a čuđenje što je bjelodano da se hrvatski političari ni oko čega ne mogu složiti osim oko borbe protiv hrvatskih radnica i radnika, stoji u priopćenju Komisije Iustitia et pax HBK. Hrvatski sabor u petak je izglasao izmjene Zakona o trgovini kojima se, sukladno odluci Ustavnog suda, ukidaju odredbe koje ograničavaju radno vrijeme trgovina. Zakon stoga ponovno jednako tretira sve blagdane koji su definirani kao državni praznici, a poslodavci će, kao i dosad, samostalno određivati radno vrijeme trgovina, uzimajući u obzir potrebe kupaca i prava zaposlenika.
ZAGREB
Hrvatski sabor sutra zasjedanje nastavlja raspravom o prijedlogu potvrđivanja Sporazuma između hrvatske i crnogorske vlade o policijskoj suradnji. Sporazum je potpisan 17. ožujka ove godine u Budvi, a u njegovu obrazloženju stoji da je dosadašnja suradnja policija dviju država ostvarivana kroz suradnju kriminalističkih policija, razmjenu podataka i informacija, uključujući i one o navijačima, suradnju graničnih policija, te kroz savjetodavnu pomoć Hrvatske u procesu pridruživanja EU. Hrvatska i Crna Gora, dodaje se, potvrdile su interes i iskazale spremnost za daljnje promicanje i produbljivanje međusobne suradnje sklapanjem dvostranog međunarodnog ugovora o policijskoj suradnji. Sporazumom se uspostavlja pravni okvir za međusobnu suradnju dviju država u području borbe protiv kriminala. To konkretno podrazumijeva otklanjanje opasnosti za javnu sigurnost i javni red, sprječavanje i progon kaznenih djela i stanja sigurnosti u nadzoru državne granice u pograničnom području, te suzbijanje prekograničnog kriminala.
ZAGREB
Sudac Ivan Turudić određen je za predsjednika raspravnog vijeća u postupku protiv bivšeg premijera Ive Sanadera zbog kaznenog djela primanja mita vezanog uz Hypo banku, a članovi vijeća i datumi pripremnog ročišta i rasprave bit će određeni naknadno, objavljeno je na internetskim stranicama zagrebačkoga Županijskog suda. Turudiću je predmet dodijeljen pošto je prošli tjedan optužno vijeće sutkinje Tanje Pavelin-Borzić potvrdilo prvu USKOK-ovu optužnicu protiv Sanadera kojom ga se tereti za ratno profiterstvo, to jest da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova uzeo 3,6 milijuna kuna provizije od zajma koji je austrijska Hypo banka sredinom 90-ih odobrila Hrvatskoj. Mediji su još u srpnju najavljivali da će Sanaderu suditi upravo Turudić, inače i obnašatelj dužnosti predsjednika zagrebačkoga Županijskog suda i predsjednik njegova "uskočkog" odjela. Turudić je poznat kao sudac koji je osudio Hrvoja Petrača zbog otmice sina Vladimira Zagorca, zatim bivšeg veleposlanika Nevena Juricu zbog trošenja državnog novca za svoje potrebe te bivšeg potpredsjednika vlade i ministra gospodarstva Damira Polančeca jer je vukovarskom odvjetniku Petru Miletiću isplatio pola milijuna kuna za nepotrebnu stručnu studiju. Bio je prvi sudac koji je zbog korupcije oduzeo imovinu kojoj nije dokazano podrijetlo. Riječ je o slučaju "Dubai" u kojemu je bivšem voditelju zagrebačke Porezne ispostave Centar Zdravku Markaču, uz četiri godine zatvora i iznos primljenog mita, oduzeo i 3,5 milijuna kuna vrijedne nekretnine čije podrijetlo nije mogao dokazati.
ZAGREB
Slučaj Mihajla Hrastova, bivšega policijskog specijalca optuženog za ubojstvo 13 i ranjavanje dvojice pripadnika neprijateljskih postrojba na Koranskome mostu u rujnu 1991. u srijedu će se peti put naći pred sucima Vrhovnog suda. Jedan od najdugovječnijih predmeta ratnog zločina na hrvatskim sudovima ponovno je pred vrhovnim sucima jer je krajem prošle godine Ustavni sud ukinuo njihovu osuđujuću presudu. Naime, Hrastova je od 1993. karlovački Županijski sud tri puta oslobodio, no Vrhovni sud dva je puta presude ukidao i naložio ponavljanje suđenja, a treću presudu iz 2007. preinačio je po žalbi državnog odvjetništva u svibnju 2009. te je Hrastova osudio na osam godina zatvora, a zatim je po njegovoj žalbi kaznu smanjio za jednu godinu. No, Ustavni sud utvrdio je da je pritom Hrastovu prekršeno ustavno pravo na pravedno suđenje jer Vrhovni sud presudu nije javno objavio. Ustavom je, naime, određeno da su sudske rasprave javne i da se presude izriču javno, u ime Republike Hrvatske, a da se javnost može isključiti radi interesa morala, javnog reda ili državne sigurnosti, ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde. Po obrazloženju Ustavnog suda, primijeniti iznimke od načela javnosti u slučaju Hrastova neprihvatljivo je i s ustavnopravnoga gledišta i s gledišta zaštite ljudskih prava. Nakon te odluke Ustavnog suda predmet je vraćen Vrhovnom sudu u fazu rješavanja žalbe Županijskoga državnog odvjetništva u Karlovcu na treću oslobađajuću presudu tamošnjeg suda o kojoj će odlučivati novo vijeće pod predsjedanjem suca Žarka Dundovića. Prijašnjim vijećem, čija je odluka ukinuta, predsjedala je sutkinja Senka Klarić-Baranović. Od početka slučaja Hrastov odbacuje optužbu, a njegova obrana tvrdi da je pucao u nužnoj obrani u zarobljene neprijateljske vojnike koji su napali jednoga njegova suborca te da se nije radilo o bezuvjetnoj predaji razoružanih neprijateljskih vojnika, kao što tvrdi državno odvjetništvo. Hrastov je nakon odluke Ustavnog suda krajem prosinca prošle godine pušten na slobodu iz lepoglavske kaznionice, gdje je od svibnja 2009. služio sedmogodišnju kaznu.
ZAGREB
Voditelj Čistoće podružnice Zagrebačkog holdinga Branimir Valašek i direktor Službe korporativnih komunikacija Zagrebačkog holdinga Dušan Viro upozorili su danas na konferenciji za novinare na problem krađe papira iz kontejnera u Zagrebu, što bi, kako su rekli, do kraja godine Zagrebački holding moglo oštetiti za sedam milijuna kuna. Valašek je rekao da su krađe papira iz kontejnera česte od početka ove godine, otkako je otkupna cijena papira porasla deset puta, a kilogram papira s deset lipa poskupio na jednu kunu. Tako bi vrijednost ukradenog papira do kraja godine mogla dosegnuti oko 2,5 milijuna kuna, oštećenja kontejnera procjenjuju se na 3,5 milijuna kuna, a troškovi čišćenja i nepotrebnog rada (dolazak po kontejnere i čišćenje nereda) oko milijun kuna. Viro je pozvao građane da odmah dojave policiji kad vide da se krade papir iz kontejnera jer te krađe, kako je rekao, u konačnici oštećuju Zagrepčane. Dodao je kako primaju desetak e-mailova građana koji su vidjeli krađu papira iz kontejnera, ali "nemaju svijest da o tome obavijeste policiju". Valašek je rekao kako je policija uhitila desetak skupina u krađi papira te je nakon provedene istrage slučajeve predala državnome odvjetništvu.