U odnosu na kraj prošle godine ukupni je inozemni dug porastao za 675 milijuna eura, ili za 1,4 posto.
Nakon rasta ukupnog duga u prvom tromjesečju, u drugom su jedino poslovne banke intenzivirale zaduživanje u inozemstvu, dok su država te javna i privatna poduzeća smanjili svoje obveze prema inozemnim kreditorima, navode analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.
Središnja država u drugom tromjesečju ove godine nije imala većih transakcija s osnove dugoročnih instrumenata, pa se smanjenje njezina duga od 400 milijuna eura uglavnom može pripisati otplatama obveza na osnovi kratkoročnih instrumenata tržišta novca koje su, kako napominju iz HNB-a, od domaćih upisnika otkupili nerezidenti.
Krajem lipnja ove godine inozemni dug države iznosio je 6,6 milijardi eura, pa država u ukupnom vanjskom dugu ima udio od 14 posto.
U odnosu na kraj prošle godine inozemni je dug središnje države povećan za desetak milijuna eura.
Poslovne su se banke u razdoblju od travnja do lipnja 2011. nastavile pojačano zaduživati u inozemstvu pa je ukupni prirast njihova duga od početka godine triput nadmašio rast koji je bio zabilježen u prvoj polovini prošle godine, napominju analitičari središnje banke.
U šest mjeseci ove godine inozemni je dug banaka porastao za 1,2 milijarde eura. Vanjski dug banaka krajem lipnja dosegnuo je 12 milijardi eura ili 25,4 posto ukupnog inozemnog duga.
Stanje inozemnih obveza ostalih sektora (pretežno trgovačka društva i nebankarske financijske institucije) na kraju lipnja je iznosilo 21,6 milijardi eura, što je u ukupnom dugu udio od 45,9 posto.
Po podacima HNB-a, dug s osnova inozemnih ulaganja krajem prvog polugodišta ove godine iznosio je 6,9 milijardi eura.