U Srbiji na lijekove potroše 74 kune (na bezreceptne 56 kuna) na mjesec, a u Sloveniji 138 kuna, od toga na bezreceptne 106 kuna.
U Hrvatskoj osobe iznad 65 godina troše gotovo trostruko više na lijekove od onih između 15 i 44 godine. Uz umirovljenike, najveći su potrošači lijekova kućanice, NKV radnici i službenici te osobe s ispodprosječnim osobnim prihodima (1200 do 3500 kuna).
U Sloveniji je pak potrošnja lijekova veća u osoba koje imaju natprosječna primanja, pokazalo je istraživanje u kojemu je u svakoj zemlji sudjelovalo po tisuću ispitanika prema reprezentativnom uzorku.
Ono je pokazalo da se u Dalmaciji, koja slovi kao zdravija nego Slavonija, više troši na lijekove nego u drugim regijama.
Također, više se troši na lijekove u selima te najvećima gradovima - Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu - nego u naseljima do 100.000 stanovnika.
Svaki drugi Hrvat i Srbin te svaki treći Slovenac smatraju da su većina lijekova otrovi koje treba izbjegavati, no unatoč tomu Hrvati su na lijekove 2009. potrošili 4,6 milijarda kuna, što je pola milijarde kuna više nego 2008. (podatci Agencije za lijekove i medicinske proizvode).
Istražujući stajališta građana o farmaceutskim tvrtkama, anketa je pokazala da su Slovenci kritičniji prema njima od drugih.
Oko 50 posto Hrvata i Srba smatra da farmaceutske tvrtke vrše pritisak na liječnike da propisuju više lijekova nego je potrebno, a isto misli 60 posto Slovenaca. Hrvatski građani stariji od 65 godina više vjeruju u neovisnost liječnika glede pritiska farmaceutskih tvrtaka.
U Hrvatskoj su liječnici tradicionalno visoko na ljestvici povjerenja. Hrvati više vjeruju liječnicima (66 posto) nego Srbi (61 posto) i Slovenci (50 posto), a najviše vjeruju stariji od 65 godina, umirovljenici i kućanice, Slavonci i Ličani.
Iako 55 posto ispitanika u svim trima zemljama smatra da su farmaceutske tvrtke vođene uglavnom novčanom dobiti, 60 posto Hrvata i Srba smatra da su one napravile više dobrog nego lošeg, dok se s tim slaže 40 posto Slovenaca.
Iako svaki četvrti Hrvat i svaki treći Srbin te tek svaki 12. Slovenac vjeruju da su lijekovi stranih tvrtaka kvalitetniji, općenito povjerenje u domaće farmaceutske tvrtke veće je u Hrvatskoj i Srbiji nego u Sloveniji.