Sveti Otac prvi se put obratio Bunestagu, donjem domu njemačkog parlamenta, nasmijavši zastupnike u dva navrata i zaradivši dugi pljesak. Kao što je bilo i najavljeno, stotinjak zastupnika Ljevice i Stranke zelenih - od ukupno 620 u Bundestagu - bojkotiralo je dolazak Pape, a neki su sudjelovali i u prosvjedima.
Benedikt XVI. svoj je govor posvetio slobodi, ali nije spominjao specifične probleme društva, ekonomije ni Katoličke crkve. Spomenuo je neka "bitna pravna pitanja, u kojima je u pitanju dostojanstvo čovjeka" i za koja "kriterij većine ne smije biti dostatan", već svaka osoba mora "sama potražiti kriterije vlastite orijentacije".
Ustvrdio je da ljudska prava, jednakost pred zakonom i nepovredivost ljudskog dostojanstva potječu iz vjere.
"Kultura Europe rođena je iz susreta Jeruzalema, Atene i Rima, iz susreta vjere u Boga iz Izraela, filozofskog razbora Grka i pravne misli Rima", i taj susret "čini duboki identitet Europe", zaključio je papa Benedikt XVI.