Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
20. rujna 2011.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u kunama i eurima 20. rujna
7. HNB: obvezna pričuva banaka povećana s 13 na 14 posto
8. MMF: Gospodarski rast u svijetu usporava, oporavak manje izvjestan
9. MMF srezao prognozu ovogodišnjeg hrvatskog gospodarskog rasta
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) 20.09. 235.000.000 185.000.000 35.000.000 0,95
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 35.100.000 0,95 Ukupno 35.000.000 0,95
Izvor: Tržište novca Zagreb
Uz pad ponude, na Tržištu novca danas je prijavljena nešto veća potražnja nego jučer, a ugovoreno je tek 35 milijuna kuna prekonoćnih pozajmica.
Danas je bilo prijavljeno 235 milijuna kuna potražnje, što je 13,36 posto više nego jučer. Istodobno, ponuda je smanjena 28,1 posto, na 185 milijuna kuna. Sav promet odnosi se na prekonoćne pozajmice, kojih je ugovoreno 35 milijuna kuna. Pritom je prosječna kamatna stopa porasla s jučerašnjih 0,72 na 0,95 posto.
„Porast potražnje za kratkoročnim sredstvima, uz istodobno smanjenje ponude, glavna su obilježja trgovanja na Tržištu novca. Takva tržišna kretanja uzrok su rastu kamatnih stopa na prekonoćne pozajmice. Veći dio ponuđenih viškova i danas je neplasiran zbog veće kamate ili zbog limita kreditora prema korisnicima koji su prijavili svoju potražnju“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: pad dioničkih indeksa
Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 15,05 milijuna kuna, samo su dionice HT-a i redovna Adris grupe imale više od milijun kuna prometa, a dionički je indeks Crobex pao za 0,68 posto, na 1.916,20 bodova.
Vrijednost užeg indeksa, Crobexa10 smanjena je za 0,29 posto, na 1.049,58 bodova. Najtrgovanija je i danas dionica HT-a s prometom od 1,6 milijuna kuna. Zadnja joj je cijena 245,15 kuna, što je u odnosu na jučer pad za 0,35 posto. Više od milijun kuna prometa ostvarila je još redovna dionica Adris grupe čija je cijena pala dva posto, na 245 kuna. Dionica Dom Holdinga danas je protrgovano za 958,7 tisuća kuna, a toj je dionici cijena porasla za 3,87 posto, na 70 kuna. Za 855,7 tisuća kuna prodano je dionica Karlovačke banke, čija je cijena pala 3,44 posto, na 77,25 kuna. Na vrijednosti su izgubile i dionice Petrokemije, za 3,03 posto, a promet tim dionicama iznosi 681 tisuću kuna. Blagi pad cijene od 0,01 posto bilježi povlaštena dionica Adris grupe koje je prodano za 612,7 tisuća kuna. Među trgovanijim dionicama cijena je pala i dionicama Končar Elektroindustrije za 1,69 posto, Instituta IGH za 1,32 posto, Atlantic grupe za 0,88 posto, dok su s rastom cijene trgovanje završile dionice Dalekovoda za 0,13 posto, Podravke za 0,37 posto, Zagrebačke banke za 0,31 posto, PBZ-a za 0,78 posto, itd.
Zagrebačka je burza danas redovne i povlaštene dionice Croatia osiguranja, kao i dionice Jadranskog naftovoda (Janaf) svrstala u segment promatranja, objašnjavajući to okolnostima koje dovode do značajne nesigurnosti glede određivanja vrijednosti dionice, a vezano uz odluku Vlade o prijenosu dionica Umirovljeničkom fondu.
Hrvatska je Vlada na sjednici održanoj prošli tjedan, 15. rujna, donijela odluku da se Umirovljeničkom fondu bez naknade prenese 91.741 dionica Croatia osiguranja, što čini 29 posto temeljnog kapitala, a čija se prosječna tržišna vrijednost procjenjuje na 458,7 milijuna kuna, kao i 107.427 dionica, ili 10,66 posto dionica Janafa, čija se tržišna vrijednost procjenjuje na 271,9 milijuna kuna.
U segmentu promatranja od danas su i dionice Exportdrva i to radi prijedloga glavnoj skupštini, sazvanoj za 28. listopada, da se dionice te tvrtke povuku s uvrštenja na na redovitom tržištu Burze.
S Burze su danas izvjestili da je jučer održana i prva sjednica novog saziva Odbora za disciplinske mjere. Novi sastav Odbora oformljen je zbog isteka mandata prethodnome sastavu, a mandat mu je dvije godine. Odbor za disciplinske mjere tijelo je koje izrađuje savjete, preporuke i mišljenja vezana uz konkretne slučajeve izricanja mjera od strane Burze izdavateljima i članovima Burze, a može inicirati i pokretanje postupka nadzora, sudjeluje u unapređenju samog postupka nadzora i sustava mjera za zaštitu tržišta. Članovi Odbora ugledni su stručnjaci iz područja ekonomije, prava i financija, a predsjednicom je imenovana Nina Tepeš, docentica na Katedri za trgovačko pravo i pravo društava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Dionica Najniža Najviša Zadnja Promet Promjena Službeno Tržište ADPL-R-A 108,27 109,30 108,27 104.676,46 -1,12% ATGR-R-A 565,00 570,00 565,00 123.002,20 -0,88% DLKV-R-A 170,00 171,27 171,25 479.975,14 0,13% HT-R-A 245,15 246,70 245,15 1.625.557,13 -0,35% IGH-R-A 1.100,00 1.120,50 1.111,11 111.186,21 -1,32% INGR-R-A 11,25 11,52 11,38 174.265,39 0,18% ISTT-R-A 237,60 237,60 237,60 2.376,00 0,04% KOEI-R-A 516,10 521,03 516,12 199.794,34 -1,69% PODR-R-A 270,00 275,00 272,00 564.872,96 0,37% PTKM-R-A 173,89 179,93 174,54 680.990,88 -3,03% ULPL-R-A 435,00 446,90 440,00 61.204,11 -1,68% VERN-R-A 60,00 60,00 60,00 600,00 -0,08% VIRO-R-A 420,00 425,00 420,01 29.502,20 -3,89% Redovno Tržište ADRS-P-A 208,00 208,20 208,02 612.798,38 -0,01% ADRS-R-A 235,00 245,00 245,00 1.003.900,09 -2,00% AMDN-R-A 50,40 50,40 50,40 403,20 -1,27% ARNT-R-A 74,48 74,48 74,48 1.489,60 3,44% ATLN-R-A 40,84 40,84 40,84 3.185,52 -8,92% ATLS-R-A 10,30 10,30 10,30 9.960,10 -26,43% ATPL-R-A 483,10 496,99 487,01 187.979,10 -1,61% BD62-R-A 43,00 43,00 43,00 2.580,00 2,36% BLJE-R-A 77,61 78,75 77,72 170.379,98 -0,04% BLSC-R-A 690,00 690,00 690,00 79.350,00 0,00% BRST-R-A 33,03 33,03 33,03 8.257,50 0,09% CKML-R-A 3.510,01 3.510,01 3.510,01 3.510,01 0,29% CRLL-R-A 2.197,00 2.197,00 2.197,00 8.788,00 -8,40% DDJH-R-A 59,70 61,00 59,76 112.162,01 -2,78% DIOK-R-A 43,01 44,97 44,00 37.854,46 0,00% ERNT-R-A 1.131,99 1.150,00 1.134,50 223.241,96 -0,04% FNVC-R-A 168,99 168,99 168,99 337,98 -1,75% HCVT-R-A 60,00 60,00 60,00 24.000,00 20,00% HDEL-R-A 105,06 106,00 105,06 2.110,60 -2,72% HGSP-R-A 8,97 8,99 8,99 9.024,25 8,31% HPDG-R-A 16,13 16,13 16,13 854,89 -34,14% HTPK-R-A 53,00 54,00 54,00 14.642,00 -3,55% IPKK-R-A 191,50 192,00 191,50 25.285,62 -16,66% JDGT-R-A 656,02 656,02 656,02 24.272,74 -0,60% JNAF-R-A 2.530,00 2.540,00 2.530,00 126.550,00 -0,59% KABA-R-A 77,25 77,25 77,25 855.698,25 -3,44% KODT-P-A 1.100,00 1.100,00 1.100,00 6.600,00 0,00% KODT-R-A 1.150,00 1.150,11 1.150,00 23.001,01 0,00% KORF-R-A 67,00 73,00 70,00 958.752,18 3,87% KRAS-R-A 475,51 480,01 475,51 105.510,55 -4,90% KSST-R-A 1.800,00 1.822,00 1.800,00 43.473,69 -12,11% LEDO-R-A 5.000,00 5.086,01 5.000,00 241.371,18 -1,96% LKPC-R-A 799,01 814,96 814,91 42.546,20 -0,01% LKRI-R-A 158,42 164,98 160,18 78.514,69 1,26% LRH-R-A 1.836,00 1.838,00 1.836,00 18.371,00 -4,33% LURA-R-A 650,00 650,00 650,00 72.800,00 0,00% MIV-R-A 2.950,00 2.950,00 2.950,00 11.800,00 -1,67% PBZ-R-A 515,00 515,10 515,00 289.947,08 0,78% PIVK-R-A 190,00 190,00 190,00 380,00 -24,30% PLAG-R-A 1.552,33 1.552,33 1.552,33 34.151,26 -0,17% RIVP-R-A 12,00 12,27 12,27 206.045,66 -1,84% SDBA-R-A 80,00 80,00 80,00 800,00 0,00% SLDM-R-A 25,01 25,01 25,01 3.551,42 0,04% SLRS-R-A 299,00 299,00 299,00 1.196,00 -6,56% SNBA-R-A 100,00 100,00 100,00 28.800,00 0,24% SUNH-R-A 32,98 32,98 32,98 65,96 9,64% THNK-R-A 1.000,00 1.003,00 1.000,00 52.036,71 -0,99% TISK-R-A 152,00 152,10 152,00 9.880,70 -0,82% TNPL-R-A 954,05 988,99 954,05 12.592,13 -1,64% TUHO-R-A 950,00 950,01 950,01 26.600,03 0,00% VDKT-R-A 170,02 179,00 179,00 39.918,55 -3,24% VPIK-R-A 68,15 70,21 69,23 75.939,20 1,47% ZABA-R-A 47,67 48,55 48,00 342.045,63 0,31% ZVZD-R-A 2.860,00 2.920,00 2.860,00 28.900,00 -2,05% MTP BCIN-R-A 232,90 232,90 232,90 11.645,00 1,26% BRBA-P-A 3.750,00 3.750,00 3.750,00 37.500,00 1,38% HDBK-R-A 140,00 140,00 140,00 9.800,00 0,00% MMTZ-R-A 9.800,00 9.800,00 9.800,00 19.600,00 3,16% SNHO-R-A 160,00 160,00 160,00 9.760,00 -1,23% VLHO-R-A 60,02 60,02 60,02 6.242,08 -4,72% RHMF-O-203E 99,80 99,80 99,80 4.493.663,46 6,530% Ukupan promet 15.050.420,63
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u ponedjeljak je pala te u usporedbi sa zadnjim radnim danom prošloga tjedna bila niža za 0,29 posto, na 158,1595 bodova, objavila je HANFA.
Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Pritom je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranje pala za 0,51 posto, na 149,7722 boda, dok je vrijednost fonda Erste Plavi bila niža za 0,5 posto, na 158,481 bodova. Fond AZ bilježio je pad vrijednosti za 0,28 posto, na 161,7943 bodova, a Raiffeisen za 0,11 posto, na 157,8195 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena % 16.09. 19.09. Mirex 158,6245 158,1595 -0,29 AZ OMF* 162,2559 161,7943 -0,28 Erste Plavi OMF. 159,2713 158,4810 -0,50 PBZ Croatia osig.OMF 150,5342 149,7722 -0,51 Raiffeisen OMF 157,9906 157,8195 -0,11 AZ benefit DMF** 168,1553 168,0690 -0,05 AZ profit DMF 197,0636 195,8420 -0,62 Croatia osiguranje DMF 121,3482 121,0080 -0,28 Erste Plavi Expert DMF 132,1145 131,3887 -0,55 Erste Plavi Protect DMF 134,9692 135,0387 0,05 Raiffeisen DMF 152,5395 152,3257 -0,14 AZ Dalekovod ZDMF*** 186,4155 185,5152 -0,48 AZ Hr. kontrola zračne plov. 181,2410 180,2426 -0,55 AZ VIP ZDMF 194,6953 193,6968 -0,51 AZ Zagreb ZDMF 140,5509 139,7057 -0,60 ZDMF cestarski fond 120,8820 120,8326 -0,04 Croatia osiguranje ZDMF 106,2658 105,9364 -0,31 ZDMF Ericsson N. Tesla 163,5002 163,3850 -0,07 ZDMF HEP grupa 110,2909 109,9870 -0,28 ZDMF Hrvatskih autocesta 119,5009 119,3143 -0,16 ZDMF Hr. liječničkog sind. 170,6304 170,4855 -0,08 ZDMF Novinar 150,5706 150,4751 -0,06 ZDMF Željezničar-Raiffeisen 121,1155 121,1453 0,02 ZDMF Sind. pomoraca Hr. 107,4876 107,1827 -0,28 ZDMF T-HT 136,1218 136,1634 0,03
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 11.401 11.340 Tokyo/Nikkei 8.721 - London/FTSE-100 5.329 5.259 Frankfurt/DAX 30 5.528 5.415
*Izvor REUTERS:
Nakon pet dana neprestanog rasta, na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica pale zbog obnovljenih bojazni od bankrota Grčke, što bi produbilo dužničku krizu u eurozoni.
Dow Jones indeks oslabio je 108 bodova, ili 0,94 posto, na 11.401 bod, dok je S&P 500 pao 0,98 posto, na 1.204 boda, a Nasdaq indeks 0,36 posto, na 2.612 bodova.
Nakon što je prošloga tjedna skočio više od 5 posto, zahvaljujući nadi u rješavanje grčkih dužničkih problema, jučer je S&P indeks pao oko 1 posto zbog obnovljenih bojazni od bankrota Grčke.
Na početku trgovanja bio je u minusu i do 2 posto jer su ministri financija Europske unije na prošlotjednom sastanku odgodili odluku o daljnjoj financijskoj pomoći Ateni do listopada. Ako početkom listopada Grčka ne dobije novu tranšu međunarodnog kredita, neće biti u stanju platiti sve svoje obveze. To bi otežalo položaj i drugim prezaduženim članicama eurozone jer bi im porasla cijena zaduživanja. Jučer je grčki ministar financija održao hitnu telefonsku konferenciju s predstavnicima EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda. Kreditori traže od Grčke daljnje mjere štednje, smanjenje javnog sektora i bolje prikupljanje poreza kako bi se smanjio proračunski deficit. Grčki ministar kazao je, pak, da je razgovor bio produktivan i da je dogovor blizu. Zahvaljujući tome, do kraja trgovanja burzovni su indeksi nadoknadili dio prethodnih gubitaka.
Ulagači su nervozni i zbog predstojeće sjednice čelnika američke središnje banke, koja će potrajati dva, umjesto prvotno planiranog jednog dana, kako bi se razmotrile sve mogućnosti daljnjeg poticanja rasta gospodarstva. Zbog toga dio ulagača vjeruje da će Fed uvesti dodatne poticajne mjere. No, drugi dio sumnja u to.
„Puno je nesuglasica između dužnosnika Feda da bi već sada donijeli odluku o mjerama. Mislim da će usklađivanje mišljenja još malo potrajati, da će odluku donijeti tek u studenome“, kaže Ralph Fogel, strateg u tvrtki Fogel Neale Partners.
U fokusu ulagača bio je jučer i prijedlog predsjednika SAD-a Baracka Obame o uvođenju poreza imućnijim Amerikancima, kojim bi se prikupilo dodatnih 1.500 milijardi dolara. Time je započeo novi proces pregovora između demokrata i republikanaca o smanjenju proračunskog deficita. No, već na samom početku republikanci su poručili da je malo šansi da Obamin prijedlog postane zakon. Zbog dužničkih problema u eurozoni jučer su oštro pale cijene dionica europskih banaka, što je pritisnulo i američki financijski sektor. KBW indeks bankarskog sektora bio je najveći gubitnik, s padom od 2,8 posto.
Pad terminske cijene nafte na burzi u New Yorku za 2,6 posto, na 85,70 dolara po barelu, pritisnuo je, pak, cijene dionica u energetskom sektoru. PHLX indeks naftnog sektora pao je jučer 1,7 posto.
Na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 2,03 posto, na 5.259 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,83 posto, na 5.415 bodova, a pariški CAC 3,0 posto, na 2.940 bodova.
Europski burzovni indeksi u utorak su ojačali jer su se ulagači ponovno vratili rizičnijoj imovini, gurnuvši u drugi plan vijesti o padu povjerenja ulagača u Njemačkoj i sniženju kreditnog rejtinga Italiji. Londonski Ftse indeks ojačao je 1,32 posto, na 5.329 bodova, frankfurtski DAX indeks za 2,08 posto, na 5.528 bodova, a pariški CAC za 1,14 posto, na 2.973 boda.
"Rizična imovina oporavila se od niskih razina kod otvaranja", tumači jedan neimenovani trgovac.
Na tržištu ipak upozoravaju kako brige u vezi dužničke krize u eurozoni ne jenjaju i da dobitci nisu rezultat zaokreta u raspoloženju. Ulagače je danas uzdrmala vijest o sniženju kreditnog rejtinga Italije, a i dalje ih uvelike brine hoće li Grčka moći dovoljno smanjiti proračunski manjak i time steći uvjete za isplatu nove tranše kako bi izbjegla bankrot. Francuske banke bile su najveći gubinici, predvođene Societe Generaleom i BNP Paribasom, čije su dionice oslabjele za tri odnosno 3,1 posto. Riječ je o bankama koje su izvori naveli među kompanijama s kojima je Bank of China obustavila trgovinu zbog dužničkih problema u regiji.
Na dobitku su pak bile dionice tvrtki s područja energetike, predvođene njemačkim divovima E.oN i RWE, sa skokom cijena dionica od 3,5 i 4,0 posto, kojima je na ruku išla presuda jednog njemačkog suda.
Od pojedinačnih dobitnika isticala se još dionica Nokije, ojačavši 1,5 posto zbog glasina da bi Google mogao pristupiti finskom tehnološkom divu s potencijalnom ponudom.
Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je pak 1,6 posto, na 8.721 bod.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI Euro/USD* 1,3698 1,3718 1,3591 USD/JPY* 76,58 76,76 76,36 GBP/USD* 1,5711 1,5733 1,5653 USD/CHF* 0,8804 0,8867 0,8787
*Izvor REUTERS:
Euro i dolar u utorak su na međunarodnim tržištima ojačali prema švicarskom franku u promjenjivoj trgovini nakon što je Italiji snižen kreditni rejting, no jedinstvena europska valuta ostaje osjetljiva na naznake daljnjeg pogoršanja dužničke krize u eurozoni.
Euro je tijekom dana ojačao 0,9 posto prema franku i njime se trgovalo po 1,2167 franaka na elektronskoj platformi za trgovanje EBS, nakon što je nakratko poskočio na 1,2215 franaka, najvišu razinu od prve polovine srpnja. Dolar je prema franku bio na dobitku 0,7 posto i njime se trgovalo po 88,84 centima, nakon što je nakratko dosegnuo 89,22 centima na EBS-u, najvišu razinu od 12. rujna.
Euro je bio na dobitku i prema dolaru, oko 0,3 posto, te se njime trgovalo po 1,3723 dolara na EBS-u, nakon što je ranije nakratko dosegnuo 1,3745 dolara. Prema jenu se euro oporavio na 104,76 jena nakon što se nakratko spustio na 104 jena, sasvim blizu najniže razine u posljednjih 10 godina od 103,9 jena, zabilježene prošli tjedan. Dolar je prema jenu ostao pak nepromijenjen, na 76,58 jena.
Jedinstvena valuta oporavila se od početnih gubitaka izazvanih odlukom agencije za kreditne rejtinge Standard & Poor's o sniženju rejtinga Italije za jednu razinu. Ipak, veći dobitci nisu vjerojatni budući da ulagači i dalje uračunavaju mogućnost bankrota Grčke dok Atena čeka odluku o novoj tranši spasonosnih zajmova.
"Sve vijesti koje Grčku približavaju bankrotu ili restrukturiranju duga izložit će euro novim pritiscima na slabljenje. Ne bi bilo iznenađenje da euro idući tjedan testira razinu od 1,35 dolara", kazao je Niels Christensen, valutni strateg u banci Nordea.
Što se tiče dolara, ulagači su oklijevali s većim kupovinama pred sutrašnji ishod sastanka američke središnje banke Fed. Očekuje se da će središnja banka najaviti nove mjere monetarne politike s ciljem podupiranja oporavka najvećeg svjetskog gospodarstva, a mogla bi ostaviti vrata otvorena i za daljnje kvantitativno popuštanje.
Analitičari vide rizike kratkoročnog slabljenja dolara ako Fed uvede odlučnije poticajne mjere, poput novog kruga kupovine imovine, poznatijeg kao kvantitativno popuštanje. Taj potez preplavio bi tržišta dolarima i spustio vrijednost američke valute.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 16.09. USLIB 0,14667 0,002 0,23050 0,35133 0,52283 16.09. EULIB 0,93000 0,101 1,29063 1,48375 1,69750
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 21. rujna
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5002 5,4722 8,6012 7,1553 6,2155 8,5214
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju ojačala prema svim značajnjim inozemnim valutama, prema euru za blagih 0,05 posto, a srednji tečaj eura ostao je na razini nešto malo većoj od 7,5 kuna, te iznosi 7,500264 kune.
Srednji tečaj eura prešao je razinu od 7,5 kuna na jučer utvrđenoj tečajnici HNB-a nakon više od šest godina. Zadnju je put srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a bio iznad 7,5 kuna 2. ožujka 2005. godine.
Hrvatska narodna banka jučer je intervenirala na deviznom tržištu prodajom 180,5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,499102 kune za euro. Jučerašnjom je intervencijom, inače drugom u ovoj godini, HNB 'povukao' više od 1,35 milijardi kuna, čime se nastoji utjecati na ublažavanje jačanja tečaja eura.
Pored toga, radi sterilizacije viška likvidnosti u bankovnom sustavu i smanjivanja deprecijacijskog pritiska na tečaj kune u odnosu na euro, za danas je sazvana izvanredna sjednica Savjeta HNB-a na kojoj će se odlučivati o promjeni stope obvezne pričuve banaka. U vezi kretanja tečaja eura analitičari napominju kako dospijeva dio duga koji treba vratiti ili refinancirati, što povećava potražnju za eurima, a time i pritisak na rast njegova tečaja. Jačanje eura na domaćem tržištu posljedica je također skromnog priljeva izravnih stranih investicija i usporenog rast vanjskog duga. Navode kako je krajem prošlog tjedna do izražaja došla povećana potražnja za eurima prvenstveno od korporativnog sektora, koji će i do kraja godine biti glavni generator pojačane potražnje za eurima s obzirom da mu u posljednjem tromjesečju dospijeva 2,1 milijarda eura inozemnih obveza.
Na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, na vrijednosti su prema kuni izgubile i sve ostale promatrane inozemne valute. Tako je kuna ojačala u odnosu na švicarski franak za 0,09 posto, američki dolar za 0,52 posto te britansku funtu za 0,57 posto. Srednji tečaj franka na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,215517 kuna, dolara 5,472249 kuna i funte 8,601220 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 21. rujna
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka* 7,5600 5,6648 8,8560 6,4364 OTP Banka Hrvatska 7,5534 5,6077 8,7853 6,3234 Štedbanka 7,5701 5,6520 8,7550 6,3267 Partner banka* 7,5750 5,6996 8,8154 6,4104 Erste&Steiermarkische 7,5520 5,6330 8,8550 6,4230 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,6651 8,8609 6,4722 Centar banka 7,5827 5,6637 8,8165 6,4019 Splitska banka 7,5350 5,6080 8,8099 6,3479 Podravska banka 7,6772 5,6685 8,7937 6,3576 Istarska kreditna banka 7,5550 5,6500 8,6528 6,4100 Karlovačka banka 7,5590 5,6390 8,8633 6,4049 Croatia banka 7,5362 5,6035 8,7560 6,2963 Credo banka 7,6352 5,6364 8,8592 6,3273 Volksbank 7,5800 5,6364 8,8593 6,3709 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,6682 8,8442 6,3622 Fina 7,5200 5,6651 8,8609 6,4722 Privredna banka 7,5450 5,7187 8,7990 6,4223
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5227 5,4886 8,6270 6,2341 Zagrebačka banka* 7,5500 5,5870 8,7463 6,3799 OTP Banka Hrvatska 7,5400 5,5803 8,7251 6,2926 Štedbanka 7,5400 5,5850 8,6684 6,2640 Partner banka* 7,5650 5,6506 8,7784 6,3722 Erste&Steiermarkische 7,5400 5,6015 8,8056 6,3878 Hrvatska poštanska banka 7,5300 5,6090 8,7732 6,4081 Centar banka 7,5527 5,6364 8,7732 6,3709 Splitska banka 7,5250 5,5426 8,7071 6,2676 Podravska banka 7,6765 5,5685 8,7537 6,3276 Istarska kreditna banka 7,5450 5,6000 8,6528 6,3800 Karlovačka banka 7,5390 5,5790 8,7601 6,3367 Croatia banka 7,5250 5,5652 8,6958 6,2590 Credo banka 7,5902 5,5816 8,7732 6,2901 Volksbank 7,5600 5,6091 8,8163 6,3398 Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 5,5681 8,7441 6,2621 Fina 7,5100 5,6090 8,7732 6,4081 Privredna banka 7,5350 5,6066 8,7119 6,3587
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4777 5,4558 8,5754 6,1968 Zagrebačka banka* 7,4500 5,3981 8,4504 6,0761 OTP Banka Hrvatska 7,4277 5,3561 8,4672 6,0519 Štedbanka 7,4269 5,3616 8,3216 6,0135 Partner banka* 7,4550 5,3500 8,4526 6,0735 Erste&Steiermarkische 7,4400 5,3391 8,3930 5,9678 Hrvatska poštanska banka 7,4300 5,3354 8,3861 6,0104 Centar banka 7,4552 5,3901 8,4463 6,1533 Splitska banka 7,4250 5,3573 8,4328 6,0823 Podravska banka 7,4450 5,3566 8,4183 6,1277 Istarska kreditna banka 7,4400 5,3350 8,4549 5,9900 Karlovačka banka 7,4200 5,3000 8,3304 6,0198 Croatia banka 7,4357 5,3595 8,4816 6,0414 Credo banka 7,4102 5,3628 8,4291 6,1409 Volksbank 7,4600 5,3628 8,4894 6,1223 Hypo Group Alpe-Adria 7,4300 5,3679 8,4439 6,0419 Fina 7,4300 5,3354 8,3861 6,0104 Privredna banka 7,4350 5,3331 8,4544 6,0485
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka* 7,4350 5,3441 8,3660 6,0154 OTP Banka Hrvatska 7,4157 5,3233 8,3813 6,0087 Štedbanka 7,3971 5,3079 8,2384 5,9533 Partner banka* 7,4450 5,3111 8,4144 6,0376 Erste&Steiermarkische 7,4300 5,3170 8,3510 5,9430 Hrvatska poštanska banka 7,4100 5,2554 8,2603 5,8901 Centar banka 7,4402 5,3080 8,4291 6,0912 Splitska banka 7,4150 5,3083 8,3300 6,0268 Podravska banka 7,4300 5,2866 8,3283 6,0777 Istarska kreditna banka 7,4300 5,3100 8,4377 5,9550 Karlovačka banka 7,4100 5,2500 8,2518 5,9630 Croatia banka 7,4245 5,3266 8,4214 6,0041 Credo banka 7,3652 5,3080 8,3431 6,1036 Volksbank 7,4400 5,3354 8,4464 6,0912 Hypo Group Alpe-Adria 7,4200 5,2678 8,3438 5,9418 Fina 7,4100 5,2554 8,2603 5,8901 Privredna banka 7,4250 5,2798 8,3699 5,9880
*tečajevi banaka primjenjivi 20. rujna
6 Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u kunama i eurima 20. rujna
VRSTA EMISIJE 182 dana 364 dana Oznaka trezorskog zapisa Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 98,188 3,70 % 96,072 4,10 % VRSTA EMISIJE 364 dana Ostvareni iznos emisije(EUR) 29.300.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda(EUR) 29.300.000 Oznaka trezorskog zapisa ISIN RHMF-T-238E HRRHMFT-238E14 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 96,534 3,60 % Najniža ponuđena cijena uz kamatnu stopu 96,005 4,17 % Vagana prosječna ponuđena cijena uz kamatnu stopu 96,144 4,02% Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 96,005 4,17 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 37,54 % Dospijeće 20. rujna 2012. Ostvareni iznos emisije 70.000.000 335.000.000 Ukupan iznos pristiglih 90.000.000 335.000.000 ponuda ISIN RHMF-T-212A RHMF-T-238A HRRHMFT212A4 HRRHMFT238A9 Najviša ponuđena cijena 98,309 96,627 uz kamatnu stopu 3,45 % 3,50 % Najniža ponuđena cijena 97,567 94,354 uz kamatnu stopu 5,00 % 6,00 % Vagana prosječna ponuđena 98,117 96,058 cijena uz kamatnu stopu 3,85 % 4,12% Udio nebankarskog sustava u 0,00 % 58,51 % ukupnom iznosu emisije % Dospijeće 22. ožujka 2012. 20. rujna 2012.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija upisano je manje 'trezoraca' nego je planirano, a i kamatne stope su bile više nego na prethodnoj aukciji.
Na aukciji je bio ponuđen upis 500 milijuna kuna i 30 milijuna eura vrijednih trezorskih zapisa, dok ih je upisano 405 milijuna kuna i 29,3 milijuna eura, podaci su iz toga ministarstva. Kunskih trezorskih zapisa, s rokom od 182 dana, upisano je 70 milijuna, uz kamatnu stopu od 3,7 posto. To je za 0,1-postotni bod viša kamatna stopa od one na prethodnoj aukciji, održanoj 13. rujna. Potražnja je dosegnula 90 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 364 dana upisano je danas 335 milijuna kuna trezorskih zapisa i to uz kamatnu stopu od 4,1 posto. Usporedbe radi, na prošlotjednoj aukciji kamatna stopa na trezorce s tim rokom dospijeća iznosila je 4 posto. Potražnja je danas dosegnula 355 milijuna kuna.
Ujedno, upisano je i 29,3 milijuna eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana. Tolika je bila potražnja. Kamatna stopa je porasla s prošlotjednih 3,95 na 4,17 posto. Ukupno je na današnji dan upisano 13,872 milijardi kuna i 715,818 milijuna eura trezorskih zapisa. Sljedeća aukcija održat će se 27. rujna putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS).
7. HNB: obvezna pričuva banaka povećana s 13 na 14 posto
Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) povećao je stopu obvezne pričuve banaka sa 13 na 14 posto, čime će se iz bankovnog sustava povući oko 3,1 milijarda kuna, a to povlačenje viška likvidnosti iz sustava poduzima se radi stabiliziranja tečaja kune prema euru, izvijestili su danas iz HNB-a.
"Današnjom odlukom Savjeta HNB-a stopa obvezne pričuve banaka povećava se s 13 na 14 posto. Odluka stupa na snagu 12. listopada, kod obračuna pričuve za rujansko obračunsko razdoblje", navodi se u priopćenju sa sjednice Savjeta središnje banke.
Iz HNB-a ističu da će tom mjerom središnja banka povući iz bankovnog sustava oko 3,1 milijardu kuna (2,6 milijardi u kunskom i 0,5 milijardi u deviznom dijelu obvezne pričuve).
"Povlačenje viška likvidnosti iz sustava poduzima se radi stabiliziranja tečaja kune prema euru, odnosno ublažavanja deprecijacijskih pritisaka", ističu iz HNB-a.
"Središnja banka i nadalje će pozorno pratiti zbivanja na novčanom i deviznom tržištu, te po potrebi poduzimati mjere za suzbijanje prekomjernih oscilacija tečaja, neutemeljenih na realnim ekonomskim kretanjima", zaključuje se u priopćenju.
HNB je u jučerašnjem priopćenju o deviznoj intervenciji za danas najavio izvanrednu sjednicu Savjeta HNB-a i odluku o promjeni stope obvezne pričuve banaka, a radi radi sterilizacije viška likvidnosti u bankovnom sustavu i smanjivanja deprecijacijskog pritiska na tečaj kune u odnosu na euro. Srednji tečaj eura na jučer utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje danas, prešao je razinu od 7,5 kuna i to nakon više od šest godina, jer je zadnji put iznad te razine bio početkom ožujka 2005.
HNB je stoga jučer, drugi put u ovoj godini, intervenirao na deviznom tržištu i to prodajom 180,5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,499102 kune za euro, čime je 'povukao' više od 1,35 milijardi kuna. Na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke, koja će se primjenjivati od sutra, kuna je ojačala prema svim značajnjim inozemnim valutama, prema euru za blagih 0,05 posto. Tako je srednji tečaj eura ostao na razini nešto malo većoj od 7,5 kuna, te iznosi 7,500264 kune.
8. MMF: Gospodarski rast u svijetu usporava, oporavak manje izvjestan
Svjetsko gospodarstvo ove će i iduće godine porasti po stopi od 4,0 posto, slabije nego što se ranije procjenjivalo, zbog usporavanja rasta ponajprije razvijenih gospodarstava, te rastućih rizika, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF) u redovnim jesenskim Svjetskim gospodarskim prognozama (WEO).
Stope rasta za globalno gospodarstvo za ovu godinu snižene su tako za 0,3 postotna boda u odnosu na projekciju objavljenu u sklopu lipanjskog izdanja MMF-ovih prognoza, a za iduću, za 0,5 postotnih bodova.
Za Hrvatsku MMF u ovoj godini prognozira rast od 0,8 posto, a u idućoj u visini 1,8 posto. U redovnom proljetnom izdanju WEO-a prognoziran je rast od 1,3 posto u ovoj i 1,8 posto u idućoj godini.
Prognoze rasta za skupinu razvijenih gospodarstava svijeta za ovu su godinu snižene za 0,6 postotnih bodova, na 1,6 posto, a za iduću za 0,7 postotnih bodova, na 1,9 posto.
Izrazitije su pritom snižene prognoze za Sjedinjene Države, za puni postotni bod, na 1,5 posto u 2011., te za 0,9 postotnih bodova, na 1,8 posto u 2012.
Za eurozonu je prognoza snižena za 0,4 i 0,6 postotnih bodova, pa ove godine može očekivati rast od 1,6 posto a iduće od 1,1 posto. Najizrazitiji rast trebala bi ostvariti Njemačka, od 2,7 posto, premda slabiji u odnosu na prvotno procjenjenih 3,2 posto, dok bi u idućoj godini mogla očekivati jače usporavanje rasta, po procijenjenoj stopi od 1,3 posto, nasuprot prvotno prognoziranih dva posto.
Francusko gospodarstvo trebalo bi porasti po stopi od 1,7 posto u ovoj, a 1,4 posto u idućoj godini, čime su prognoze snižene za 0,4 odnosno 0,5 postotnih bodova. Italija pak može očekivati rast od 0,6 posto nasuprot ranije očekivanih jedan posto, koji bi iduće godine trebao usporiti na 0,3 posto, nasuprot ranije prognoziranih 1,3 posto.
Za Španjolsku je prognozirana stopa rasta za ovu godinu ostala nepromijenjena na 0,8 posto, dok je za iduću snižena za 0,5 postotnih bodova, na 1,1 posto.
Japan u ovoj godini očekuje pad aktivnosti od 0,5 posto, nasuprot ranije procijenjenom padu od 0,7 posto, no već iduće godine bi trebao zabilježiti rast od 2,3 posto, premda nešto slabiji u odnosu na prethodno očekivanih 2,9 posto.
Za skupinu gospodarstava u nastajanju i razvoju prognoze su također snižene, premda neznatno, za 0,2 i 0,3 postotna boda. Tako u ovoj godini može očekivati rast od 6,4 posto a iduće 6,1 posto.
U podskupini srednje i istočne Europe rast u ovoj godini bit će slabiji za puni postotni bod u odnosu na ranije prognoze i iznosit će 4,3 posto. Za iduću godinu prognoza je snižena za 0,5 postotnih bodova i iznosi 2,7 posto.
U podskupini azijskih gospodarstava u razvoju, premda blago snižene, očekuju se stope rasta od 8,2 u ovoj i osam posto u idućoj godini. Kineski rast pritom će iznositi 9,5 odnosno devet posto, a onaj Indije 7,8 odnosno 7,5 posto.
U sastavu Zajednice Nezavisnih Država (ZND) Rusija može očekivati rast od 4,3 i 4,1 posto.
U usporedbi s redovnim travanjskim izdanjem "Svjetskih gospodarskih prognozi" gospodarski oporavak daleko je manje izvjestan, tumači ekonomski savjetnik u MMF-u Olivier Blanchard.
"Svjetsko gospodarstvo trpi posljedice kombinacije dva nepovoljna trenda", pojašnjava Blanchard. Kao prvi navodi znatno sporiji oporavak razvijenih gospodarstava od početka ove godine, dok je drugi veliko povećanje fiskalne i financijske neizvjesnosti, poglavito naglašeno od kolovoza.
"Oba trenda su zabrinjavajuća - njihova kombinacija i međusobno djelovanje još i više. Hitno su stoga potrebne snažne mjere kako bi se poboljšale prognoze i smanjili rizici", istaknuo je.
Ključni su odlučni politički potezi koji se moraju oslanjati na tri etape, poručio je, navodeći fiskalnu konsolidaciju, koja ne smije biti prebrza jer će uništiti rast, ali ni prespora jer će uništiti vjerodostojnost. Važne su i financijske mjere, budući da fiskalne neizvjesnosti neće nestati preko noći, te uspostava vanjske ravnoteže, pri čemu je ponovna uspostava ravnoteže na globalnoj razini uvjet snažnijeg rasta u razvijenim gospodarstvima a posljedično i u ostatku svijeta, ustvrdio je ekonomski savjetnik MMF-a.
9. MMF srezao prognozu ovogodišnjeg hrvatskog gospodarskog rasta
Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je u utorak u redovnim jesenjim prognozama procjenu hrvatskog gospodarskog rasta u ovoj godini na 0,8 posto dok je prognoza za iduću godinu potvrđena na 1,8 posto.
U proljetnim je prognozama za svjetsko gospodarstvo MMF za Hrvatsku u ovoj godini prognozirao rast od 1,3 posto. Prošlogodišnji je pad realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u novom izvješću procijenjen na 1,2 posto.
Godišnja stopa inflacije, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena statističkog ureda Europske unije Eurostata, u Hrvatskoj se u 2011. očekuje u visini 3,2 posto, nešto niža u odnosu na 3,5 posto prognoziranih u proljetnom izdanju WEO-a. Za 2012. prognozirana stopa inflacije nepromijenjena je i iznosi 2,4 posto. Za prošlu je godinu godišnja inflacija u Hrvatskoj procijenjena u visini jedan posto.
Manjak na tekućem računu bilance plaćanja, promatran kao udio u BDP-u, procijenjen je u visini 1,8 posto BDP-a za 2011., nasuprot u proljetnim prognozama procijenjenih 3,6 posto. Za 2012. se prognozira u visini 2,7 posto, nasuprot 3,6 posto procijenjenih u sklopu proljetne prognoze. Za prošlu godinu manjak je procijenjen u visini 1,1 posto, pokazuju najnovije prognoze.
Neznatno su pak snižene prognoze stope nezaposlenosti u odnosu na projekcije objavljene u proljetnom izdanju WEO-a. Tako se za ovu godinu stopa nezaposlenosti sada procjenjuje u visini 12,7 posto, a iduće u visini 12,2 posto, nasuprot travanjskih prognozi od 12,8 za ovu i 12,3 posto za iduću godinu. Stopa nezaposlenosti za prošlu godinu je procijenjena na 12,2 posto.
U regiji Nove Europe u koju MMF svrstava Hrvatsku očekuje se gospodarski rast u visini 4,3 posto u 2011., koji bi potom značajnije usporio u idućoj godini, uz procjenjeni rast od 2,7 posto.
U toj regiji još se nalaze Turska, Poljska, Rumunjska, Mađarska, Bugarska, Srbija, Litva, Latvija, Bosna i Hercegovina, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija, Crna Gora, Albanija i Kosovo.
Usporedbe radi, Tursku ove godine očekuje rast od 6,6 posto, ali iduće u visini svega 2,2 posto. Poljska bi trebala ostvariti rast od 3,8 posto ove godine, koji bi iduće blago usporio na tri posto. Susjednu Mađarsku očekuju stope rasta od 1,8 i 1,7 posto, a Srbiju rast od dva posto u ovoj i tri posto u idućoj godini.
Rast slovenskog gospodarstva prognoziran je u visini 1,9 posto za ovu godinu i dva posto za iduću godinu.
Za globalno gospodarstvo MMF prognozira rast u ovoj i idućoj godini po stopama od četiri posto, upozoravajući pritom na usporavanje rasta i i rastuće rizike, pokazuju najnovije jesenske prognoze MMF-a, objavljene uoči godišnjeg zajedničkog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke od 23. do 25. rujna u Washingtonu.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821